Београдске новине

Broj 1.

1. januara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, subota

Strana 3.

Primanje kod Gjeneralnog gouvernera. Njeg,,va Preuzvišenost Gjeneralni gouverner primio je jučer 30. decembra odbornike beogradskog pravoslavnog sveštenstva i elanove obćinske uprave beogradske, koje , je predvodio komandant sreza beogradskog. Starešina ovih odbornika živo je zablagodario Njeg. Preuzvišenosti za pravićan i dobar postupak cesarske i kraljevske vojske i njezinih komandanata s narodoin. Takodjer je zamolio Njeg. Preuzvišenost, da ne sumnja u dobru ćud srpskog naroda prama novom gospodaru. U kratko i vojnički odgovori Njeg. Preuzvišenost u srpskoj _ reči, koji govor deputacija ponovno sa „Živio« prekine. Osobit utisak učini oštar naglasak, da politike i partizamstva više nesme da bude i da će cesarska i kraljevska uprava saino koristan rad dozvoljavati. Iza tog razpita se Njeg. Preuzvišznost kod s. rešina sveštenstva i obćine o gospodarstvenim i ekonomnim prilikama naroda i kako i gdje da se pomogne sirotinji.

Najnovije brzojavne vijesti. Borbe na besarabijskoj granici. Budimpešta, 30. deeembra. Ratni dopisnik „Pester Lloyda“ brzojavlja iz Czerno\vicze : Od Božića su borbe na besarabijskoj granici prosto u ž a s n e. Rusi su koncentrirali u prostoru od 5 kilometara 200 t opova i tri pješačke divizije. Do sada su Rusi uzastopce jurišali četrnaest puta. Naše čete — Bošnjaci i Hrvati bore se ko lavovi. Ruski su gubici veliki, osobito je stradala ođeska pukovnija. ZaI robljenici iskazuju, da je palo mnogo viših ruskih časnika. Ruske su granate padale i na rumunjsko zemljište. Pomorski boj. K. B. Beč, 30. decembra. 27. izjutra, jedna flotila sastojeća od pet razorača i krstaša „Helgoland" uništila je francusku podmornicu „Monge“. Dva časnika i 15 vojnika zarobljeno je. Zatim su u pristaništu kod Drača svojom vatrom potopili jedan parobrod i jednu jedrenjaču, i ućutkali vatru nekolikih obalnih baterija. Pri tom su dva naša razorača naišli na mine. „Lika“ je potopljena, a ,,Triglav“ je teško oštećen, najveći je dio momčadi spasen, „Triglav" je odvučen, ali je poslije nekoliko časova morao da bude potopljen, jer je više neprijateljskih krstaša i razorača zagrozilo odstupnicu cijele flotile. Naša flotila vratila se u luku; izmegju neprijateljskih brodova primjećeni su samo engleski krstaši tipa ,,Bristol“ i „Falmouth", kao i francuski razorači tipa „Bouclier". Ces. i kralj. zapovjedništvo mornarice. Neprilika Engleske. Situacija postaje sve kritičnija. K. B. London, 29. decembra. Parlamentarni suradnik „Temis“-a javlja za jednu ministarsku sjednicu engleske vlade, koja je juče održana i na kojoj se savetovalo o agitaciji za upis u englesku vojsku. Situacjja ]e krit i č n a, i neki ministri nastojavaju na tome,

da se obavezna služba u vojsci o dm a h z a v e d e, jer će samo tako Asquith biti u mogućnosti, da održi svoja obećanja. Drugi pak hoće neoženjenima još jednom da dadu priliku, da se dobrovoljno upišu. Smadnik misli, da ee Asquith pokušati da održi svoje obečanje, a ipak da spriječi ostavku nekoliko ministara. Izgledi pak zato bili su jučer vrlo nepovoljni. Putnik je bolestan. K. B. Beč, 31. decembra. Pariski ,,Figaro“ javlja iz Skadra, da je Putnik, po ljekarskom savjetu napustio vodjenje operacija, da bi se mogao odmoriti, Raniji šef prve armije general M i š i ć zastupa Putnika u dužnosti generalisima. Grčka vojska. K. B. Atena, 31. decembra. Vojnici iz godišta 1892. biti će pušteni kućama 15. jmuara. Istodobno biti će pozvani pod zastavu vojnici iz tri još neregistrovanih godišta. ,,Balkanzug“ K. B. Breslau, 31. decembra. Željeznička direkcija saopštava, da „Balkanzug“ Berlin—Beč—Carigrad za sada još nije pušten u saobraćaj. Megjutim je utvrgjeno, da se ovaj novi voz u n a j k r a ć e m v r e m e n u pusti u saobraćaj. ^alkanske vijesti. General Mackensen u Sofiji. Na 29. je ov. mj. stigaobi Sofiju feldmaršal Mackensen, vrhovni zapovjednik savezničkih . austro-ugarskih, njemačkih i bugarskih četa na Balkanu. Feldmaršal je svečano dočekan na kolodvoru. Posjetio je austro-ugarsko i njemačko poslanstvo, pa je primtjen od kralja Ferdinanda u audijenciju. Grčka komora. Nova će se grčka komora sastati poslije pravoslavnih božićnih praznika i to oko 24. januara 1916. Poslanik Filaliti u Ateni. Bivši rumunjski poslanik na beogradskom dvoru, Filaliti, koji je prilikom beijega diplomatskog zbora iz Srbije, potražio skloništa u Solunu, otišao je sada iz Soluna u Atenu. Rusija i Balkansko bojište. „Deily Telegraph“-u brzojavljaju iz Petrograda, da je Rusija poslije zrelog premišljanja zaključila, da ne preduzima nikakvu neposrednuvojnuakciju na Balkanu protiv bugarskog zemljišta.

Političke vijesti. Odbijeni ruski napadi na besarabijskoj granici. U dodunu posljedne naše vesti o borbama na besarabijskoj granici brzojavljaju sada još iz černovica „Pester Lloyd“-u: „Neprijateljska ofanziva, protiv položaja na besarabijskoj granici, koja je otpočela još na Božić, nastavlja s e i sada. Pod neprekidnom vatrom teške artilerije vrši se juriš za jurišem i svi očajni pokušaji neprijatelja.da prodrenapredsprječenisuod naših hrabrih četa. Poslednja 24 sata vrše neprijatelj neprestanu brzu vatru, koia se jasno čuje

u Cernovicu. Jako je neprijatelj žrtvovao veliki broj tjudi i municije, ipak su s v i njegovi n apadi propali. Naše su čete do sada već odbile osamvelikih ruskihjurisa. Buri na sueškom kanalu. „Baseler Nachrichten" javljaju, da je na sueškom kanalu stiglo više burskih pukovnija iz južne Afrike. Trgovački život u Beogradu Može se već govoriti o razviću trgovačkog života u Beogradu. Nije više ništa čudno, kad se otvori koji dučan u Beogradu, jer se odobrenjaza otvaranje dućana daju svima trgovcima, koji to zatraže. Mi se sjećamo, da je još prije vrlo kritkog vremena bilo čitavih uhca, u kojima nije bio otvoren ni jedan dučan; a kada bi se gdje i našao otvoren dučan, zastajali bi svi, da sa čugjenjem posmatraju ovu neobičnost. Pučanstvo je brzo uvidj-lo, da je želja novih vlasti, da, koliko je god moguće izigju na susret dajući odobrenja,;da se dućani otvaraju i da je rentabilno stare dučane otvarati, pa i nove dučane uregjivati. Uprava grada Beograda (Bezirkskommando), uzela je stvar u svoje ruke, i učinila je sa svoje strane sa revnošću i blagonaklonošću sve što se moglo učiniti. Do sada je uprava grada dala odobrenji za otvaranje ovih radnja: pivovara, skladišta piva, pekarna, mesarna, bakalnica, i delikatesnih radnj i, kuhinja, kafana, knjižara i radionica krojačkih, obućarskih i manufakturskih. Pada u oči, da su iz ove liste izostale restauracije i velike kafane, čij i se potreba ovdje vrlo osjeća. Sposobni gostioničari, koji raspolažu sa dosta kapitala, treba da se obrate ovdašnjoj gradskoj upravi, i ona će im zacijelo izići u svemu u susret, da se i ova opšta potreba zadovolji. Oni pak, koji se riješe, da pristupe otvaranju restauracija i velikih kafana ovdje, neće pogrješiti u svome računu. Trgovački život razvija se i nadalje sve u Beogradu. Tako se govori, da će skorih dana početi da radi u Beogradu i jedna fabrika čokolade, a ugarsko bankovno Dioničarsko Društvo, kome jepovjerena monopolna prodaja soli, otvoriti će nekoliko prodavnica, n kojima će se prodavati ovaj važni artikal. I prodaja duvana regulisati će se u najkraćem vremenu. To je u glavnim crtama slika današnjeg trgovačkog životi Beograda. Jasno je, da se primječuje već opšti polet, i da pučanstvo zrelije počinje razumijevati namjere vlasti. A kada pučanstvo ide ruku pod ruku sa vojnim vlastima za podupiranje opšteg dobra, onda uspjeh ne može izostati.

Razne vijesti. Pomoć makedonskim muslimanima. Carigradski list „Tasvir i Eskiar" opisuje muke i nevolje makedonskih mushmana za vrijeme balkanskog, a i ovog posljednjeg rata, pod srpskom vlašću i ističe mišljenje, da će biti nedovotjna pomoć, koju će makedonskim muslimanima moći da pruži bugarska vlada. Zato isti list predlaže da pruže svoju pomoć i Carigrad, Beč i Berhn i da se prije svega pošalje u Maked niju jedna misijacrvenogpolumjeseca i crvenog krsta sa zadatkom, da ispitaju položij i stanje muilimanskog življa. Velika studen. U Švedskoj, Nirveškoj i Finskoj, pa u Dinskoj i Ruskoj Poljskoj vlada neobično velika studen. U Norrlandu se je živa smrznula u toplomjerima. U svim tim krajevima iznosi temperatura 20—50 gradi Celzija ispod ništice.