Nova Evropa

Нова Европа

Књига ХХУП. Број 2. 26. фебруара, 1934

О огбатгоуапји рпугеде.

Da zadovolji svoje materijalne potrebe, čovek troši proizvode prirode, ili pribavlja produkte svojim radom ı s pomoću drugih gotovih proizvod4 kojima pridaje naročito značenje, t, zv. privrednu vrednost. Kad prirodne sile rade same, nastaju slobodna dobra u prirodi; kad im se pridruži i čovek sa svojom radinošću {i sa svojim sredstvima), nastaju privredni produkti. Pravi je smisao svake privrede, da pribavlja što veću vrednost dobrima, — da privredjuje, Na koji način?

Sile u privrednom procesu deluju na dva načina: slobodno, ili organizovano, Tako su slobodne sile sunčane i atmoslferske. pa i velika mora stoje slobodno svakome kome su na dohvatu. Ali zemlja već nije slobodna, ljudi su je okupirali i uradili, pa je drže ili puštaju u promet; i bore se za zemlju ljudi i narodi Isto tako su okupirani i u prometu pogonske snage i sva privredna bogatstva: voda, ugljen, minerali, drvo, bilje i rastinje, i životinje, A samo se po sebi razume, da se gotovi privredni produkti mogu samo steći u prometu, Ljudska radna snaga slobodna je po svojoj prirodi, ukoliko ne smeta čovek čoveku, I u privrednom procesu feži čovek slobodnoj individualnoj alciji. Mala primitivna privreda doista je individualistička i jedmostavna: i zemljište i sva radna sredstva ı radna snaga, Sve je u jednim rukama i radi se slobodno i nesmetano, Razvijena privreda nije tako jednostavna. Privredne sile deluju sve manje slobodno i nisu u jednim rukama, nego ih tek treba ujediniti, organizovati, pa da dodje do privrednog procesa,

Organizacija znači u privredi sistem privrednih sila i orBana, njihovo stanje, formiranje, i uredjenje, Ona je često internacijonalna, ali pretežno ipak nacijonalna i razdvojena državnim granicama, Provedena je u obliku preduzeća u kojima su privredne sile združene u cilju proizvodnje i drugog privrednog rada, Prema tomu, »privredna preduzimljivost leži u spajanju i kretanju produktivnih činilaca u cilju proizvodnje, i to uvek na svoj račun i na svoj rizik« (vidi Dr. Mih. Vujića »Načela narodne ekonomije«, knjiga II, str, 48; Beograd, 1896), Preduzeća pripadaju privatnim licima i privatnim udruženjima (konzorci-

33