Београдске новине

Broj 297.

8. decetnbra 1916.

Cćozradske Novlne

Petak

Strana 3.

Carigrad sa neprikosnovenošću turske oblasti? Nu pitanjc, da li će Turska na ovaku đrskost Trepova naročito odgovoriti, rckao je Šukri beg: Mi ćemo uašu vojsku u odrcdjeriom ciiju i potpuno po primjerku njemačke vojske preobraziti. To Je najpouzdanija zaštita protivu uobraženog prava Rusije na Carigrad i Dardanele. Vmeričke su bombe uzrok katastroii u Arhangeisku. (Naročiti brzoiav .Beogradskib Novina“.) New-York, 7. decembra. Prema saopštenju Reuterovog ureda, piijavio je trgovački ataše kod ruskoga poslanstva glavnom državnom rcdarstvu u Ne w-Y o r k u, da je eksplozija u Arhangelsku uslijedila uslijed bombi, koje subilepodmetnute u ladji prije njenog odlaska iz A m e r i k e. Uapšen je ncki Samuci Q a t e r u Brooklvnu, na kojega jc pala sumnja, da je sudjelovao kod podmetanja u bombi na municijoni brođ, kojl je bio odredjen za Rusiju. Ariiangeiska katastrofa djelo ruskih revolucijouara. Novc pojedinosti. Dosad uv r d j e n o 12.000 ž r t a v a. (Naročili brzojav »Beogradskih Novina«) Ziirich, 7. decembra. Iz Q 1 1 e b o r g a u Švedskoj javljaJu, da je katastrofa u Arhangelsku djelo ruskili revoiucijonara. Porađa jedne ruske pomoćne krstarice pr'čala je nekolicini danskih mornara, da je mcdju pristanišnim radnicima u Arhangelsku već prije nckoliko sedmica utvrdjeno postojanje b u n t o v n i čkog pokreta i da su vlasti uzalud pokušale, da uguše ovaj pokret. Još dana u oči eksploziie upotrljebila je pristanišna straža nagajke protivu radnika, koji se nijcsu htjeU pokoravati njihovim naredbama i kc-?i su bill nasilno otklonili nadzornike. Sutra dan u jutro izbio je jednovremeno na nekoliko mjesta požar t koji je u brzo df.hvat’O slagališta municije. Nastade čitav niz eksplozija, jedna strašnija od druge. U pristaništu odletlo je u vazduli jedan veliki parobrod, natovaren municijom. Osim toga uništeno je još četirl engleskih, četrnaest ruskih i dva amerikanska broda. Pristairšnl kraj grada je p o t p u n o r az o r e u. Prema pričanju tih mornar'a do sada utvrdjcni broj mrtvih prešao je 12 . 000 . Nova nesreća u Petrogradu. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novloa*). v Berlin, 7. decembra. ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ javlja, da ,,RJeč“ donosi Izvještaj o novoj k a t a s t r o f i u jednoj t v o r n i c i municije u okolici Petrograd a. Nepoznat je uzrok katastrofe. U času, kada se dogodila katastrofa, bilo je u fabrici oko 1000 lica, kola su izgleda sva postradala. Tom je eksplozijom potpuno uništena ova tvornica. Detonacija je bila toliko jaka, da se čula u cijelom Petrogradu. Mnogim su domovima prsla prozorska okna uslijed siline vazdušnog pritiska. Vodi se stroga islraga. Parlamentarna kontrola u vojscl. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novlna*). Kopenhagen, 7. đecembra. Dvlje stotine 1 deset poslanika dume podnijeli su prijedlog za ustanovIjavanje parlamentarne kontrole za vojsku i mornaricu. Smatra se, da je taj prijedlog p r v I u d a r, nanesen novom minlstru predsjedniku T r epovu. r Švaiearska štampa o Trepovu. -s Kb. Bern, 7. decembra. , „Gazette de Lausane" primjećuje govoru Trepova, mjcsto da osvalaju, Rusima nije još pošlo za rukom da oslobode ni svoje vlastito zemljište.

Pitunje ntlra. v;; Engleskl poziv Wilsonu za intervenciju. Značajna izjava jednoga engleskoga parlamentarca. (Naročitl brzoiav „Beogradskih Novlna“.) Frankfurt, 7. decembra „Frankfurter Zeitungu* javljaju iz New-Yorka: Trevelyan, član engleskoga parlamenta uputio je otvoreno pismo Wilsonu, u kojem traži njegovu intervenciju, navodeći da su svi narodi siti raia. Trevelyan traži, da Araerika potpomogne konferenciju neutralaca radi pregovora o miru, i to da odmah preduzme prve korake u tome smjeru.

WTLSONOVA POSLANICA KONGRESU. Rekord kratkoće. — Željezničarska pltanja. — Spoljna trgovina. Kb. Wasliington, 7. decembra. „Reuterov ured“ javlja: Wilsonova fcoslanica kongresu, koja prema dosada»jim publikacijama te vrste predstavlja fekord u kratkoći, bavi se iskljućivo unutarnjim stvarima, a naročito sa uredje»jem radničkih prilika na željeznicama i nvgdjenjem osmosatnog radnog dana. VWilson predlaže, da se svi radnički spo-

rovi riješe javnim izbornim sudo\ima. Ne smije biti, da zemlja usiijed oskudice u izbornim sudovima trpi oskudicu. Može se lako pomoćl svemu tome. Ako se traži, da se organizacijama željezničara ođuzme mogućnost, da obustave željeznićkl saobraćaj, đok stvar ne bude ispitana i dok narod ne da svoj sud, to ne znaći uvodjenje jednog novog načela. Poslije predsjeđnik preporučuje prijein jednog zakona, koiim se daje veća sloboda kombinacije spoljnoj trgovinl, tako da ona bude u većoj mjeri zaštićena od monopolskih tendencija nego što Je to slučaj po dosadanjim zakonima. Predsjcduik veli, da bi se propustiia ova prilika, ako bi kongres oklevao u toj stvari. PoljsKa Kraljeolna. Poljsko državno vijeće. Kb. Beč, 7. dccembra. Zvanični list glavne gubernije objavljuje slijedeću naredbu odnosno privremenog državnog vijeća kraljcvine Poljske' Po najvišoj zapovjesti Njegovog Vcličanstva cara Austrije i apostolskog kralja Ugarske i Njegovog Veličanstva cara Njemačke naredjuje se slijedeće: § 1. Dokle se na osnovu jednog izbornog saveza, koji će se organizovati, ne obrazuje đržavno vijeće u kraljevini Poljskoj, ustanovljava se privremeno državno vijeće sa sjedištem u Varšavi. To državno vijeće se sastoii iz 25 članova, kojima su poznate potrebc i interesi naroda i koji su po svome životnom položaju svih oblasti i staleža obiju glavnih gubernija. 15 čianova će se uzeti iz njemačke, a 10 iz austro-ugarskc upravne oblasti. § 2 . Članovl tog državnog vijeća imenovaće se na osnovu najviše zapovjesti zajedničkim prednisom oba glavna guvernera. Ako jedan član otpadne, imenovaće se na lijegovo mjesto drugi član po pomenutim propisima. § 3. Oba glavna guvernera izaslaće u državno vijeće po jednog vlađinog povjerenika i po dva zastunnika. Radi potraživanja izjava ili davanja objašnjenja mogu sdavni guverneri prema potrebi izasiati u sjeđnice državnog vijeća i druge zastupnike. Vladini povjerenici i drugi zastupnici moraju biti u svako doba saslušani. § 4. Državno vijeće se prvi put sastaje na poziv oba vladina povjerenika i bira iz svoje sređine prostom večinom glasova predsjednika i njegove zanijenike. Predsjednik nosi naziv krunski maršal. § 5. Dalje sjednice saziva krnnski maršai. Sjedni^a se mora sazvati, ako to zabtjeva jcdan od vladinih povjerenika ili veeina članova. § 6. Državno vijeće riješava o svome poslovniku i bira naročiti poslovni odbor. Zvanični i poslovni je jezik državuog vljeća poljski. V’.asti su ovlašćene, đa se služe njemačklm jezikom. Sjeđnice državnog vijeća nijesu javne. § 7. Državno vijeće ima u svim pitanjima zakonodavstva, za koja se obe uprave posebno ili zajeđnički obrate državnom vijeću, da iskaže svoje mišljenje. On je pozvan, da saradjtije u stvaranju daljili državnih uređcnja u kraljevini Poljskoj. U tu će svrhu državno viječe a) izradjivati nacrte naredaba, kojima će se urediti zajedničko zastupništvo dijelova kraljevine Poljske, kojima upravlja austro-ugarska monarhija i njemačka carevina; b) pripremiti uredjenje poljske državne uprave. Osim toga če državno vijeće I. pođnositi svoje prijedloge i podsticanja u gornjim stvarima, II. saradjivati u obrazovanju poljske vojske sa najvišim zapovjednicima saveznih vlasti. kojima je taj rad povjeren, III. donositi odluke o naplati ratne štete, o privrednom oživljavanjti zemlje i sastavljanju predračuna za ovo potrebnih srestava iz kredita, koji je od obostranih uprava stavljen na raspoloženje, ili iz prireza uz ncposredni porez ili zaključenjem zajmova. Odluke, koje se doncsu u smislu tačke 3., ako ih ođobri ona uprava, na čiju se oblast one odnose, izvršivaće ta uprava. § 8. Ova naredba stupa tta snagu onog dana, kad bude objaVljena. Naredbu su potpisaia oba glavna guvernera. POLJACI U PARISU. Rasturen poljskl zbor. (Naročiti brzojav »Beogradskiii Novtaa«) Berlin, 7. dece nbra. Naknadno se ovdje saznaju slijedeći podaci o rasturivanju poljskoga zbora u Parisu, koji se bio sastao povodom proglasa poljske države od strane Austro-Ugarske i Njeinačke. Na tome sastanku poijskoga društva grof Bobržinsky izgovorio je slijcdcći govor: ,,N a š a otadžbina neboravi više na velikom groblju naroda. Poljska je uskrsla. Ona nije više samo jedno ime, za koje su naši ocevl | djedovi prolijevali vrelih suza. Ali naši su osjećaji podijeIjeni, jcr se nje sjećaju jednovremeno i Poljaci i Francuzi. Kao Poljaci dušom I tijelom mi živimo u uspomeni naše domovine na istoku. Ml s-mo se nadali, da će oslobodjenje Poljske biti djelo velikog francuskog naroda. Ali sudba je drukče htjela. Drugi su se pojavili

u okviru naše sudbine izvršili su uspostavljanje naše zemlje. Mi se nadamo. da naši prijatelji neće dozvoliti, da se mi vratimo pod pijesnieu naših ugnje»ača. Mi se nadanto, da če Francu* ska prva priznati novu RolJs k u. A možda će datl Bog, da će ova Poljska po drugl put poslužiti kao most za francusko-njem a č k i s p o r a z u in.“ Ove su riječi primljcnc velikim odobravaniem i burnim usklicima. Ali uskoro je pclicija prodrla u dvoranu i rasturila je zbor, . hapsećl učesnlke, medju njima i samog grofa Bobržinskog. En$lesKo i kolonlle. Lloyd (ieorge ministar predsjednik. I<b. London, 7. dcccmbra. Po savjetu Bonar La\va, kralj je pozvao Lloyd Q e o r g e a, da ol.razuje kabinet. Lloyd George se toga primio i pokušaće, da bcz obzira na stranačke razmirice obrazuje nacijona.liii kabinet.

Nepovjerenje Francuske prenia Engleskoj. (Naročltt brzojav .Beogradsklh Novlna*). Haag, 7. decembra. ,,D a i I y N e w s“ u uvodniku, koji potpisuje njegov glavni urednik, navodi, da je sada Francuska i s p un j e n a nepovjerenjem prema E n g 1 e s k o j, pošto je mišijenja, da Engleska nečitii ništa za savczuike. Talcvo mišljenje u Francuskoj stvoreno je krivicom politike, koju vodi northcliffeova štanipa. Glasovl štampe u poslijednjem času. Prerani optimizam. (Naročitl brzojav ..Beozradsklh Novina“.) London, 7. dccembra. „Pressassociatio n“ saopšlava, da je prošla opasua iasa kviže. Može sc kao pouzdano reči, da će Asquitb ostati ministari predsiednik, misli se, da će on, zajeduo sa Lloyd Georgeom i Bonat Lawont, uspjcti da otkloni sve nesuglasice. U hodnicima don.ieg doma se vjeruje, da će u kabinet ući Carson, a ralni savjet da će se saslojati samo iz Asqtiitha, Botiar Lawa i Lloyd Georgea. ,,T i m e s“ javlja, da će se nov kabinet ponovo obrazovati na načelu koalicije i da neće biti uilcakva stranačka vlada. Ima sad izgleda, da će se obrazovati jedan mali odbor ili jedan nad-kabinet. Iz saopštenja Asquitha izlazl, da on na te priiedioge skoro u pola pristaje. ,.M o r n i n g P o s t“ tvrdi, da je L!oyd George prvobitno Iražio obrazovanje jednog odbora ođ tri liea, naime Liovda Georgea, Bonar Lawa i Car'soua. DaIje list veli, đa su uninistički ministri, posli.ie rdržane konferenciie, uputili juče Asquithu pismo, kojim su od njega zahtijevali, da odstupi, inače će oni sami pođnijeti ostavku.

Zatvaranje granice u Italiji. (Naročiti br/ojav »Beogradskih N'ovina«) Ženeva, 7. decembra. Kako se govori danas će se opoz* vati naiedba o zatvaranju granice, koja je bila naredjena iz volničkih razloga. „Gazzeta Ticinese* misli, da Cadorna dovlači jaka pojačanja u jažni Tirol, odaklese javlja o oživljavanju borbene djelatnosti.

m I cKollco.

Uslijed današnjeg praznika izaćiće naredni broj našeg Iisia sutra u subotu poslije podne.

Srpska škola u Brumovu (Braimau). Kao što smo u svoje vrijeme n kratko javili, u zarobljeničkom logoru u Brumovu (Braunau) u Češkoj od dužeg je vremena otvorena škola za tamošnju srpsku djecu. Ovdjc su u pitćTnju najviše djeca, koja su se pnlikom oicupacije Srbije pogubila od roditelja, ili djeca, koju su roditelji poveli sobom. Škola u Brumovu ima pet razreda, a u njoj uče preko 800 dječaka i mladića od 9 do 19 godina. Nastavu vrše dijelom srpski učitelji ratni zarobljenici, dijelom učitelji iz AustroUgarske. Škoia dala je do sada naiboIje rezultate, a učcnici pokazuju najvećega interesa za predavanja. Do snda je u ovoj školi potpnno naučilo čitati i pisali preko 40 dječaka od 10 do 14 godina, koji ranije bttdi iz kojih razloga nijesu pohadjali školu, pa su s toga ostali potpuno nepismeni; spretna se o‘varanje još jednog nastavnog. zanatlijsko-prlvrednog stručnog tcčaja. Austrljsko 1 ugarsko potporno diuštvo za c. i k. okupacijono područje u Srbiji, Beograd. Isto dt ji na znanje svojim članovima, da će rekonstituir; jaća glavna ,skupšlina društva biti 17. dvceinbra 1916. tačno u 10 sati pr'j’ podne u trpezariji „Grand Hotila“. Na ovu se pozivajj svi članovi i oni, koji to žele da budu. Ako se do 10 sati ne skupi dovo'jan broj članova za riješavanjz, onda će piisutni ćlanovi u 10 i po sati pristupiti bez obzira na brcj članova raspravljanju i tiop-ijeće p.unovaine odluke.

Dnevni red: Iz\j:štaj odbora Q godinama 1914., 1915. i 1916. —» rzvj Š'taj revizora. — Izdavanj: .'ibisolutorija dntštvenoj upravi za istekavše perjxle. — Prijedlog preinaČenih i od strane visoke vcjne giavne giibernije odobrenih pravila. — Iz’x>r skrutin ja. — Izbor dvojice po'.pre<Jsjetini l a. Popunjavanje mjesta 2 predstavnika čiana, kcji će kockoin istupiti iz odbora. — Izbcr 6 novih odbornika. — izbortrr j ce revizora. — Eventualni prijedlozi, koji se moraju pismeno podn j:ti predsjedniku gospodinu đirektoru A'laksu Oppenheimeru, Knez Mihajiova ui. 50 najdalje do 14. o. nij. Prjive za stupanje u članstvo imaju se takođj; podnijeti društvenom predsjtdniku. Iz središnjeg ureda za izvještavanje. Gemieinsames Zentralnachweise bureau, Auskunftstelle fiir Kriegsgefangene, Filiale B e I g r a d“ ovime stavlja publici do znanja slijedeće: 1. Sva na inozemstvo ilinazarobljenike i internirane u mon a r h i j i upućena dopisivanja bilo kartama ili pisinima imadu se direktno adresovati na dotičnog adresata uz po inogućnosti tačnu oznaku njegova boravišta, zanimanja, naročito da li je adresat gradjanin ili vo ; nik, u potonjem sluČaju oznaku broia njegova puka i čina. Ta se dopisivanja imadu predavati direktno na poštu onoga mjesta gdje se odašiljač nalazi. Prema tome se ta dopisivanja nemaju upravljati na „G. Z. N. B. fflr Kriegsgefangene, Wien“ ili na bilo koje drngo ođelenje crvenog krsta u Beču ili podružnice u Beogradu; 2. Svako posredovanje trećih osoba ili zavoda tom dopisivanju je zab r a n j e n o, pa se radi toga karfe i pisma nemaju adresovati na treće 0 s o b e ili zavode, da ih ovi posredujući dalje izruče, već se prema razloženotn ta dopisivanja direktno na pravog adresata intadu upravljati. 3. Svi uputi odnoseći se na z a r o b1 j e n a v o j n a 1 i c a i 1 i i n t e r n i r ane građjanske osobe nemaju se upravljati na „GZNB fiir Kriegsgefangene, Wien“ ili koje drugo odelenje crvenog krsta u Beču, već se svi takovi uputi uz tačnu oznaku imena i prezimena, godine i mjesta rodjenta, puka i čina, zadnje njegove obavjesti imadu upravljati samo i jedino na „Gemeinsames Z e n t r a 1 n a c h w e i s e-b urea u, Auskunftstelle fiir Kriegsgefangene, Filiale Belgrad* i pri tome valja upite za gradjanska i vojna lica tačno dijeiiti. Publika se u vlastitoin interesu upućuje na tačno obdrežavanje ovde navedenog, jer će saino na taj način biti omogućena brza odprema korespondencije kao i uspješno izvješćivanje glede zarobljenih i interniranih lica. Prilozi. Za božiaie )>ok!oiie boksiiiđnta i ranjeniciraa c. i k. pričuvne bolnice 11. Er « u Beogradu j>š su priiožili: Njegova Preuzvišenost gospodin predsjednik Leo Lanczi u Budimpešti K 100. Gospodin direktor Fruchtmann, Lavov, K 10, gospodin nadporučnik barun Dirszei K 30, prikupijmje sestre Hilđegarđe Lochbichler u Beogradu K 126, prikupljanje sestre Erna Weiss u Briinu K 174, prikupIjmje sestre Errilie Sperat u Beču K 20, prikupijmje sestre pl. Spiekberger u Beogradu K 102, i prikupljanje Bronisiava pl. Balassko u Beogradu K 212. Zapovjedništvo bolnice izjivljuje priložnicima svoju iskrenu blagodamost. Popis stoke. Po naredjenju c. i k. glavne vojne gubernije u Srbiji, izvršiće se u Bccgradu popis đomaće stoke, kako krupne tako i sitne, zatim živine f pčclanika. Popis će vršiti kao i pri Ijetošnjem popisu gradjana, službenici kotarcva opštine grada Bcograda i rad na istom poslu odpočinje izuzetno već od d anas 8. decembra i trajaće zaključno do 23. d e c e m b r a ove godine. Pozivaju se svi vlasnici stoke, živine i pčelanika, da no skrivaju svoju stoku ili daju nevjerne podatke o broju iste, jer se time izlažu osjetnitn kaznama. Tako je propisana novčana kazna za utajanje nekog grla stoke, živiili pčelanika do 1000 kruna, zatvorom do t r i m j e s e c a i oduzečc inu se odmali neprijavljen broj stoke, živine ili košnice bez ikakve naltnade. Gradjanstvo treba da učini potrelmu prijavu stoke, živine i pčelanika spokojno, bez ikakvih pogrješnih predpostavki, jer ic popis čisto statistička stvar bez ikakvih naročitih duhljih smjerova. Poslije izvršcnog popisa svaki vlasnik stoke, živine ili pčelanika dobija plavu legitimaciju i ima je nazljivo čuvati radi rcvizije popisa. Koji Izgubi legitimaciju, smatrače se, da u opšte nije učinio prijav® i potpada pod odredbe kaznc. Traži se. Draga S t a j e v i ć, nastavnica ženske gimnazije, treba da se odmah prijavi IV. kotaru opštine grada Beograda, radl prijeina novčane uputnice. Kretanje stranaca. Iz\ ještaj prijavnog ureda od 6. decembra: prijavljeno 102, odjavljeno 23, preseljeno 55, u gostionicarra prijavljeno 152, odjavljeno 131, ostalo u go9tionicama prijavljenih stranaca 231.

Mno prlutgHa. Jnune ilnttnsije iujarske. prlje ovog 1 baikansklh ratova. (Plvuiižtuj*) Najvažnije su budžetske poreze. One su sastavljene na slijedeči naćin i iznose u milijunima leva:

1879.

1887.

1900.

1911.

Držav. poreze

24.5

47.5

60.9

125.2

Opštln. i okruž-

ne poreze

3.—

5.—

10.3

25.—

Svega

27.5

52.5

71.2

150.2

Na glavu dolaze

Ieva drž. poreze

12.50

15.14

19.31

28.66

Ooštin., okruž. i

Trg. koinore po-

reze

1.50

1 60

3.27

5.72

Svega

14.—-

16.74

22.58

34 38

Pada u oči ogromno rašćenje poreze. U jednom vremenu ođ 32 godiue one su se od 27.5 railijuna leva popele na 150 2 miiijuna leva, t. j. 5Yo-struko su se povećale. Zanimljivo je, što je poreski teret veći u godini 1879« nego Ii cjeiokupni koeficijenat izdavanja. Ta prividna suprotnost se objašnjuje time, što su državni izdatci 1879. bili manji nego li prihodi, koji su se iskijučivo sastojali iz poreze. Brojevi o godišnjim primanjima i izdi-. vanjima države i trgovinskih komora su poznati. Za opštine i okruge nema posijednjih godina potrebnih podataka. S toga je nemoguće sastaviti glavni bilanz opitih financija Bugarske od oslobodjenja do 1911. U tom pogledu smo upućeni samo na podatkc približnog ocjenjivanja. Po tome daie taj bilanz slijedeču siiku cd 1879. do 1911.:

Redov. prirn,

Izdavanje

Razlika

mil. leva

redov., van-

mil. leva

Buđžet

red., cielokup.

Državni

2.818 2.837, 694, 3.531—731

Opštinski

grsdski

315

305, 170,

475 160

seoski

' 330

330 ?

330 —

Okružni

75

75 6

81 -6

Trg. komore 2 9

2.7 —

2.7 0.2

Izdatci države, opština i okruga su bili veći nego li njihovi prihodi i redovni dohotci. Manjak je pokrivan iz vanrednih prihoda, koji su se kod države i gradskih op. ština sastrojali isključivo u zajmovima. Satno su trgovinske komore itnale aktivan bilanz. (Svršiće se).

ZcunKne osjnu? OBJAVA. Objavliuje se, da su prema iiaredb) c. i k. \t:j\og glavnog zapovjednišri'a u Srblji, odredjena 10., Br. 102-1916 od 14. novcmbra 1916. uvedene rali naplate pristcjbe i drugih dažbina taksene marlre, i to u vr j^dnostti o<i 2 h, 4 h, 5 h, 10 h, 14 11 20 h, 26 h, 30 h, 3S h, 40 h, 50 h, 60 h, 64 h, 1 K, 2 K, 5 K, 10 K, i 20 kruna. Stoga se od sad nada'j; neće polagatj pristcjbe i t 'ruge dažbtne u gotoa.i novcu, nego u taksenim inaikama. Samo takse i druge dažbine preko 50 kruna mogu se polagati i u gotovu novcu na blagcjii upravnog ot j Ijenja c. i k. zapovkidništva! mosne branie, i ^raJa Beograda u Kneza Mi. hajla ulici br. 19. Taksene .se rrarke mogu dobiti u građu Beogradu u svima c. i k. prodavnicam^ duvana i po opštinama u opštinskim upravarna kod c. i k. koL rskih zapovj dnit štava u Žarkovu, na Banjidi i u Mir jevuj Privatna lica mogu nabaviti taksen« marke i na gorepomenutoj blagajni, alj saino u vr j dnosti od najmanje sto krunti i Itada dob'jaju kao proviziju 1 prcccnat. Oštećene, j :>š neupotrebijene takseno marke, mogu se zamjeuiti na navedenoj liiagajii. Radi toga podnosi ,se bestaksena molba upravnom odj-ijenju c. i k. zapo. \ j ’dništva moene brane i grada Beograda, i 7X>što se položi taksa za zar jenu, koja zai svaku oštečenu inarku iznosi pet beiera, oštećene će se taksene marke zamjsnitj na pomenutcj kasi. C. i kr. zapo\ j«dništvo mosne brane i grada Beograda.

OB3AVA SELIDBE.

ADMINiSTRACIJA „BEOGRADSKIH H9W Nalazi se od sada wTopličin0enBcl)r.Zl. r w Veltfon br. 25. Sde se prima pretplata.

PRIMSNJE OGLASl: KKEZ NIHAJLOUA 38 .