Београдске новине

Broj 9.

20. januara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, četvrtak

Prilog

svoje braće iz L'eske i Moravske i imaju za sebe posebni književni jezik. Godine 1848. počela je borba. Pokret za narodno oslobogjenje, koji je tada obuhvatio cijelu Bvropu, našao je odjeka i kod Ceha. Nijemoi iz Praga sklopili su tada nacionalni odbor, koji je trebao da pripremi izbore za frankfurtski parlamenat. Česi su na to odgovorili sazivanjem kongresa u Pragu, na koji su imali da dogju svi slovenski narodi Austrijc. Tih dana je bilo veliko ođuševljenje u svima českim -varošima, zavedena je oak i česka narodna nošnja, ali kada je ratoborna omladina na ulicama došla u sukob sa vojskom, slovenski kongres je zabranjen. Od tog časa počela je borba, koja je izuzev nekolicinu bezdušnih hajkaša, bila skroz na umjetni način prouzrokovana. Ovi pojavi, koji su ispočetka od velike mase naroda poticali iz čistih nacionalnih motiva, nije 'išao za uništenjem monarhije. Najbolji je dokaz za to veliki broj caru i đomovini vjernih činovnika i časnika, koje je državi dao česki narod. U znak priznanja za ovo car i vlađa uvijeksu protežirali česki narod, i pružali uvijek pomoć njegovim nacionalnim težnjama.

Austro-Ugarska i Crna Gora. Danas, kada su austro-ugarske čete izvršile veliko djelo i osvojile ,,neosvojivi“ Lovćen i kada su se poveli pregovori za mir vrijedno je pregledati malo iz prošlosti odnose Austro-Ugarske i Crne Gore. Monarhija je u toliko prilika pokazala Crnoj Marija blagosivlja kravu i proklinje mazgu. Kada je Marija rodila Krista, položila ga je u jaslo i pokrila slamom. To su vidjele krava i inazga. Krava je donosiia sijeno i pokrivala njime Krista, a mazga je pak jela od tog sijena. Tada mati Božja prokle mazgu, da bude neplodna. Kravu pak blagoslovi, lako da ova svake godine dobije po jedno tele, po neke godine i dva. Marijino prokletstvo 1 postanak izvora. Kada je mati Božija, u strahu od progonjenja, | morala da napusti svetu zemlju, nije nigdje našla tople vode, da bi okupala Krista. Morala je zato da kupa na putu, na izvoru, i da bi voda bila topla blagosivljaše je mati Božija. Blagoslovljeni izvori ostali su i u buduće sa toplom vodom, i od tog doba ima tople vode na svijetu, koje su naročito blagoslovljene za bolesnike. Marija blagosivlja pauka i goluba. Sklanjajući se od onih, koji su gonili Krista, morala je Marija da potraži utočišta u jednoj pećini. Tada dogje pauk, koji je na ulazu u pećinu ispreo svoju mrežu gusto kao kakav zastor. Zatim dogje golub, koji snese jedno jaje u paukovu mrežu. Kada su gonioci došli pred pećinu, i na njenoin ulazu primjetiše mrežu i jaje, rekoše: „Ovdje ne mogu-biti!“ i odoše dalje. Tada mati mati Božija blagoslovila pauka i dozvole mu, da i u čovjekovim odajama može stanovati. 1 goluba blagoslovi, i od tad golub može svakog mjeseca, da leže jaja i da izvodi mlade.

Gori, da želi da bude sa njom u prijateljskim ođnosima, i kao jeclan od posljodnjih dokaza za to, može poslužiti i trgovinski ugovor zaključen izmegju Crne Gore i Austro-Ugarske 6. februara 1911. godine. Kako su lijepe riječi iz tog ugovora, u kome se kaže: „Njegovo Veličanstvo kralj Crne Gore, ispunjen željom da olakša trgovinske odnose sa Austro-Ugarskom i da ili proširi...“ Ovaj ugovor podpisali su u ime Austro-Ugarske, tadašnji punomoćni minLstar na Cetinju podmaršal barun pl. G i e s 1, načelnik austrijskog ministarstva trgovine Richard R i e d 1, i državni tajnik ugarskog ministarstva trgovine Gustav pl. K a 1 m a n. Za Crnu Goru podpisali su ugovor tadašnji predsjednik crnogorske vlade M i j u š k o v i ć, i ministar trgo\ ine i finansija J e r g o v i ć. U ugovoru hna pet tačaka i jedan dodatak, u kome se ođi’egjuju olakšice u pogranicnom pitanju. U isto vrijeme izdate su i objave crnogorske vlade o isvozu ži\ : e stok'e iz Crne Gore na klanicu u Kotor. Ugovor počiva na osnovi j najvećih olakšica, i njime je trebala da se podigne trgovina i promet pograničnihmjesta. Ovim ugovorom je utvrgjeno, du s • u Kotor svake godine može uvesti do 6000 komada govedi, 20.000 komada ovaca, koza, jarića i jaganjaca i 100.000 kilograma sušenog ovčijeg mesa, takozvana ,,kastraclina“, u koliko su svi produkti crnogorskog porijekla. Za uvoz svega toga mje naplaćivana nikakva carina. Ugovor je trebao da važi do 31. decembra 1917. godine, ali u samom ugovoru je bilo označeno, cla se i na dalje može produžiti, ako na dvanaest mjeseci prije istoka ugovora nijedna od ugovornih strana ne izrazi želju, da se ugovor prekine u odregjeno vrijeme. Ali ratne operacije su prekršile ovaj ugovor i u mjesto da na miru izvoze govedu i ovce u Kotor, | Crnogorci su uvučeni u jedan krvavi rat, 1 koji ili je skoro bio doveo do sigurne propasti.

Razne vijesti. General pl. Boroević začasni gragjan slovenske opštine. Opštinski odbor slovenske opštine G e r š a k, izabrao je junačkog branioca na Soči, gentrala pješadije pl. B o r o e v i ć a začasnim gragjanom Gregorijanski kalendar u Bugarskoj. . Bugarski je ininistarski savjet nedavno riješio, da se u Bugarskoj uvede Gregorijansko dobno računanje. Način kako će se to izvršiti, oprje- | dijeliti će se kasnije. Desetgodišnjica „Hrvatskog Dnevnika“Na novu je godinu bilo des t g dina, k ko je u Sarajevu počeo iziaziti „Hrvatski Dn vnik“. organ bosanskd-hercegovačkih Hrvat ’. U Prizrenu. Dopisnik „Vojnih Izvestia“ M. Iv. Arnautov, javlja iz Prizrena : „Život u Prizrenu uzeo je opet svoj redovni tok. Pijaca opet radi, i skoro se i ne primjećuje, da su još nedavno bile oko Prizrena i u Prizrenu krvave borbe.

„Meni je bilo naregjeno od vojnih vlasti, da popišem sve objekte, koje su Srbi pokvarili prilikom svog povlačenja ili ostavili pri svom bjegstvu. Prije svega smo našli jedaći pribor Petra Karagjorgjevića, nagjen u jednom podrumu. Ovaj jedaći pribor je umjetnički izragjen, najvećim djelom od srebra, i vrijedi više od 100.000 franaka. Sve je to bilo smješteno u sanđucima i ostavljeno u podrunui bogoslovije. Nesrećni Srbi mislili su na taj način to da sklone od neprijatelja. Ali ova nadu je bila uzaludna, jer se oni nikada više vratiti neće. Danas te stvari, koje su nekada pripadale srpskome dvoru, svojina sti bugarske države. Naš prvi rad poslije ovoga bio je, da ispitamo biblioteku bogoslovije u Prizrenu. Biblioteka, u kojoj ima oko 4000 knjiga, smještem je na gornjem spratu škole, i najveći dio knjiga je lijepo povezan. Sve bolje knjige, koje je bilo vrijedno sačuvati, oko 3300 na broju, bile su već smještene u sanduke. Ovi su pak sanduci bili zajedno sa sanducima, u kojima je bila smještena arhiva srpskog ministarstva spoljnih poslova. Na sanducima, gdje je bila smječtena arhiva, piše: ,,da se spali u slučaju odstupanja“, ali Srbi su tako brzo odstupili, da nijesu stigli to ni da spale. Rusinsko sveučilište. Rusinski dnevnik ,,D i 1 o“ javlja, da će u Czerno\viczama biti osnovano r u s i n s k o s v eučilište i spojeno si tamošnjim njemačkim sveučilištem. Belgijski bjegunci. A in s t e r d a m a pišu : „Nijemos von den Dag“ javlja sa granice iz Nordbranta, da se u posljednom mjesecu vratilo u Belgiju 15000 bjegunaca. Kako je dug put do Carigrada. Iz Beča se u Carigrad može ne samo željeznicom iiego i Dunavom putovati. Taj je put dug 2300 kilometara. Željeznicom je put iz Beča u Carigrad mnogo kraći, iznosi naiine samo 1500 kilometara. Iz Beograda u Carigrad ima željeznicom 940 kilometara. Nar. privrjeda. Dividenda austro-ugarske banke. Glavna sjednica austro-ugarske banke, kcja ima da utvrdi privremeni završni račun za godinu 1915., održati će se u B -ču danas20. ov. mj. U prošloj godini iz cjelokupnog je dobitka god. 1913. isplaćeno na ime dividende 108 K, pošto su učinjeni svi potrebni odbici. U finansijskim se krugovima smatra kao moguće, da će u ovoj godini odbici od dividtnđe biti nešto veći. U godini 1913. iznosila je dividenda, kao što je poznato 129 K i 10 filira. Austro-Ugarska banka u Beogradu. Iz Beča se javlja: Kako se govori, ovdje se razmišlja o namjeri, da se u B e o g r a d u otvori ekspositura Austro-ugarske Banke, slična onoj u Ljublinu. Zadatak bi ove filiale bio, da u Srbiji dovede u red prilika novčane vrijednosti. Uvoz goveda iz Rumunjske. . Zvanični ,,Vittorul“ javlja, da je rumunjska vlada dozvolila izvoz goveda i konja u Austro Ugarsku i Njemačku. Otpremanje će početi buduće nedjelje.

Ggiašujte u „Beogradskim Novinama“.