Nova Evropa

ciji probude ljubav za narodni jezik, te da sruše sve zapreke koje je stoljetna venecijanska dominacija nagomilala vladanju | narodnoš duha i jezika i javnom životu Dalmacije, Ovi mladi pijoniri, medju kojima se naročito isticao Dubrovčanin Miho Klajić, djak sveučilišta u Livornu, povedoše politički pokret za ujedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom, smatrajući to ujedinjenje prvim korakom u izvršenju velikog nacijonalnog programa ujedinjenja svih Jugosloven4, Oni su svi bili zadahnuti ispravnom i velikom nacijonalnom mišlju jedinstva Srbohrvat4, te svih Slovena na Balkanu, Njihova je nacijonalna koncepcija prelazila ranice plemena i pokrajina obuhvatajući sve Jugoslovene bez razlike, te je tako bila po tipu izrazito evropejska. Pod uticajem velikog oslobodilačkog pokreta u Italiji, ovi su mladi pijoniri presadili u naše strane kulturni i prosvijetljeni nacijonalizam evropejskog tipa, spojivši ga sa našim nacijonalnim duhom i najljepšim nacijonalnim (га с јата, Narodni preporod u Dalmaciji proveo se pak u najžešćoj političkoj borbi sa ostacima venecijanskog uticaja u Dalmaciji, koje je kasnije izdašno podržavala Austrija, Snaga slovenskog duha u Dalmaciji bila je tolika, da su se čak i ti venecijanski ostaci morali da prikazuju Slovenima, ako su htjeli da sačuvaju svoj politički uticaj: prvi broj lista »II Dalmata« (glasila stranke koja se borila za autonomiju Dalmacije protiv sjedinjenja njezina sa Hrvatskom, a koja se tek osamdesetih godin4 usudila da se i javno deklarira talijanskom) pisao je: »Mi smo Sloveni, nesamo po rodu nego i po osjećanju« (»Noi siamo Slavi non solo di stirpe, ma anche di sentimento«), — najbolji dokaz, kako su i sami protivnici narodnog pokreta u Dalmaciji u potpunoj mjeri osjećali snagu nacijonalnog slovenskog karaktera i duha ove zemlje. lako je narodni preporod u Dalmaciji proveden u teškoj i herojskoj borbi protiv tih dosta jakih ostataka venecijanskog uticaja, ipak je on bio dobrim dijelom potaknut i nadahnut primjerom savremene Italije, koja se borila za svoju slobodu i svoje jedinstvo. I ovaj fakat očevidno dokazuje, kako je talijanski uticaj na Jugoslovene istočne obale Jadrana uvijek bio plodan i pozitivan, jer je razvijao njihove vlastite stvaralačke energije i pripomadao im da ostvare dobre rezultate u vlastitoj kulturi i narodnom životu, U 19. vijeku bio je jak i kulturni i književni uticaj Italije, U prošlom i u ovom vijeku Dalmacija je doprinijela hrvatskoj, a preko nje jugoslovenskoj, književnosti nekoliko velikih pjesnika [Vojnović, Nazor), kod kojih se zapaža jak općeniti uticaj talijanske književnosti, osobito u pogledu smisla i osjećaja za formu i kult ljepote. Uopće, pjesnici i književnici iz Dalmacije unosili su u našu književnost naročiti smisao za ljepotu umjetničke forme i stiha, unosili su vedrinu i životnu radost, što se takodjer ima da pripiše blagodarnom uticaju talijanske književ-

ари Пат.

301