Nova Evropa

od 19, marta, Prema tome, u buduće, nesamo da neće svojim obvezama udovoljavati onaj zemljoradmik koji nije u stanju da to učini neđo ni onaj koji bi bez većeg napora mošao da udovolji bar djelomično svojim obvezama. Moral našega seljaka, koji nikad nije bio na zavidmoj visini, danas je potpuno pao. Produženje zakona o obustavi svake prisime naplate njegovih obaveza, bez obzira na izglede da bi on meke od njih modao ispuniti, utvrdiće seljaka u uvjerenju, da on uopće пе treba da odgovara svojim obvezama, i to bez obzira da li je on faktično prezadužem ili njegovi dugovi predstavljaju tek neznatan dio njeđove imovine, U tom svom uvjerenju potkrijepljuju seljaka i sami narodni poslanici, koji demagoškom agitacijom idu za učvršćenjem svoga položaja.

Zalkon od 19. marta imao je za seljaka i tu negativnu stranu, da је оп fakoreći prekonoć postao mesposobam za svali mov kredit, jer dogod vjerovnik, bilo za posudjene pare bilo za prodatu robu, nema nikakove mogućnosti da i sudbenim putem maplati svoja potraživanja, on m ftakove poslove više ne ulazi. Njeđova ranija potraživanja mogu, novim zakonskim propisima ma koje on nije računao ! Које оп пе тобао ргеду!dit, doći u pitanje, pa čak postati i iluzomima. I dok traje takovo stanje, on u move kreditne operacije meće ulaziti. Stoga damas seljak бофоуо nigdje ne može da dobije nikakoga Ктеdita, i bez obzira na situaciju na novčanom tržištu, Novčani zavodi, i javno-pravne novčane ustanove koje su izuzete od propisa Zakona o zaštiti zemljoradnika te koje bi svoja potraživanja mogle utjerivati i sudbenim putem, nisu danas više u stanju da kreditiraju i najmanji iznos; a isto se tako i trgovci teško mogu odlučiti i ma najmanji robni kredit, kad prema dužniku nemaju sredstava da da u slučaju potrebe i prisilnim sredstvima matjeraju na plaćanje svojih potraživanja, Danas dakle mi novčani zavodi, ni trđovci, a mi privatnici, ne mogu i neće da kreditiraju zemljoradnika, budući da je Zakonom od 19. marta kreditna sposobnost seljaka dovedema u pitanje, a produženjem toga Zakona — ona je sasvim eliminirana. A. bez kredita teško je zamisliti danas privredno poslovanje makojeda slaleža, pa i zemljoradnika, Od žetve do žetve dug je perijod da bi seljak mogao ostati bez kredita, Osim toga, om treba kredita nesamo u novcu me8o i u robi. Novac su mu davali novčani zavodi i privafnici; robu mu je davao, u prvom redu artikle konzuma, seoski i varoški trgovac, Šteta što se kod kategorisanja seljakovih vjerovnika nije lučilo bar trgovce od privatnika; bilo bi se vidjelo, da je majveći dio seljačkih dugova kod irgovaca, i da su majveći dio dugova — robni dugovi,

Bez kredita, prepušten sam sebi, zemljoradnik ide u susret teškim danima, Mmoge potrebe, koje je m većini slučajeva

518