Београдске новине

Broj 1. 1. januara 1916.

Bsogradske Novine Beograd, subct • Prilog

interese, dapače s v o j i m n a p r ed o v a n j e m p r o t i v S o 1 n n a b r a n i t i A t e n u. Megjutim Franouzi i Englezi sve spremaju za obranu Soluna. Talco su ocl Pašića i crnogorske vlađe zatražili Englezi, da ovi s v e s r p s k e i c r n o g o r s k e č e t e iz Arbanije i Crne Gore otpreme u Solu n, pošto oni i Francuzi ne mogu slati više daljnje čete na makedonsko bojište. Interesantno je, što iz Soluna piše specijalni dopisnik „Vossische Zeitunga 11 Mario Passarge, kojemu je uspjelo nekoliko se dana zadržavati u Solunu. Njegove vijesti sadržavaju sve, što znamo već ocl prije o mržnji izmegju ententinih i grčkih četa, koje se megjusobno potpuno ignorirajn. Ali i megju ententinim četama vlada s i 1 n a n e s 1 o đ a. Passarge broji ententslce čete na koje 170.000 momaka i to Francuza, Engleza, ponajviše Šota i crnaca. T o p o v a imade o k o 1200 starijih, pa i najmodernijih. P r v a je o b r a n b e n a 1 i n i j a oko Soluna p o t p u n o d o v r š e n a, a sada se podižu utvrde druge. Središte je prve linije selo Topanj, dvadeset kilometara sjevero-zapadno od Soluna, izmegju zelježničkih pruga za K a r a s u l i i B i t o 1 j, gdje je izgragjena izvanredno jaka mosna brana. Prva se linija proteže odavle duž lijevih visova prema sjeveru, skreće na oko trideset kilometara zračne linije prema istolui, pa se dalje u pravilnom luka proteže istočno oko Soluna. Na ovoin je mjestu u prvom balkanskom ratu zapečaćena sudbina Soluna. Uporište su druge linije visovi clva kilometara južno od Soluna, na pruzi T3 o j r a n, a središte je mosna brana na rijeci Galilco. Ova se linija proteže đalje skoro uporedo sa prvom, ali ne brani više neposredno sam grad. Svako pojedino logorište imade na raspolaganje više automobila, da se u slučaju potrebe uzmognu čete otpremati iz pozicije u poziciju. Englezi su u okolici gradića Zeri uredili veliki magazin sa hranom, a istočno se od grada protežu veliki hangari, za aeroplane. Jednako su i kod rta Mikra podignuti opsežni hangari.

Dnevne vijesti. Pitanje o aprovizaciji Beograda. Pitanje je o aprovizaciji zaista teško, kada se tiče jeđnog grada koji broji 50.000 stanovnika, a možda sada već i još mnogo više. Naročito je pak teško i ozbiljno ovo pitanje, kada se pomisli na skučena sredstva, koja stoje na raspoloženju upravi ovdje, pod današnjim prilikama. Pa ipak će se i ovaj teški zadatak povoljno riješiti. Ivod kotarskog zapovjedništva (Bezirlcskommando) grada Beograda, radi se u miru, ali vrlo agilno, i sa pouzdanjem se može tvrditi, da je uspjeh i sada već postignut. Na raznim krajevima grada otvoreno je pet prodavaonica, i u njima može pučanstvo da nabavi sve potrebne stvari, srazmjerno

za vrlo nisku cijenu. Brašno, sol, krompir, šećer, kat'a, pirinač, gris, zejtin i jaja mogu se uvijek dobiti u dovoljnoj količini. Da bi se i siromašnom gragjanstvu omogučilo, da nabavi meso, otkupljuje opština na klanici otpadke od mesa i prodaje ih gragjanstvu u pet otvorenih prodavaonica. I za liljeb se pobrinulo. Opština daje brašno pekarima, koji se obavežu da će mijesiti hljeb i prodavati ga po 60 filira. Počinje zima i osjeća se velika potreba za drvima. Drva prodaje opština, a i magacin za opskrbu (Verpflegungsmagazin des Briickenkopfkommandos). Prodajna cijena za drva utvrgjena je sa 23 krune od metra. Da bi se omogućio dovoz, učinjena je olakšica za dolazak seijana iz okoline, Na dvjema pijacama (Cvetni trg i u okolici Slavije) prođaje se povrće, jaja. razni proizvodi od mlijeka i drugi seoslci produkti, tako da je sada već zaveclen saobraćaj izmegju grada i okolnih sela, kao u srećnim danima mira. Za činovnike i činovničke žene. Sadanja uprava grada Beograda prima na sebe jedan dug, koga bi zaprava imala da isplati srpska država. Pod „srpskom državom" podrazumijevamo mi one, koji su ovu nesrećnu zemlju doveli do propasti, upropastili je, pa onda sveostavljajući pobjegli odavde. Ali ovdje je ostao veiiki broj ljudi, koji je srpsku državu t pošteno služio, a sada je bez ikakvih sredstava i p;ihoda. O ovim bijednima starati će se uprava grada. Svi srpski državn' | č i n o v n i c i i s I u ž b e n i c i, koji su ostali bez sredstava, zatim porodice državnih č i n o v n i k a, koje su ostale u Beogradu, kao penzioneri i invalidi, dobijati će r edovno m j e s e č n o plaću, upravo penziju. Visina ove penz'je, razumije se, da neće dostizati raniju visinu plaće, ali će u svakom slučaju biti dovoljna, da spase od propasti. Zaostale žene činovnika i službenika dobijati će mjesećno onu svotu, koju bi dobijale u s 1 u č a j u smrti njihovih muževa, kao periziju od srpske vlade. Uprava grada postarala se i zato, da i onaj, koji nije u mogućnosti svoja potraživanja da dokaže, da bi mogao dobiti pomoć, ipak ne bude lišen mogućnosti da pomoć primi. Uovakvim slučajevima dovoljno je jamstvo općinskog odbora, koje će se izvrštti u formi legalnog protokola, da bi se plaća, zapravo penzija mogla prinriti. Prva isplata izvršiti će se već 4. j a n u a r a iduće godine, a dalje plaće izdavati će se svakog 2. u mjesecu. $ Sa invazije je ruske vojske u Galiciji, ostalo po gradovima velik broj austrijskih državnih činovnika. osobito mnogo žena i udovica. Ruska se uprava nije staral i za ove bijednike. Austrijska se je carska vlada odlučila, da ovim svojim podanicima pomogne, isplatom plaća i mirovina. Ruska je vlada ali putem neutralnih vlasti odgovorila, da će svaku svotu, koja bude u tu svrhu doznačena, konfiskovati. Ovo donašamo za razliku — a sud neka stvori svatko sam sebi. | Petar Karagjorgjević u Italiji. Iz Pariza javljaju, da se Petar Karagjorgjević bavi u ltaliju inkognito pođ imenom generala Toptani, i da je on rekao jednom saradniku ! ,,Journal-a“ slijedeće: Ja ne vodim više glavnu komandu. Prijestoljonasljednik je sada glavni komandant. Ne I ućestvujem više ni u vladi, vojnik sam samo i i moram da slušam zapovjesti".

Esad paša napušta Drač. Diisseldorfski ,,Generalanzeiger“ javlja indirektno iz Milana: „Esad paša je 23. decembra napustio Drač\ Nar. privrjeda. Srpske svinje u Drezdenu. Premajednoj privatnom brzojavuiz Drezdena, na tamošnjoj gradskoj klanici zaklano je za vojsku 1700 srpskih svinja. Dalji transporti svinja odavde i sa Ballcana nastaviti če se ovih dana. Engleske finansije. „Agence Havas" ocrtava ovako finanšijsko stanje u Engleskoj: „Flote saveznika, koje sprječavaju neprijatelja, da trguje sa inostranstvom, znatno su naudile finausijskom položaju Engleske. Istovremeno se povečavaju i vojske saveznika. Da bi se izvojevala pobjeda, mora se dati potreban novac, da se održavaju velike vojske, i da se pokriju i plate troškovi u inostranstvu za fabrikovanje municije u cijelome svijetu. Na engleskom narodu je, da pruži potrebne ogromne svote novaca, jer engleska industrija nije ništa propatila od invazije neprijatelja, engleske varoši ostale su nepovrjegjene, engleski prihodi se nijesu smanjih, a engleski izvoz je čak premašio izvoz iz 1909. godine. Težak zadatak, da še pruži 40 m i 1 i j a r d a z a o v u g o d i n u, i45milijardazaiduću godinu, nalažu narodu krajnju štednju i udruženje sviju snaga. Ljudi, žene, mladići i djevojke treba da rade samo ono što je potrebno i od opšte koristi, a sve drugo treba da ostave na stranu. Mora se i dalje ići i najveću štednju treba zavesti do lcrajnjih mjera“. Treći talijanski ratni zajam. Kalco iz Rima brzojavljaju kraijevim je ukazom naregjen upis jednog narodnog petpostotnog državuog zajma. Zajam treba da se amortizuje za 25 godiua, ali ne smije prije 1. januara 192b. godine ni u kom slučaju da se konvertuje. Udionice glase na 100, 500, 1000, 5000, 10.000, i 20.000 lira. Upisna stopa je odregjena na 97V2°/o. Upis će se vršiti od 10. januarado 10. februara u Italiji i do 31. marta u lcolonijama i inozemstvu, kod konzulata i naročito zato odregjenih banalca. Za realizovanje su ovog zajma sastavljena naročita konzorcija banaka. Vlasnicima udionica posljednjeg narodnog zajma dozvoljeno je zamjenjivanje udionica za nove udionice sa doplatkom 2‘/a°/ 0 . Prva su dva ratna zajma italije u zemlji bili utvrgjeni sa 4 ! /2°/o, sada pak talijanska vlada podiže postopnu stopu na 5°/o. Upisna stopa od 97 '/ 2 °/», u poregjenju sa posljednjim francuslcini j ratnim zajmom zalcljučenim sa 5°/c, a upisnom stopom 88°/o, vrlo je visoka. U svakom slučaju za upisniice udionica ovog trećeg talijanskog zajma postotna je stopa mnogo povoljnija nego što je bila za upisnilce drugog zajma, koji je zalcljučen sa 4'/2°/o postotalca i upisnom stopom | 95°/». Italija mora dalcle, lcao i njezini saveznici, kod svakog novog zajma da čini nove ustuplce; kod Njemačke i Austro-Ugarske dešava se protivno. Poznato je, da su oba prva ratna zajma Italije pretrpela neuspjeh, i teške finansijske prilike u kojima se Italija sada nalazi ne obe- | ćavaju, ni da će ovaj treći zajam imati uspjeha. , Činjenica pak, da je već unaprjed dozvoljeno upisnicima drugeg ratnog zajma, da svoje udio- : nice zamjene za udionice ovog trećeg zajma sa doplatkom 2‘/2°/o, talcogjer daje lijepu sliku očajnog finansijskog položaja u lcome se Italija nalazi.