Nova Evropa

je Nikola široko razgranatu opću revoluciju, koju treba — sa stanovišta legitimnosti i pravednosti — energično ugušiti, intervencija u Holandiji bila bi se, po njegovu mišljenju, pretvorila u „krstaški rat Rusije, Austrije, i Pruske, protiv ognjišta svake revolucije — Francuske«, Uslijed poljskog ustanka (koji je buknuo 29, novembra 1930) nije došlo do provodjenja toga plana, Ipak je već ı iz ovoga jasno, kako Je daleko imalo da ide miješanje u tudje poslove, te da to nije bilo jedino intervenisanje ртону »арокгИпе Napoleonove monarhije«, već općenito intervenisanje protiv svake povrede načela zakonitosti, Napokon, isti motivi doveli su i do intervencije Rusije u Austriji 1848 godine, kao i do intervencije velevlasti protiv Sovjetske Rusije, nakon Svjetskoga Kata,

Ža istoriju politike miješanja u korist legitimne vlade slijedi, dakle, da je ona počivala na shvatanju mnogo čistijem i jasnijem o samim osnovama državnog uredjenja i života nego li što su te ideje danas. Može se reći, da je i Jugoslavija prošla kroz fazu »prosvećena apsolutizma«, te da znade da cijeni načelo zakonitosti i samo po sebi, bez obzira na demokratiju, t. J. i bez slobode izbora, zbora i dogovora, štampe i t, d.. Stvarno, može da postoji država i bez svih tih važnih demokratskih atribut4, t. zv, »slobod4«, a da u njoj bude ipak snošljiv život — alo i ukoliko se vlast pridržava načela zakonitosti u svom odnosu i ophodjenju s gradjanima. Stoga je, sa gledišta pojedinog gradjanina, važnije načelo zakonitosti i od samog načela demokratije. Na drugoj strani, neflunkcijonisanje — ili nedovoljno i nepovoljno funkcijonisanje — demokratije u zemljama u kojima načelo zakonitosti nije provedeno, dokazuje da je ovo zadnje načelo bitno i primarno, te da se slobode političkog života mogu da nadovežu tek na ono državno uredjenje u kojem je već provedena kontrola nad održavanjem načela zakonitosti, I u samim osnovama medjunarodnog ophodjenja naglašava se poštivanje legitimnih vlasti, pa i — kako je to stilizovano u jugoslovenskim rezervama Paktu o nemešanju u španski gradjanski rat — pravo svake legitimne vlade na pomoć iz inozemstva ako bi došlo do ustanka protiv nje, kao i dužnost svake države da se takom pozivu odazove,. То što je, mimo svega toga, došlo tako daleko da je u pogledu gradjanskog rata u Španiji primijenjen stav neutralnosti, spada pouzdano medju najčudnije paradokse poratne Evrope.

Čudno je naročito, što predlog da se zauzme takav stav dolazi od Francuske, i što je našao najaču podršku u Velikoj Britaniji, dakle u zemljama koje se nazivaju »uzorima demokratije«! Sa francuske strane navodilo se je, da postoji opasnost, da bi općenito intervenisanje u španskom gradjanskom ratu, L J, intervenisanje jednih u korist vlade a drugih u korist ustaš4, imalo za posljedicu cijepanje Evrope na dva neprijateljska tabora. Umjerena desničarska štampa, u Francuskoj {kao naprimjer

325