Nova Evropa

Koridorom, i Istočna Pruska kao pokrajina ostala je opet odvojeno nemačko ostrvo, kao što je bila i pre grešne deobe Poliske:' u Osamnaestom Veku, Ali njene privredne veze s Nemačkom nisu uništene, nego su zaštićene naročitim odredbama u Ugovoru, Svakako je taj Koridor u izvesnom smislu nepravedan za jednu stranu, i bilo bi bolje da ga se je moglo izbeći zamenom feritorije i izmenom stanovništva; ali bi nemački Koridor mesto poljskog bio za Poljake još mnogo nesnosniji nego što je ovaj sada za Istočnu Prusku, Odlučujući faktor u današnjoj situaciji jeste činjenica, da je Poljska sada jedna velika sila ua Evropi, i nikakva ispravka u Istočnoj Evropi ne daje se više izvesti iza ledja Poljske ili protivu njene volje. Mesto nastojanja da u pitanju Koridora pridobije na svoju stranu simpatije drugih narod4, trebalo bi da Nemačka pregovara neposredno s Poljskom kao sa velesilom.

Jedno pitanje koje bi uskoro moglo privući pažnju na sebe bilo bi, po našem mišljenju, pitanje odnosa medju grupama naslednih država bivše Austro-Ugarske, Državnici Srednje Evrope ne veruju mnogo, kako se čini, pričama o nemačkoj nesklonosti naspram pripojenja Austrije Nemačkoj. Prisajedinjenjem Austrije dobila bi Nemačka direktne бгашсе ва Italijom, Madžarskom, i Jugoslavijom, pa bi joj se pružila vanredna prilika za širenje svoga uticaja prema Jugu, Teoretski, ako Austrija pristaje, ne bi moglo biti zakonitih prepreka za »anšlus«, Ali ima odličnih praktičnih političara koji vrlo odlučno predskazuju da bi »anšlus« značio što i rat! Jer, kažu, Italija s podozrenjem posmatra i prati nemačku politiku, a i države Male Antante zaziru od Nemačke i nikako ne mogu да зе рофрипо офези straha koji im je ratom ulila, Italija se nalazi na naročitom položaju, Ona je protivu »anšlusa« zato što strahuje od pojave Nemačke na Breneru, i od proširenja nemačkog uticaja neposrednim dodirom na Madžarsku i na Jugoslaviju, Što se nas tiče, mi ne bismo rekli da je fašistički režim baš tolika opasnost za svetski mir. Izgleda da je Musoliniju ipak mnogo više stalo do obnove i preporoda Italije iznutra nego do spoljnih prilik4,

Uostalom, Srednja Evropa pruža divan primer pogrešne predstave pojma »samoopredeljenje«, Kada je predsednik Vilzon i ovo načelo uključio u svojih četrnaest tačaka, nije ga nipošto močfao shvatiti onako kako to čine evropski političari. Jer da je to bio slučaj, onda bi on time dopustio bio i mogućnost da dva milijona Jevreja grada Njujorka otkažu vernost Sjedinjenim Državama pa sebe proglase kolonijom Palestine, Ono što je on odista hteo da kaže, bilo je, da svi državljani treba da imaju demokratsko pravo da se udruže u zahtevu, da se prema njima postupa pravedno i kako treba.

V. Poljakhov.

56