Nova Evropa

i čije bi iskorišćavanje donosilo dobitak, Kad bi on imao takvu namjeru, njegova bi istraživanja polazila drugim putem, Dakle se istraživaču dešava upravo ono što je sam unaprijed od svoje volje izabrao!

I sama priroda otkrića govori protivu prejakog naglašavanja momenta nepravde, Otkriće se sastoji u spoznaji. Istraživač je do nje došao svojim trudom, ali svakako mu je — bar vrlo često — pomogao i povoljan slučaj, Zakon ili pojava, na koje se spoznaja odnosi, nisu nastali tek otkrićem: oni su, kako je prije rečeno, na dohvat svakomu trudbeniku, te će jednom, prije ili kasnije, ljudstvo doći do znanja o njima. Otkriće koje se sastoji samo u spoznaji, nije spojeno s ličnošću autora, — autor mu nije udario svoj lični biljeg. Nasuprot, izumitelj je dao svojoj ideji konkretni oblik, kao što je i književnik ili umjetnik, književnim ili umjetničkim djelom, dao svojim mislima vanjski oblik, i to takav koji nosi najizrazitiji bilješ njegove ličnosti. I u patentnom i u autorskom pravu štiti se oblikovana, konkretizovana, misao, pa se istraživaču u tom savezu ne može činiti krivo što se njemu, u nedostatku konkretizovana oblika nješove ideje, ne pruža zaštita.

Uspjeh nekog znanstvenog istraživanja vrlo je često vezan s ranijim istraživanjima, pa možda i neuspjesima. Istraživač duguje mnogo toga svojim učiteljima, raznim stručnim piscima, i drugim istraživačima, S pravom se prigovaralo {profesor Knof) Rufiniju, i drugim pobornicima zaštite znanstvene svojine, da premalo vode računa o »saradnji okoline«, Istina, i kod izuma postoji ta saradnja u jednakoj mjeri; ali je izumom stvoreno jedno privredno, ljudskim materijalnim potrebama korisno dobro, čija se vrijednost dade odmah izraziti u novcu, a osim toga je opseg prava znanstvene svojine — iako neodredjen — mnogo širi, jer se može odnositi na čitav niz izum.

Napokon se s pravom isticalo, od strane nekih — osobito poljskih i švajcarskih — interesenata, da znanstveni rad ne ostaje bez materijalnog priznanja i naplate, Sama istraživanja objavljuju se, pa ti spisi uživaju zaštitu autorskoda prava, a ako sadržavaju objave o važnim novim spoznajama, njihova će prodja donijeti znanstvenom radniku i materijalnih probitaka. Uspjeh u istraživanjima nagradjuje se, osim toga, boljom službom, namještenjem (и državnim zavodima ili u privatnim poduzećima), u svrhu osiguranja daljih istraživanja, penzijama, stipendijama, darovima i nagradama, a povrh toga — što se još ponajviše cijeni u znanstvenom svijetu — priznanjem i slavom. To je briga općenitosti, a poglavito i države, To je takodjer i razloš, da se sami znanstveni radnici sve do danas nisu zagrijali za pokret oko zaštite znanstvene svojine, pa su da čak i otklaajali (Živojin Perić, njemački profesori); uslijed njihova slabog

336