Nova Evropa

Iznesavši sve elemente koji pokazuju da su balkanski narodi povezani svojim duhovnim, ekonomskim, i političkim podudarnim osobinama, autor ovih stranica udario je na nekoliko razloga koji sprečavaju ostvarenje unifikacije balkanskih naroda, i upozorio na one pozitivne činioce koji bi poduprli njeno ostvarenje, Polazeći od pretpostavke, da su svi balkanski narodi nastali kao rezultat mešanja više naroda, a da su u duhovnom pogledu uglavnom rezultanta dveju civilizacija, slovenske i grčko-vizantijske, te da su im geografske pozicije analogne, i da im je prema tome njihov odnos i prema Zapadu i prema krajnjem Istoku sličan, on je došao dosledno do zaključka, da samo u jedinstvu ovih narod4 leži i njihov uspeh i njihovo održanje u budućnosti, Elemenat koji sprečava da se do ftakog jedinstva dodje, sastoji se, prema izlaganju G. Evelpidija, u oštro razvijenom pojmu nacijonalizma i etatizma, kojim se naoružava i š pomoću kojega se brani svaka balkanska država bez razlike. G. Evelpidi dokazuje, da je ovaj pojam u sredovečnoj lazi stvaranja ovih država bio nepoznat, »Antagonizam« — kaže on — »balkanskih narod4 docniji je od formacije njihovih država; on je veći i opasniji kod vaspitanih osoba nego li u masama seljaka, koji sačinjavaju većinu balkanskog pučanstva«, Pojam nacijonalizma i etatizma razvio se i kod balkanskih naroda naporedo sa razvitkom istoš pojma na Zapadu, On је u zajednicu balkanskih naroda uneo nesporazum i zabunu, poduprt stalnim potpirivanjem od strane Zapada, koji je u ovaj »imbroglio« stalno ubacivao svoju iskru koja pali, Zajedničke negativne osobine, o kojima G. Evelpidi naširoko govori, sastoje se, u prvome redu, u nedostatku izgradjena političkoš i socijalnog života kod svih balkanskih narod4, Zaobljenih i konstruktivnih političkih ili socijalnih partija i nema na Balkanu, isto kao što nema ni savršenih državnikA. Postoje, kaže on, ministri, ili diplomate, koji su se kroz vekove vežbali, pod turskim jarmom, da simuliraju, primivši samo rutinu vladanja i upravljanja, Ali pravih reformatora i administratora nema, Zato se, više nego igde drugde, danas na Balkanu postavlja problem izgradjivanja, ili obnavljanja, unutrašnje administracije, Ali, »administrativna nesposobnost svih ovih država otežava se još. usled preteranog centralizma, koji svuda vlada. Primena decentralizacije i širokih lokalnih avtonomija, izvršenih s pomoću pokrajinskih veća, popravilo bi opštu administraciju i iz novih pokrajina istrglo bi njihovo neraspoloženje prema indiferentizmu Države«,

Sem ovih unutrašnjih elemenata, medju kojima G. Evelpidi iznosi i mnoge druge, autor prelazi na spoljne protivnike balkanskog sredjivanja, Registrujuči promašeni nemački pokušaj da se umeša u balkanske odnose, on ističe kako je predratnu poziciju Nemačke i Austrije zauzela danas Italija, Njeno osvojenje Albanije svedočanstvom je ovog talijanskog pokušaja, da

287