Nova Evropa

Dalmatinski ггапјеус! и паројеопзко доба u Dalmaciji,

(1797—1814)

Dok su Bosnom i Srbijom ljuta turska haračenja davila i harala, bunili se Srbi, a kada 1804 srpske dahije pomoriše najudlednije knezove one pokrajine, planu najprije Šumadija pod junačkim Gjordjem Petrovićem prozvanim Karagjordje, koji jei sam neko vrijeme hajdukovao i prešavši Drinu pružio ruku bosanskoj braći. Ali iako i bosanski franjevci i Srbi pristajahu i srcem i dušom uz hrabroša vodju, ipak misu mogli zaigrati u jednom kolu sa junačkim Karagjordjem, jer od sviju strana bijahu opkoljeni Turcima. I dok se tako krvarilo Bosnom 1 Srbijom, dofle je u Dalmaciji bjesnilo bezvladje koje je prijetilo narodnom propašću. Ovo grdno zlo još je u kući бгдје КтуатПо, što se znalo da će Francuzi osvojiti Dalmaciju,

Dalmatinski i Hrvati i Srbi, po prirodi konzervativni, bijahu jednodušno protivni francuskim Jakobincima. Da bezvladje nakon vjekovnih klanja ne bi upropastilo narod, franjevci su odredili da podju u Beč da traže da se Dalmacija združi sa materom Hrvafskom, dogovorno sa Oopćinama Splita, Ттоdira, Šibenika, i Obrovca. Ovaj posao obavio je u Веси јаnjevac Dorotić, ] već nakon primirja izmedju Beča i Napoleona, po komu je Dalmacija ostavljena Bečkom Caru, dodje u ime carevo deneral Rukavina te je i zaposjedne. Ali na благ да [0 dolazi njemačka vojska, narod se uzbunio vičući »Nećemo Nijemaca!« Mnogo se htjelo dok se narod o protivnom uvjerio. Ali kad je ćeneral Rukavina, i sam Hrvat, narodnom riječju ргобомото пагоди, 1 narod vidio prvi put generala i časnika svoša korjena, obradovao se vrlo.

Vlada austrijska bila je s početka narodu ugodna: prava je poštovala, i po zakonu pravdu krojila. Onakova vlada bila je uljeha nakon vijekovnih krvarenja, harača, zelenoša mača, crnih i sladnih šodin4 krvlju zalijevanih. Ova vlada videć kako su franjevci, uza sve nezgode i sva progonstva turska i mletačka, uzdržali škole na odličnoj visini, razumijevajući njihove opravdane želje, otvorila je sedam novih škola u kojima franjevci bijahu imenovani narodnim učiteljima uz pristojbu od 18 carskih cekina. Istodobno im je Beč potvrdio ı ostala prava na učilišta, na uzđoj podmlatka za svećenički stališ; a to im Mletačka Vlada bijaše najstrože zabranila, da bi u Dalmaciji lakše zatrla sve što je narodno hrvatsko i slovensko.

Franjevcima je odlanulo čim su mogli držati škole za prosvjetu svođa naroda. Dapače, otvorili su i tvornicu robe, koja im je i uspjela, ali nakon kratkog posla morali su radnju za-

666