Nova Evropa

Narodne Odbrane postojala, i da je njegova stvar da je obelodani. Kad nije uspeo da dobije priznanja kakva je želeo, on se počeo da služi i imsinuacijama i preknjama, tako da sam ja, u jedan mah. izjavio da ću mu, ako nastavi takav način ispitivanja, uskratiti dalje odgovore.ć« To je sve krupno i odlučno rečeno, ali evo kako je u stvari bilo. Poslije procesa u Sarajevskom Atentatu, i već u toku istrage Banjalučkog Procesa, imao sam da preslušam maknadno Dra. Ćorovića, u pitanju djelovanja društva »Prosvete« i poimence kao urednika kalendara »Prosvete«. Ta preslušanja su povjerena baš meni zato što sam ja, još od početka godine 1913, bio refereni u tiskovnim stvarima, ipa su mi bili dobro pomati rad i pisanje avih političkih smjerova. Od Šefa Sudstva u Sarajevu dobijao sam роdatke, uz naloge i uputstva šta imam da predočim i kakva pitanja da stavljam osumnjičenima pri preslušavanju. Tako sam dobio podatke i za Dra. Ćorovića, koji je bio politički sumnjiv. te kojega je poglavito teretilo to što je bio još 1905 predsjednikom »Zore« ı Beču, a kasnije se oženio sestrom Dra. Jovana Skerlića, te je češće odlazio u Beograd. Dr. Skerlić je bio pogotovo sumnjiv vladama ı Sarajevu i Beču, jer su po njegovim uputstvima — medju ostalim Veljko Čubrilović i drugi učesnici u istragama davali opise sela i stanovništva u pograničnim krajevima Bosne prema Srbiji, što austrijske vlasti naravno misu smatrale znanstvenim radom. Sudac Dr. Turković. koji je prije mene ispitivao Ćorovića, bio me je obavijestio, da se ovaj brani, kako mu mišta nije poznato o ciljevima Narodne Odbrane, te kako ova nije imala nikakve veze sa društvom »Prosveta«. Morao sam mm stoga predočiti, da je još godine 1912. kad je on bio tajnikom »Prosvete«, baš njegov šurak Skerlić napisao u kalendaru »Prosveta« članak o Narodnoj Odbrani: a onda, da su i u sljedećim: godištima istog kalendara izlazili članci o Narodnoj Odbrani, dok je on — Ćorović — bio članom uredjivačkog odbora. Imao sam nalog, dalje, da ga pitam: zašto u istom kalendaru, za godinu 1911, nije donesena slika cara i kralja Franje Josipa (koji je posjetio bio Sarajevo 1910), dok su svi drugi kalendari takovu sliku donijeli? On mi je odgovorio, da je to propušteno iz razloga, što se u kalendar nije htjelo uvlačiti politiku. Konačno, imao sam da mu predočim kalendar »Prosvetu« koji je — iza Balkanskog Rata — ma prvoj sirani donio bio veliku sliku kraljevića Aleksandra u paradnoj uniformi. Kad sam mu stavio pitanje o toj stvari, G. Ćorović se neobično uzrujao ı odvratio mi, da bi me najvolio ošamariti. Mislim da je kod tog ispitivanja bio prisutan, kao

176