Nova Evropa

zrela za velike zajmove, i ne izaziva povjerenja u njen kredit, Ipak, potreba za jednim zajmom tako je velika, da bez zajma prijeti katastrofa naših finansija i naše privrede. U očekivanju velikoga zajma započeti su investicijoni radovi, koji traže u najmanju ruku nekoliko stotinš milijona, Zasada se doduše ispomaže fakozvanim »letećim dugovima« i bonovima, ali ftakova finansijska politika nije dugotrajna i osudjena je na propast, A naša privreda nije tako bošata da bi državi mogla kreditirati slavni dio nabavaka. Pored toga, i loše stanje devizne rezerve Narodne Banke, kao i izgled da će radi loše žetve ı slijedeća godina biti u pogledu inozemne trgovine pasivna, imperativno nalažu, da se po svaku cijenu dodje do kakvog inozemnof zajma, da bi se ojačala devizna rezerva. Na još jedan unutrašnji zajam nije danas moguće ni pomisliti; a inozemni zajam pod uobičajenim uvjetima, nakon povlačenja englesko-amerikanske grupe isto je tako bezizgledan, Šta tu da se radi? ... Potreba i derutne prilike državnih finansija prisiliće današnje vladine krugove da prihvate svaku ponudu zajma makakva bila. Tako nam je njemačka teška industrija nudila, još prošle godine, oveći zajam u materijalu, koji ne bismo platili u gotovu već u bonovima. Sa druge strane, švedski »trust« šibica nudio nam je oveći zajam u dotovu, ali uz uvjet da mu predamo u eksploataciju naš monopol šibica, U očekivanju realizacije engleskog Zajma, i s obzirom na naš dosadašnji finansijski renome, mi smo odbili obe ove ponude. Medjutim sada, kada je propao engleskoamerički zajam od 50 milijona funata, naši službeni krugovi postali su mnogo mekši, i ponude koje smo još do prije par mjeseca odbijali kao uvredljive danas objeručke prihvaćamo! Prema izjavi samog Ministra Finansija, primili smo ponudu tvrtke »Vereinigte Stahlwerke«, moćnog čeličnog иза Njemačke, da nam liferuje željeznički materijal za 100 milijona zlatnih maraka, a da taj materijal ne plaćamo u gotovu već u bonovima, koji će se isplatiti za 10 godina, a koji medjutim nose kamate od 7%. Prema novinskim vijestima, prepuštamo i naš monopol šibica Švedskom Trustu, uz uvjet da nam dade jedan zajam od oko jedne milijarde dinara. i

Uvjeti i jednog i drugog zajma, na prvi pogled, nisu nepovoljni, Kamatnjak je kod jednog i drugog 7%. Kod njemačkog zajma bonovi se primaju al pari, a kod švedskog imaćemo povoljan emisijoni kurs. Čak se može desiti da kamatnjak bude samo 6%, pri čemu bi emisijoni kurs bio još i nešto niži. Ali finansijska teorija i praksa ne odobravaju ni jedan ni drugi način ovakog pravljenja zajma. Zajmovi u materijalu najnepovoljniji su zajmovi, budući da kod njih nemamo nikakove багапcije da će nam se lifrovati najbolja roba, a i cijene robe koja se ne plaća gotovim novcem mnogo su veće nedo kad se plaća u

220