Nova Evropa

IL Karpatskoruska crkvena umetnost,

Pisac ovog članka, arheolog po struci, obilazio je u više mahova teritoriju Karpatske Rusije, proučavajući umetnost, folklor, i prošlost toga kraja. Odsek Slovenskog Instituta u Pragu, koji se bavi proučavanjem Slovačke i Karpatske Rusije, objavio je godine 1930 veliku knjigu sada već pokojnog Dra. A. Petrova, prof. Univerziteta u Petrogradu, verovatno najboljeg poznavaoca Karpatske Rusije, posvećenu najstarijim poveljama iz istorije karpatskoruske Crkve. Postoji namera da Slovenski Institut izda i ogromnu gradju, naročito ikonogratsku, koju je na svojim putovanjima prikupio G. Заћапјоу. Nekoliko odlomaka svojih radova objavio je Sahanjov u praškom časopisu »Centralna Evropa«; a ovaj članak napisao je specijalno za ovaj broj »Nove Еугоре«.

Uredništvo.

Ceo život karpatoruskog патода je skroz i skroz prožet Verovanjem. Versko raspoloženje celog ruskog naroda dovoljno је роznato, pa nije slučajno da su predstavnici Crkve odigrali u njegovoj istoriji tako veliku ulogu. Još je razumljivija uloga Crkve u životu Karpatskih Rus4, koji sa dug niz vekova živeli pod vlašću naroda nesamo druge narodnosti nego i druge vere. Zato su vera i njezino ovaploćenje, Crkva, u životu OVOg naroda postale simvolom i njegove narodnosti i njegove veze sa celokupnom ogromnom masom ruskog naroda. Svako, dakle, ko hoće da upozna Karpatsku Rusiju, nesamo po njezinu spoljašnjem izgledu, nego i u njezinoj suštini, treba pre svega da udje u njezinu crkvu, te da se bliže upozna sa

verskim i crkvenim životom toga naroda.

Već svojim spoljašnjim izgledom, karpatoruski hram čini originalnu i jaku impresiju. Drvenim crkvicama Karpatske Rusije posvećeno je mnogo članaka 1 radova stručnjaka; alt su to više-

178

RR -