Nova Evropa

Knjige i listovi, Nemačke publikacıje o Sovjetskoj Rusiji (1917—1932).

(Pisac ovog članka, koji se prvi put javlja na stranicama »Nove Evrope«, jeste poznat ruski publicist i političar t, zv, »eserovskog« pravca, sada šef otseka Ruskog Zagraničnog Arhiva, koji postoji u Pragu uz Ministarstvo Spoljnih Poslova.)

Ruska Revolucija izazvala je ogromno interesovanje prema Rusiji, Tokom poslednjih godina izašlo je, gotovo ma svima kulturnim jezicima sveta, na hiljade i hiljade knjiga i brošurA, da i ne govorimo o beskrajnom mnoštvu članaka i beležaka po novinama i časopisima; izdaju se čak i časopisi koji se isključivo bave ruskim problemima. Može dakle da se kaže, da se Rusija, odnosno Sovjetska Unija, nalazi u centru svetske pažnje; a pozdamo je, 'da Je Nemačka u zadnje vreme najviše radila ma upoznavanju Rusije. Jedna Srupa nemačkih književnih radmil4, na čelu sa K., Me gnertom, izradila je evo, na želju nemačkosg »Društva za proučavanje Istočne Evrope«, ı opširnu bibliografsku radnju, pod naslovom: »Die Sovet-Umiom, 1917—1932« (»Ost Europa Verlač«, 1933, Berlin), u kojoj se nalaze podaci o 1900 najvažnijih knjiga i članaka, koji su izašli na nemačkom jeziku vam Rusije, a o Rusiji, u toku godina 1917 do 1932. Pored čisto bibliografskih podataka, nailazimo tu i na kraće karakteristike i komentare prikazanih kmjiša i rasprava. Knjige i članci rasporedjeni su u sledećih osam poglavlja: zemlja i ljudi, istorija ı politika, privreda, pravo, kultura i život, vojska, mformacijona izdanja, emigracija.

Urednici ovoga zbornika misu išli zatim da prikupe sve što je o Rusiji u Nemačkoj pisano i štampano, To bi bio, uostalom, Jedva ostvarljiv zadatak. Ali su oni, prilikom odabiranja onoS što je ušlo u njihovu bibliografiju, te odbacivamja onog što nije moglo da udje, činili i greške, tako da izvesna izostavljanja, kao i beleženja ponekih dela ili većih članaka, izgledaju ponekad slučajna i nedovoljno motivisana. Uzsred budi napomenuto, da su mogle izostati i pojedine brošure više-manje površnog i aditacijonoS karaktera, koje su izlazile pod uticajem tekućih potreba političkoš dana, te koje nemaju 6ćotovo nikakve vrednosti, Ali, kao celima, kao čitava kolekcija, predstavljaju svi ti pobeleženi radovi svakako istorijski interes koji često nije mali, Svakako, rad ovog privatnog društva i njegovih saradnik4 treba najtoplije pozdraviti,

Još i pre Rata su Nemci, više nešo drugi narodi, poznavali i proučavali Rusiju. Oni pre drugih »pronalaze« ruske pisce za Evropu. Tako, nedavno umrlog genijalnog ruskog pisca Andreja Beloš poznaju samo Nemci; njegov »Рефгобга4«, пај-

340