Nova Evropa

m4. Sjetimo se samo slučajeva gdje je sadržaj spoznaje ujedno i pravilo za neku ljudsku djelatnost (naprimjer Tejlorov sistem, ekonomski zakoni), Tu nema posredovanja obritnim ili industrijsliim iskorišćavanjem, pa zato nema ni patentne zaštite; a s istog razloša nije tu moguća ni nova neka vrsta zaštite, Јон bi da uvede Bartelemijev ili Rafinijev nacrt, Naprotiv tome, u takim slučajevima može se znanstiveni istraživač nagraditi po Garijelovu рг је оби, ра и tome i leži jedna od glavnih pogrješaka sistema individualnih prava a prednost kolektivističkog sistema,

Dosadanjim izlaganjem došli smo do zaključka, da je znanstveni radnik svojim otkrićem stvorio preduvjet bez kojega ne bi bilo moguće doći do tehničkog izuma, a po tom niti do industrijskoš iskorišćavanja i s njim spojenogš dobitka, Prema tome, dokazana je neka uzročna veza izmedju znanstvene djelatnosti, koja je dovela do prvobitne spoznaje, i iskorišćavanja na njenu temelju donesenog izuma, Ostaje Još kao zadaća budućes zakonodavnog uredjenja, i na njemu utemeljene judikature, da бтаnicu protegne tako da do zaštite ne dodju odviše daleki uzročnici izuma, već samo oni najbliži i neposredni, Isto će tako biti zadaća budućeg zakona, ili konvencije, da odredi način kako da se postupi u slučaju, kad je Jedan izum stvoren neposredno na temelju više о od kojih svako daje pravo na zaštitu,

Ali time još uvijek nije dato opravdanje za zaštitu znanstvene svojine, Sve pojave u svijetu povezane su mmogostrukom uzročnom vezom, le se lanac te veze proteže u beskrajnost, Veza koja bi mogla opravdati zašlitu znanstvene svojine mora biti pravno upotr -ebljiva, pravno relevantna, Razni autori trudili su se da iznadju ovaku vezu, Najoriginalnija je, u tom pogledu, Vinjeronova konstrukcija, upotrebom pojma okupacije i specifikacije: učenjak je otkrićem okupirao neku ideju, i njenim objavljivanjem pružio materiju koju izumitelj specifikacijom pretvara u izum, Robin si pomaže pravnim pojmom obogaćenja bez uzroka; a Poanjon osniva pravo učenjalta na izvršenju tusluge, Živojin Perić, ој otklanja zaštitu kao nepotrebnu (znanošću neka vlada idealizam), dopušta, da su autor otkrića i tehnički izumitelj saradnici, pa da im obojici pripada pravo na dobitak koji slijedi iz njihova rada, Sam KRulini ne rješava to pitanje, već samo konstatuje jednodušno priznanje, da se ustezanjem zaštite znanstvenim radnicima nanosi teška nepravda.

Time smo došli do zadnje karike u nizu našeg izvodjenja Nepravda, radi koje se pokreće cijelo ovo pitanje, ne čini se, pri tačnijem rasmatranju, baš tako velikom, Znanstveni radnik vrši svoj poziv, istražuje, pravi eksperimente, — sve to radi same znanosti, radi usavršavanja i upotpunjenja spoznaje, koju želi i drugima predati. On želi upoznati nova načela, nove zakone i pojave, — njegovo nastojanje ne ide zatim da pronadje sredstvo ili postupak koji bi se dali u praksi primijeniti,

335