Београдске новине

Sfrana 2.

8. decembra 1916.

Beoeradske Novlne

Petak

Bn»f 297.

dobio je plemstvo. Rheinski Je zbor imao priiike, da se ođmah u sainom početkn borbi naročito odlikuje, i eeneral Tullf je Jedan od prvih bio, koji Je odlikovan žeUeznlrn krstom I. reda. Docnije je general Tfilff bio stavijen na raspoloženje vrhovnom zapovjedniku istoka za upravn ruske Poijske, kada je u junu 1915. doSao u mir. Oeneralu se pridaje veiika upravnička sposobnost, te se moie očekivati, da će On na teškom položaju u Rumunjskoj, (dje su mu pored njemačkih i predstavnici ostalih središnjih vlasti podčinjeni, uspjeSno djelatf. Vlada u Jašu. Kb. Bern, 7. decembra. Pariskl »Agence Fournier* 4 rasprostire vijest, da je J a š postao središte Rumunjske. Uskoro će parlamenat u Jaku održati prvu ratnu sjednicu. Posljednji časovi Bukarešta. Stanje u prijestoniel neposredno pred pad. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novlna'p Mfinchen, 7. decembra. Prema vijestima odeskog lista -Nnvosti" izgleda, daje u Bukare1 1 u posljednjih dana pred njegov pad vladalo strašno rasulo. Antidlnastlčke I a n 11 m i 1 i t a r 1 stičke deinonstracije dosiigle su takav razmjer, da Je upravnik redars'va bio prinudjen da naredi, da se zasebno čuvaju ulazi u sve veće domove. M agama su hapšeni sumnjivi Ijudi 1 optuženi za veleizdaju. Po B r atlanovoj naredbi stavljeni su kao vcicizdaji.ici pod vojni sud dr Krsta R a k o v s k I i mnogi drugi prvaci socijaldemokraiske stranke. Dubok utisak na zapadu. (NaročlU brzojav .Beogradskih Novlna’). Zeneva, 7. decembra. Njemačkl ratni lzvještaji o Rumunjskoj izazivaju u zapadnim zemljama o g r o m n e u t i s k e, jer Jc još poBiojala nada, da će Rusl spasti sianje, s toga su agencije liavas i Stefani još u toku posljednjih noći rasprostirale pouzđane vijesti. Bljcg iz Rumunjske u masama. (Narofitl brzojav .Beogradsklh Novlna*). Mfinchen, 7. decenibra. „0 d e s k IJ L i s t o k“ javlja: Rumunjsko stanovništvo bjega u lakvim masama, da su ruske granične vlastl zatvorile granicu kod Reni, dok ne stignu nova »ereina kola. Odigravaju se neopisani prizorl nevolje ovih masa. , / Bastanak hćniedju kralja Ferdhianda 1 cara u unutrašnjosti Riis je. (NaroflU brzojav .Beogradsklh Novina"). Mfinchen, 7. decembra. Ruski ured za šiampu saopštava, da sastanak Izmedju kralja Ferdinandaicara nećebitinarumunjskoj granici, usljed necčckivano brzog prodiranja neprijateljeva, ncgo će biti u unutrašnjosti carevine. Utisak u Londonu. (Naročiti brzojav .Beofr.Uskih Novma.; Berlin, 7. decembra. ,.Lokalanzeiger“ Javlja iz Ko»penhagena: Poražavajući utisak, koji je izazvalo pobjedonosno napredovanje savezničkih četa u Rumunjskoj, pojaČava se još I time, što su središnjim vlastmia, kako se to u Londonu otvoreno priznaje, pale u ruke ogromne za1 i h e. U engleskith se upravnim krugovima otvoreno govori, da se povodom plljena, koji su središnje vlasti zadobile u Vlaškoj u stoci, hrani stočnoj, žitu j mincralnom ulju, njihova otporna snaga znat»o povećava.

\

FRANJO JOSIP PRVI.

a

i Derventu. lo.n pr.l.koin poginuk) j.- 7U0 musiimansk.h v< j nka, koliko je pak mirna narch.a sa-j oeno ni tonie’ se brjja ne zna. Mecjjiim pojuri Ali-paša iz Zvornika sa vcjinom, sabranom na brzu ruku, te potuce Srbe i baci ih preko Drine. Vezir se požuri, da što brže sakupi novrn wjsku. Uujruiiije poletješe na sve strane, pori ajjći spah.je u boj. i r og maji zapovjedi \ezir sar.ijevskim jaiijičarima, cengečdija ii. alrjeocm hpoiiido Višeg a la da sercari raz. j i barjake. Tri barjaka ser da čuvajj ćupnju, a šest njih, kojinia je janjičarsKi s.rtnmaiiž.ja Aluned imenovao bašafiotn (zapo\ j ■dnikom) Abdul-ihagu Ka-, ukčiča, imalo j' krcnuti na Novu Varoš, da brane vczu sa carevinom. Sam valji krenuo je već 3. maja iz Travnika pre.na Sjeniri, ostavivši na divanu kao zan j nika Sulejnian-pašu S topljaka. U Saraj.-vu bijaše u to doba s\e užurbak) kao nikad prjt. Age pohitješe i opre.i aju se da što prije stignu na ročište; iz Visokog, Vareša. Foče, Kreševa, stiže jmičarska četa za četom, sve po sto momaka, a u Roga-e\ »tjaj j flCiuirjds ;f »\s i pij I jj. i tatni plan zasnovan je na br. u ruku: Iz Novog Pazara voJiče vojsku muteselim Mehmed-paša Kurt i Numan-paša Ipekliji; iz Srebrnioe Jiasan-paša Srebrnica i Hadii Sal.h-beg Sre! mica; iz Zvomika Aiipaša i jMBrj I paia; sam vezir Mehmed Husrtf-paša vodiče Bošrj.ke. Sva ta vojska juri prema jednoj tački, prema Užicu, koje su Srbi o|>et opkolili. , (Nastaviće #e).

Poiuen za pok. cara i kralja Franju Joslpa na Dunavu. Iz S v i s t o v a pišu nam pod 30. novembra: Na Dunavu ispod Svistova, na onom znamenitom mjestu, gdje je prije osam dana uz pomoć c. i k. duuavske flotile izvršen prelaz preko Dunava, odslužen je danas svečan pomen za pokojnog cara i kralja. Na jednom od monitora, koji se tamo nalazio bio je postavljen oitar, prekriljen carskim bojama. Casnici i posada bili su u pohodnom odjelu postrojeni na palubi svojih brodova. U 11 sati stigao je na monitor maršal pl. Mackensen, gdie su bili okupljeni zapovjednik c. i k. dunavske flotile, dalje general (laugl i mnogi drugi austro-ugarski časnici. Za vrijeme pomena kružio je nad monitorom jedan c. i k. pomorski letač. Počasna straža izvršila je ,,pozdrav“ } trubnim je znacima davala ostalim brodovjma znak o početku i toku svečanog čina. Kroz molit\ e provlačio se zahvalni i zadovoljni osjećaj, da je sada opet slobodan Dunav, što ga je uzvišeni pokojnik bio povjerio na čuvanje I odbranu ovim istim Časnicima a i mornarima. Izjava saučešća biskupa u Kielce. (NaročiU brzojav „Beogradskih Novina“.) Lublin, 6. decembra. Ured za štampu vojne glavne gubemije saopštava: Povodom smrti cara i kralia Franje Josipa i. poslao je biskup u Kielce, L o s i n s k y, glavnom guverneru slijedeći brzojav saućešća: Povodom smrti velikoga katoličkog cara i kralja Franje Josipa, koga su narodi austro-ugarske monarhi|e Ijubili, a kog je cio svijet poštovao, šaljem izraze svoga dubokog saućešća, poniznosti i žalosti. Glavni guvemer je zablagodario brzojavnim putem na izrazima saučešća.

Krlza u GrtkoJ. KAKO JE TEKLA GRĆKA KRIZA. Historijat odnosa sila sporazunia su Grčkom. Poslijednji dogadjaji u Orčkoj da|u nam povod, da se obazretno na patnje, koje ova zemlja već više od godiuu dana podnosi od strane onih sila, koje se toliko hvališu svojom „zašiitom malih država“ i „borbom za slobodu i pravdu’*. Te patnje su o.počele onog dana, kad je odzvonilo galipoljskoj pustolovini i započela ofenziva središnjih vlasti u Srb.ji. Paljba iz teških topova na Dunavu i Savj 19. sep-.einbra 1916. pod Beogradorn značila je poglavito za Englesku slom njezine balkanske politike i opasnost po njezine sebične istočne Interese, ako po napuštanju Galipolja ne bi mogla da se dočepa nove oslone tačke u trakljskom primorju. A kad su saveznici u dugačkom frontu i s jakom silom pošli proilv Srbije I kad im se je u oktobru I Bugarska pridružila, onda su i ostale sile sporazuma uvidile, dg je njihova stvar na Ealkanu u velikoj opasnostiDa spasu što je još biio za spasavanje, pristaše uz pomoć Venizelosa a pod izgovorom spasavanja Srbije najprije s 18.000 Ijudi engleskih i francuskih četa u solunski zaliv, a zatim zatražiše od Grčke, da u smislu ugovora pritekne Srbiji u pomoć. Kralj Konstantin odbio je tu želju, dokazujući, đa u ovom slučaju po njegovoin mišljenju nije nastupio „casus foederis". Tada se siie sporazuma latiše po planu protivpravnih i ponižavajućih mjera, da bi Grčku natjerale, da stupi u rat. U Solunu nalazeće se engleske 1 francuske čete budu pojačane, a 30. oktobra konsull savezničkib država uliapšeni. Istog dana posjcli su 500 Francuza ostrvo Kasteloriso. Početkom decembra tražio je sporazum od (irčke, da ova povuče svekolike svoje čete iz Soluna i njegm'c okoiine, da sporazum isključivo raspolaže željeznicatra i drumovima s one strane pruge Bitolj—Solun i da ima pravo, da utvrdjujc Solun i halkidičko poinostrvo kao i uzimanje pomorske pcKcije u svoje ruke. 11. januara 1916. posjedoše Francuzi K r f i Achilejon i uvedi.še tamo francusko-srpsku upravu, a 29. januara zauzeše utvrdjenje Kara Btirun i tvrdjavicu K u n K a 1 e na uiazu u solunski zaliv. No i to nije bilo dovoljno. Sporazumne sile jednim zajedničkim korakom dadoše grčkoj viadi na znanje, da je ratni savjet naredio vojno posjednuće svili grčkih željeznica I brzojavnih stanica. ldući mjeseci doniješe masu nasiIja. Talib je 6. juna izvršena biokada nnd cjeioknpnim grčkim primorjcm. 8. juna morala je grćka vlada da razoruža rezervu najstarijih 12 godišta, a 12. juna morala je da izrekne opštu demobilizaciju vojske 1 mornarice. 21. juna tražio je sporazum zbacivanje Skuiudisovog kabineta i postavljanje ministarstva bez političke boje, raspuštanje koinore i rasjjisivanje novih Izbora, kao i kontrolu nad grčkom policijom.

A da bi svome zahtjevu daia jaču važnost, krctarila je pred Pirejom jedna cngJesko-francuska eskadra. Od 1. septembra 1916. postaše mjere protiv Grčke jcš oštrije. Toga su dana u Solunu nasilno razoružane kralju odane grčke čete. Idućeg dana pojavila se pred Pirejom eskadra pd .30 ratnih brodova i mnogobrojnih prevoznih brodova, da iznudi najuoviji zahtjev sila sporazuma: nadzor nad cjelokupnim poštanskim i brzojavnim saobraćajem i progonstvo nepodesnili stranaca. 3. decembra iskrcale su se čete u Pireju, te su zaplijenile tamo nalazeće se njemačke brodove. To isto desilo se u Salamini i Eleuzisu. Tada počeše i Talijani da posjedaju Epir i da razoružavaju tamoš je grčke če:e. Oko polovine septembra nastalo je odcjepljenje Maćedonije, koja se s ostrvima progiasila republikom pod predsjedništvom Venizelosa. 12. oktobra tražio je sporazum predaju grčke mornarice, a krajem istog mjeseca premještaj svih grčkih četa iz Tesalije i Epira u Peloponez. Lakši grčki ratni brodovi dodijeljcni su sporazumnoj eskadri pod francuskom zastavom. 8. novembra zaplijenjeni su arsenal u luci od Saiam sa kao i arsenal i municijona stovarišta grčke mornarice u Ateni, a oko polovine novembra zahtjevano je izgnanstvo poslanika savezničkih sila i predaja znatncg ratnog ma’erijala, topova, municije, pnšaka i željezničkih kola. Ovome posljedniem zahtjevu cduprla se grčka vlada, te je tako došlo do poznatih borbi u Ateni. To Je u glavnijfm potezima istorija patnji jedne rra’e države, čiji se je* dini ,,zločin“ sastoji u tome, što želi da ostane neutralna. Stanje u Atenl. Kb. Paris. 7. decemhra. ,,T emps“ javlja iz Atene: Stanje je nepromijenjeno. Naoružani pricuvnici neprestano krstare po ulicama. Kralj, sa članovima kmljevske porodice, nalazi se u dvoru. Anarhila u AtenL Kb. London. 7. decembra. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ dobio je u nedjelju ovo saopštenje iz A tene: Atena je bila jučer pozornica divlje anarhije. Voinici bez časnika i oružani grtidjani pu . cahu u svima dijelovfma grada na domove venizelista. Svaki venizelista, koji se usudio na ulicu, gonjen je kao pseto, tučen je, ranjavan je i zatvaran. Od petka je brzoj. ured u Ateni, kamo dopire kraj morskog kabela opet pod grćkom kontrolom. Francuzi su izbačenl Iz ureda. Dopisnik dodaje, da bi bilo besciljno, htjeti uljepšavati fakta, da su sile sporazuma pretrpile potpun slom. U nedjelju u veće javljaju istom listu iz Pireja: Kralj moblliše u tišini. General D u s m a n I s otpočeo je u Ateni svoju djelatnost kao šef glavnog stožera. On je već flrij* tri dana naimenovan, ali je naimenovanje držano u tajnosti. Mir n AteuL Pr 1 ja vI j en o 70.000 pričuvnika za vojnu službu. (NaroCitl brzo)av »Beogradsklh Novtna“.) Milano, 7. decembra. „Secolo** saznaje iz Atene: Mir traje i dalje, tramvaji su počeli ponovo da rade. Oštećene su mnoge novinarske zgrade i gostionice, iz kojih je pucano. Venizelistički načelnik Atene, Bcnakis, pušten je u slobodu. Broj pričuvnika, koji su se đobrovoljno prijavili za vojnu službu, p r eiazl 70.000. Opsadno sfanje n Grčkoj. (Naročlti brzolav .Bcogradskih Novtna Zfirich, 7. decembra. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja iz Soluna: Atenska vlada je proglasila opsadno stanje u cijcloj Grčkoj. „M a t i n“ javlja: Poslanid sporazuma pobjegii su u pilstaništna mjesta. Konzuli traže svakoga dana ratne i pomoćne brođove iz Soluna.

Još nove pojedinosti. Kb. London, 7. deccmbra. Naknadno se javlja o dogadjajima u A t e n i od 1. decembra, da su saveznici iskrcavajući se zapali u klopku i da su bili opkoljeni još prije no što su mogli ispaliti jedan metak. Prcdaia je samo time spriječena, što je jedan francuski ratni brod odmah vanređnom preciznošću izbacio nekoiiko metaka u blizinu kraljevog dvora. Samo u nedjciju uapšeno je 1000 Venizelisla. Niemačkl snd o dogadjajlma n Atenl. Kb. Berlin, 7. decembra. „Nordd. Allg. Zeitung“ piše: Sporazum je zaprijetio Grčkoj pucanjein na Atenu, da bi na taj načia iznudio predaju nekoliko baterija. On je dakle bio gotov, da uništl Akropoiis f ostale spomenike, koji su rijelom obrazovanom svijetu dragi, a sve zbog nekoliko topova. Samo popuštanje grčke vlade sačuvalo je obrazovani svijet od tog nenaknadivog gubitka. T ako rade zaštltnici mallh narod a i k u 11 u r e, kađ je u pitanju dobitak, i ako je on, kao u ovom slučaju, gdje se ticalo samo nckoiiko topova, skoro bez vrijcdnosti. Sapienti sat estl

Položaj Je još jednako ozbiijan. (Ntroćiti brzojav »Beogradskih Novma«i . Ženeva. 7. decembra. Havasov nred javlja iz Atene, da za sada viada tamo relativan mir, ali da je položaj još jednako ozbiljan. Venizelisti su jednako izloženi neprijatcljstvima i svakovrsnim mjerama, kao što su pretresi stanova i lako dulje. Grčka se sprema na ra{ sa sporazumom. (Narofitl brzo|av .BeogTidskih Novlna"). Amsterdam, 7. decembra. ,,Đ a i I y T e 1 e g r a p h“ javija iz Atene : Grci se očigledtio spremaju na rat protiv nas. Noza sada oni pokušavaju, da prividuo pomiiljivim držanjem dobiju -vremena, da mobilišu što više vojnika. Jedan narod u očajanju. (Naročiu bitOjav »beogradskib Novinao Bern, 7. decembra. ,,B e r n e r T a g b I a 11“ piše u članku „Jedan narod u očajanju"; Grčki narod, ogorčen unižavaniima i neprekidnim zlostavljanjima od strane sporazuma, iatio se u očajanju oružja i, ne vodeći računa o posljedicama, rastjerao je mučioce. U kome ima ma i najmanje domovinskih osjećaja, taj će ovo djclo pojmiti. Bcz ikakvog uredjenja Grci su slijedili prcsto potrebi samoobrane i samoodržanja. Liit dalje dolazi do zaključka, daišvajcarski narod ne bi mogao drugčije raditi, kad bi pritisak r. a Švajcarsku postao i suviše težak. Engfeska ne pušta grčke d"žav;jane. (NaročiU brzojav .Beograđsklh Novlna.). Zeneva, 7. decembra. ,,M a t i n“ javija iz Londona, da je engleska vlada zabraftiJ a odlazak iz Velike Briianije svima grčkim podaniCiina bez razlike, koji se tamo nalaze. Zaštlfa nlemačkih interesa u Grčkoj. (Naročiti br-ojav »Beovradskih Nov na ) / Berlin, 7. đecembra. (Wnlffov ured). Pošto je carski posianik u Ateni grof Mirbach-Harff napustio Grčku, to je zaštitu njemačkih interesa u Grčkoj primilo u svoje ruke nižozemsko poslanstvo. Umlrujiiče saopštenje grčkom sianovništvu. Uapšenje bivšeg glavara redarstva u Ateni. (Naročiti buojav »Beogradskih Novina«/ Haag, 7. decembra. ,,T i m e s“ javljaju iz Atene, da će sile sporazuma tražiti potpunu kontrolu nad željeznicama, poštom i brzojavom. Francuski vojnici, zarobljeni priliko.m borbe, pušten’ su na slohodu. Sva vojtia odjeijenia francuska uputila su se u Pirej. Novu uzrujanost izazvao je glas, da se i grčke čete šalju tamo. Poslije konferencije s ađmiralom Fournetom, francuskim i cngleskim poslanikom, čete sila sporazuma ponovo su se ukrcaie. Poslanici sporazumnih sila pohodili su grčkog ministr"a spoljnih poslova, poslije čega je upućeno narodu umirujiiće saopštenje. Pukovnik Zimbrakakis, pređjašnji glavar redarstva u Ateni, uapšen je. Grčka viada izjavljuje, da su dogadjaji za ialienje, ali bi biia velika katastrofa, kad bi ti događ'aji doveli do konfiikta s državama, prema kojima Grčka osjeća veliku blagodarnost 1 s kojtma želi, da održava dobre odnose.

Poslije toga odvezlo se Njegovo Ve. ličanstvo u glavni stan njemačke vojsk* u pratnji maršala baruna Conrad*. gdje su pregovrali sa njemačkim carem l maršaiom Hindenburgom. Car Wllhelm vraća posjetu. (NaroflU brzojav .Beogradskth Novlna.). Berlin, 7. decembra. WoIffov ured javija: Njegovo VeHČanstvo njemački car, praćen svojim načelnikom vrhovnog glavnog stožera maršalom pl. Hindenburgom vratio je posjetu svome uzvišenom savezniku, posjećujući danas c. i k. glavni stan. Njegovo Veličanstvo car I kralj K a r I o podarilo je njemačkome caru vojni krst za zasluge I. reda sa ratnini ndiičjem, a ovaj opet svon e uzvišenom savezniku žirovni vijenac k rcdu Pour le Meriie. Hrvatski sabor. Kb. Zagrtb, 7. decembra. Sabor kraljevine Hrvatske-Siavonije i Dalmaciie sazvan je za 14. decembra na zasijedanje. Grof Paar teško obolio. Kb. Beć, 7. deceinbra. Glavni pobočnik pokomog Njegovog Veličanstva cara i kral a Fran,e Josipa I. grof Paar je teško oboho. Njegovo je stanje beznadno. Kancelar za Galiciju? (NaročHi brzOjav »Brogiauskin Novina«) Lavov, 7. decembra. Kako ,,K u r y e r L \v o w s k i“ javIja, radi se sad na nacrtu o zasebnom položaju Galicije. U tom radu učestvuju osim Bobržynskog još i Bilinski 1 grof Goluchovvski. Postoji namjera, da se na če'.o Galicije postavi lićnost, koja će nositi naziv k a n c e 1 a r. U izgledu je, da na to mjesto dodje grof G o 1 uc h o w s k i.

M J e m a č k c.

Nezadovoljnost engieske štampe. Kb. Rotterdam, 7. decembra. „N i e u \v e C o u r a n t“ javlja 12 Londona: Cjeiokupna engleska štampa nije zadovoljna tokom dogadjaja u Ateni. „Tirnes** govcri o jkJnom nasjedanju sporazuma. J3 a i 1 y N e w s“ veii, nije više vrijeme za riječi, posliiednja je iluzija o vjernosti kralju Konstantinu, ako je te iiuzjie u opšte i bilo, nestala. Ne treba ni za jedan čas više oklijevati, treba raditi. Koraci moraju biti vrlo odiučni i moraju se odmah pr'ednzeti. „Moming Post'* piše: Vojnici su kralja Konstantina goinila oioša, sam je kralj izdajnik vlastite zemlje a prema sporazumu je on pravi zločinac. Molbe grčkih konzitla 11 Englesko] za uk!anian.|e sa poiožaja. (Nsročitl brzojav .Beogradskih Novtna*). Amsterdam, 7. decembra. Jednom se ovdašnjem listu javlja iz Londona, da je grčki pcBlanik Genadius i grčki konzul u Londonu, a tako isto konzuii u Manchesteru i J.iverpolu molili, da se uklQne sa svoga položaja, Jer se ne mogu dalje slagati sa kraljevom politikom. Austro-Usarska. Car 1 kralj Karlo u njemačkom glavnom stanu. Dogovori sa njemačkim carem t maršalom Hlndenburgom. Kb. Beč, 7. decembra. Brzojavljaju iz glavnog stana ratne itampe: Njegovo Veličanstvo car i kralj K a rf 0 primio je danas u glavnom stanu nadzornika topništva general-pukovnika nadvojvodu Leopolda Salvatora i načelnika glavnog stožera maršala baruna C 0 n r a d a-H otzendoria.

Njeniačke podmoruice bombardovale portugalski grad. (Naročrti brzojav »BeogTadskih Novina«) Lisabon, 7. decembra. Prema saopštenju agencije Havas provalilc su prekjučer njemaćke podmornice u luku F u n c h a 1 i navalile 11 a jedan francuski brod sa ratnim materijalom i jedan englcski trgovački brod. Potopljena je jedna francuska topovnjača. — Poštc su obalne baterije otvorile vatru, njemačke su pođmornice otploviie. Kasniji zvanični izvještaj. (Naročitl brzojav _Beogradskib Novina".) Ženeva, 7. decembra. Portugaisko ministarstvo mornaricei saopštuje zvanično o napadu njemačkih podinornica na iuku Funchal ove potankosti: U lucl Funchal. potopljeni su francuski matični brod za podrnornice Jvangur o“, engleski parobrod ,,Dac i a" i francuska topovnjača „S u r p r 1s e“. Poslije su podmornice kroz dva sata bombardovale grad iz udaljenosti od dvije ntilje od obale. Stvarna je šteta ođ bombarđementa neznatna. Od francuske topovnjaie poginulo je 34mornara i zapovjednik broda. Poginulo je i nekoliko Portugalaca, koji su bili na potopijenim brodovima. Plsanje ,,Tetnpsa“. Kb. Bern, 7. decembra. O napadu podmornice na F u n c i. a I piše ,,Temps“: Ovim počinje za plovidbu podmornica novo doba. Tiče se praviteih operacija protivu obale. Ako su se slična preduzeča mogia do sađ smatrati kao dogodjaji, danas se mora računati sa jednim sistemom 1 sa daljim napadima. Podmornice se sve više služe topovima, što je ranije bio Jcđan izuzetak. Turski mornari u Njemačkoj. (Naročiti brzojav .Beogradskih'Novlna*). Beč, 7. decernbra. „Politische Korrespond e n z“ javlja iz Carigrada, da je otišlo u Njemačku deset turskih ponior-, skih časnika i četrdeset mornara, koji, će učestvovati u velikim vježbama njemačke momarice.

Ruslja.

Turski sud o govoru Trepova. Kb. Berlin, 7. decembra. iz Jednog razgovora sa turskim vojnhn izaslanikom pukovnikom Šukri begom saopštavaju „Vossische Zei-, tnng“ slijedeće: Šukri beg je izjavio: Govor Trepova Je najsjajnije op< ravdanje turske politike, koja* zastupa zajednički rad sa središniim vlas-, tima do posiijednje kapi krvi. Na jednoj stran! Trepov Izjavljuje, da Rusija već hiIjadu godina teži za slobodnim izlazom na jug, za slobodnim izlazom na otvoreno more, šta više, on se usudjuje da pustolovno tvrdi, kako Rusija ima prava na Dardanele 1 na Carigrad. Istim dahom oit ne preza protivuriječnosti, da opsjeni svoga gospodara, da su saveznici Rusije sve moguće činili, da Tursku zadrže od učešća u besmislenom neprijateijstvu, zajamčavajući Turskoj neprikosnovesnost I njenu ncza\isnost, pa su ioš l izvjesne dobitf stavljali u lzgled. Kako se slaže pravo Da