Nova Evropa

Чудна је уосталом чињеница, да се ни у Шибенику ни у осталој Далмацији није до данас сачувало ниједно његово дјело.

У својој расправи о чувеним фрескама у ферарском Palazzo Schifanoia (»Jahrbuch der preusischen Kunstsammlunбеп«, 1889) слути Нагск, да би његов »мајстор Б«, који је насликао фреске мјесеца Јуна (тријумф Меркуров, знамење Рака и Вогзо 4 Езје при повратку са лова) и Јула (тријумф Јупитров и Вогзо Ф'Езје надгледа пољске радове), могао бити Јурај Ћулиновић, јер се у тим дјелима јасно разабирају стилске значајке школе Скварчона. Иако, каже Натск, Ћулиновић иначе нема никакових веза са сликарском школом ферарском, ипак није искључено да је он из близе Падове дошао у Ферару. Фреске ферарске настале су између 1467 и 1471. Хипотезу Харкову нису, међутим, прихватили новији учењаци (КтафеПет, Вентури). Како до данас немамо строго и дефинитивно утврђене стилске анализе поменутих фресака, остаје то питање још увијек проблемом који треба тек ријешити. Свакако је чудан случај, да управо у вријеме кад су извођене ферарске фреске, између 17. фебруара 1467 и 20. фебруара 1471, о Ћулиновићу у Шибенику нема помена.

Dr. Arfur Schneider. Andrija Medulić-Schiavone,

O Andriji Meduliću kod nas se je vrlo malo pisalo; a i ono Što se je pisalo, pisalo se bez osobite spreme i bez dovoljne kritike, Mi, danas, ne mislimo da ispravljamo tudje greške i stavove, niti da popunjujemo praznine naše umjetničke istorije; želimo jedino da dademo jedan prigodan prikaz o Medulićevnu porijeklu, životu i radu, i to ni zašto drušo nego јег ба је Капо Ridolfi, prvi njegov biograf, nazvao Šibenčaninom,*)

Ridolfi — nakon nekoliko uvodnih riječi: o nezahvalnosti slikarskog umijeća, koje rijetko umjetniku donosi za života zasluženo priznanje i nagradu, a poslije njegove smrti obogaćuje kramare, — započinje Skjavonovu biografiju ovim riječima: »Siromašak Andrija rodio se je godine 1522 od skromnih roditelja Hrvata (Schiavoni), koji se doseliše iz Šibenika i nastaniše u Veneciji...«, Naknadno pak veli: »Andrija je bio, kako se pripovijeda, otvorene i jednostavne ćudi, slijedeći u tome instikt svoje nacije (seguendo listinto della sua

*J} Karlo Ridolfi. umjetnički historijograf i slikar mletačkog Sejčenta {rodio se u Veneciji 1594, umro 1659), napisao je »Le Maraviglie dell Arte, ovvero le vite degli illustri pittori veneti e dello stato«, otisnuto prvi put u Veneciji 1648, Mi se pozivamo na berlinsku kritičku ediciju D, o, Hađeln iz godine 1914,

643