Београдске новине

Strana 2.

15. decembra 1916.

Beograđsfce Novtee

Petak

Brof 304.'

GLASOVI SPORAZUMNE STAMPE. Engleska fitampa. (NaročlU brzojav .Beogradskib Novlna*). Amsterdam, 14. decembra. „Moruing Post“ oplsuje ponudu središnj-h vlasti za mir kao očajni pokuSaj, da izbjegne kazni za vojničkl bankrot List tvrdi, da je Njemačka tobož već u septembru mjesecu, za vrijeme najvećih borbi na Sommi i kod Vcrduna tražila primirje, a da je taj zahlj'iv odbijen. „Times 14 veli, da njemački prijediog nema nikakove veze sa ciijevin a, za koje se sporazum bori. Komedija ncogramčene mcći i svečane iskrenostl, Sto ju je priredio njemački kancelar, nc će Činiti nikakovih utisaka na saveznike. Po5io nijesu uspjele, da sklonu Sjcdijeiic države na posnedovanje, one sad pokušavaju sreću sa neposrcdnom ponudom. Većernji iist „Slar 14 veii: Izjave njcmočkoga kanceiara ne će imati znatni.eg uticala na tok rata dokie god se srcdišnje vlasti, zahvaljujući svojoj novo pronadjenuj svijestl odgovornosti ne riješe, da Rusiji odstupe Carigrad I Dardaneie, a Francuskoj Elsas 1 Lotaringiju. zatim da napuste posjednute obiast? uz isplatu odgovarajuće nak* nade štete. Dailv Cbronic!e“, kako naročito Is'icc poluzvaničnl Reuterov ured, vei:, da Njemačka u svako doba može dobiti mir, kao i da u svako doba možc saznati uslove, ako su joj u opšte još nepoznati. Kao uvijek, veli list, mi tražimo potpuno unlštenje prtiskoga nrtitarizma, izdavanje 1 unlštenje cjeIokunne nfemačke flote I njemačke artilerlje, ier se inače nikako ne može doći do trr.inog mira. ,.Dahy News“ ve!e, da saveznici ne mogu da stupe u pregovore za mir na osnovi, koju predlaže Bethmann-Hollweg, vcć da sa svoje strane moraju izniieti sv'jetu pravo stanje stvari ) svoje usiove, ostavljajući središnjini vlastima odgovornost za njiliovo odbijimje. ,,DaIIy Mali“ pišc, đa BethmannHoiKveg sa isto toliko prava može da traži odgovor kao kakav razbojmk, koji bi s oružjem u ruci prodro u kakvu privatnu kuću. Svi sa’/eznici znaju, da je šteta za artiju I mastilo, kojim bi se sklapao mir sa narcdom, koji se saS'cji od tigara, zlikovaca I državnika. kr»ij sve ugovore sraatraju kao komad artije. Kb Rotterdam, 14. decembra. Dopisnik ,,Nieu\ve Couranta" brzcjavlja iz Londona slijeđeće izjave engleskih listova na ponudu mira od sirane četvcrnog saveza. ..Titnes** piše: Oovor, kojim se shtži N.iemačka, nije govor boraca, koji uvidja reuspjeh militarizma, te da zato teži. da se sa svojim protivnicima spofazumije. ,.Pai!y Chronlc'e'* piše: Njemačka zna, da joj predstoji katastrofa, ako se rat prcduži do idućeg Ijeta. Mjeseci juni I juli ove godine bih su rnjesecl poiugladi, a isti mjcseci lduće godine biće mnogo gori. Istođobno če Njeir.ačka jamačno pretrpiti I vojničke poraze, koji će takodje bitl muogo gori od ovih Iz 1916. godine. Još uvijek važi Asquithova izjava, da se za sva vremena ima ukloniti vojno vrhovno gospodstvo Pruske. Zapadni narodi ne smiju zaboraviti na opasnost, da nadjačana njemačka snaga ntože drugdje da se podigne. List plše: Nc postoji još nikakav potpun sporazum o držanju sporazumnih sila prema ponudi sred Šnjih Vlasti.

Javno mišljenje u EngleskoJ. Kb. Rotterdam, 14. decembra. I cndonski dopisnik „Manchester Ouardian“-a brzojavlja: Od Lloyda Ceorgea će po gdjekoji očekivati dfzak cogovor. Ne postoji apsoiutno nikakva naklonost, da se Njemačka sumnjiči neiskrenošću, niti se njezina ponuda smatra za priznanje njezinog poraza. Samo se misli, da je Njemačka uvidila, da je dostigia granicu svojih vcjnih podviga i da bi od sad u najboljem slučaju ulazila u rat, koji bi je iscrpao. Glasovi francuske štampe. Kb. Paris, 14. decembra. ,.P e t i t J o u r n a 1“ veli o s a d r i n i i z J a v e, koju će ovih dana datl B r i a n d povodom note o miru: Notu ne treba uzeti kao nešto, što cio svijet potresa. Ovo držanje jako lići svima, koja su predhodiia. Ono je svakako isaknutije, ali ono ipak ostaje uvijek jedan manevar, kome je ciij, da uznemiri raspoloženje u sporazumnim zemljama i da ga podvoii. Usprkos svim pjesmama o pobjedl, ima u NjemaČkoj dosta briga, kojc cb'ašnjavaju manevar upravnih državnika. Talljanska štampa. (Naročltl breojav .Beogradsklh Novlna“). Zeneva, 14. decembra. „Corriere della Sera“ na brzu ruku komentariše prijedlog središnjih vlasti, zadržavajući sebi pravo, da još jednom da svoj konačni sud o tome. Za prijedlog veli, da je podao. List me-dju ostalim veli: Ml smo još dateko udaijeni od evropskog mira i za sada vidimo samo san o nekom njer.iačkom miru, što bi ga volio da ga postigne Bethrmmn-Hollweg, uveličavajući Hindeuhurgove uspjehe i precjenjujući utisak, koji su oni u stanju da učine na moralnu otpornu snagu naroda sila sporazuma. Clanak, što ga o prijedlogu donosi ,,P o p o I o d‘ 11 a 1 i a“ jako je izoran od strane cenzure. List medju ostalim veii: Pri.ledlog na svaki način pretstavlja pruski mir, kakov slobođni narodi ne mogu usvojki. Njemačka nuđi mir poslije jednog vojničkog uspjeha, nadajući se da izvuče koristi od prolazne vojne pob ; ede. Nt’ko od savezn!ka rte ćc nasjesti ovo:ne poku$aju. Talijanski će narod doviknuti Nijerncirra (a ratuje samo s Austrijancima!): Ne ćemo rcpstvo, rat do konačne pobjede! Prijediogpred francuskim parlamentom (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina*). Ztirich, 14. decemhra. .Tagesanzeiger" javlja iz P3risa, da će vlada iznijeti ponudu središnjih vlasti za mir na riješavanje pred skupštinu i senat. Izjava novoseeiandskog ministra predsjednika. (Naročlti brzojav .Beogradskih Novina*)* Amsterdam, 14. decembra. Novoseelandski ministar predsjednik Massey rekao je u jednom govoru medju ostalim ovo: Ja mislim, da govorim u ime cjelokupne naše britanske imperije kada velirn da se pnjedlog možda slaže sa njemačkim gledištem a! i nikako sa našim. Dalje je rekao, da bi eventualno primirje bilo od koristi za Nijemce, a štetno za sporazum. Talijanski socijalisti I prijedlog. (jNmočiU breojav .Beogradskih Novlna'). Beriin, 14. decembra. Kako javliaju iz Lugana, čujese, đa će, usii ed prijedloga središniih viasti, ta-

lijanski soci alisti ponovo iznijeti svo : u interpelaciju o miru. Socijali-ti vele, da sad prilikom ponovnog iznošenja te interpelacije na dnevni red, oni više neće u tome biti usamijeni u parlamentu. Japan daje posjednuta njemačka ostrva. (NaročUl brzojav .Beogradskth Novltu*). Frankfurt, 14. decembra. .Frankfurter Zeitung* javlia, đa f e na navaijivan e od strane Engleske 1 Sjedin enih Država, Japan izjavio, da je voljan da pri zaključemu m ra preda zauzeta njemačka ostrva u Tihom Okeanu, s time da mu se dadu kompenzaaje u Kitaju. Španskl naporl za mlr. (NaroaU brzojav .beogradsklb Novtna*). Basel, 14. decembra, Postoji opravdano vjerovanje, da će posiije iz ave srtdišnjih viasti sve neutralne države, a naročitoŠpanija, preduzeti energične korakeza uspostavljanjemira, ko isuveć mjesecima pnpremani. , Svajcarskl glas. Kb. ZUrich, 14. decembra. .Zflricher Post* 1 piše o pnjeđlogu za mir: Ako ponuda saveznih sila za mir ne bude našla odziva, onda je jedno izvjesno: rat će seprodužiti daljena bezobziran način. Neutralne države, koje su već za 2 i po godine rata mnogo pretrpile, moraće primiti na sebe nove terete. S toga se nameće pitanje, da li će i sada, s pogledom na psihološki momenat mira, neutrali ostati i dalje u strani i skrštenim rukama gledati nesreću Evrope. Mi se nadamo, da će švajcarsko savezno vijeće, ako se njemu bude uputilo pitanje, odgovoriti os,ećajima svoje velike odgovornosti za nevolje ćovječanstva. Jedan smućenl siučaj. Bolest engleskog ministra predsjedni ka. (Naročlti brzojav J3eogradsklh Nov1na“J Berlin, 14. decembra. »Lokalanzeiger* javlja iz Haaga: Vijest, koja je sinoć stigla u Haag o bolesti Lloyda Georgea, prosto je izazvala smućpnpst. Politički krugovi su bili na ćis(o o tpme, da taj dogadjaj može možda da bude odluču ući za svjetsko-povjesn Ćke dogadjaje. Jer se u utorak baš istoga časa, kada se u Berlmu b io sasta o Reichstag da čuje izjavu drzavnog kancelara, trebala u Londonu da predstavi engleska vlada parlamentu, da mu sacr)?švi svoj program, koji zvanično još nije bio poznat. lzvodilo se: „Ako se tajanstveni nagovještaji o Sjednici u Berlinu ostvare i ako izjave u Reichstagu stvore jednu povjesničku novinu, onda bi moglo biti sudbonosno, ako bi se engleska viada, u neznanju t e n o vi n e, odala jejljioj novoj politiki. Dakle od g o v a r a samo o č e k i v anjima političkih krugova, štoje sjednica engleskog parlamenta z a d v a dana, dakie za četvrtak, odložena. Dokie su do sad obično predsjednici engleskih stranaka pozivali samj članove u sjednicu, ovom je prilikoin Lloyđ George svojeručnim pismom lično svakom pojedinom ćlanu parlamenta saopštio odlaganje sjednice. Jednovremeno saopštava ministar-predsjednik u svome pismu, da je najvažniji zadatak vlade snažno produženje rata. Ministar-predsjednik tom prilikom primjećuje: nova vlada t.raži potporupariamenta samo dotle, dok vlada u to b ude založila svoju snagu.

leko. Očni kapci crnkasti spustiii su sc nemarno na utrmde oči.... Obrazi blijedi i Jspijeni od bolovanja. Preko jednog vojničkog ćebeta izmrljanog krvlju \isile su dvije duge suve kosti sa dugačkim ušiIjemm prstiina od samo još kostiju I kože sa prljavbn dugačkiin noktima, ofarbaniin još na po nekom mjestu slikarskom bojom. Potmuli pogied gledao Je negdc daleko neodredjeno u beskonačnost. Kako je sve prolazno. Da li je to zaista Mališa, pitao sam se ne vjerujući 1 sam.- Da li je moguće, da preda innoin lci\ već smrvljeno tjelo onoga visokog zdrayog čovjeka, sa širokim čelom i dujcu'jastim licem, koji je gordo išao s bojišta na bojište i sa kičicom u nici ostavljao patlije ratnikove dnšc na prostom bijelom Diatnu; zar je to naš Mališa, koga sam Midco 1 kod Jedrena, i na Mačkovom Kaimenu i u logoru i u tuzi i u veselju. Više til kašalj ga nije uzneiniravao, po koji put potmulo jekne, to je sve. Kako sam sa uživanjem gutao Maliline reći, kada mi je na svojoj lijepoi izložbi njegovih slika iz ciklusa „Opsada Ijedrena'" u sali druge beogradske B1 m n a z i j e objašnjavao lepe motivc onih duboko ostalih u uspomcnl borbe oko Jedrena. — Kako mi Je sa zanosom govorio o onim strašnim borbama, gdje Je proijivena tolika krv. Sjedeli smo Jedne prijatnc večeri za Btolom u Jcdr.oj lijepoj niškoj bašti pri Čaši vlna. Teška boijka.koja ga Je i sur\ala u grob beše vcć otpočcla da uzima niaha.Ou I sam uvidjaše, da kraj nije daleko 1 da patnji l borbi života udruženim t>« ovom grabljivom boijkom, neče mocl joS ougo da odoljeva, aii bar prividno utjfcšcd nažim prijatcljskim rječima, kcjiina ga hrabrismo, da ćc on dugo Još a na*

ma provodid prijatne večeri pored čaše dobrog vina i iijepe muzike, tako reći kroz suze odgovori nam: ,,Vi možda, ali ja znam, da su meni ovo posljeđnje večeri s vama.“ I zaista rastali smo se odinah uskoro zatim, i mi njegovi prijatelji nećemo vidjetl više našeg Maiišu. Kraj života ove dobre duše primicaše se. Kroz natmureni jesenji dan pojavi sc sunce, slikareve grudi ispuniše se nekim čudnim mirisavim vazcluhom, posljednji uzdah vinu se diviioj, cvijetuoj, beskrajnoj poljani.... Kažu, da onp nekoliko trenutaka, za koliko se utopljenik davi, vidi cio svoj život; kažu, da za jcdan trcnuiak može vidjeti u svoj potpunosti prizora koji su u istinl trajali Čitave časove! I blaženo iice umirućeg uinjetnika razvcdri se sjećajući se lijepih dana mladosti svoje, on vide svoju lijepu ciielu prošlost, ali u brzo oscti tešku sadašnjost, koja ga vodi u smrt, i njegove jasne oči zamutiše sc i osuziš >. Miliše Glišića niie biio više. Jednog od najboijih mladjih umjetnika neslalo Je. Tc jo bio jedan od rijetko otvorenili i čestltih ljuđl, što se možc nači. Prostodušan, dobar i tskren do preteranosti, predusretljiv kao niko, odan kakvih je malo i vjcran prijateljima do smrtl Nijedna duša nije bila otvorenija, nježnija i osjetljlvija, nijedan talenat nije više zadobijao, srce puno poštcnja 1 plemenitosti. To je bio prekrasan čovjek, razborita i otvorena duha. Osvanuo je kišoviti dan. Prosta kola dodjose pozno u veče pred malu kapelu, da ronesu slikarevo tjelo u vječni pokoj. Kočijaš uzdahnu l bez volje sidje s boka. — Ah ovo vrijeme, gundj^šc on prekorno, šmrknuv nosom, natovari laki teret 1 oc rado ponese na bok. I.akl ostatci siika*

revi truckahu se po neravnoj kalđrmi. Kljuse šljapkašc po rijcticoni blatu, skoro svaki čas spotičuči se. Kočijaš se klimataše monotono na koiima i šljapajuci po biatu dovuče kola do grobija. Ki.ša padaše, a od silnog vjetra šuStaše drveće, ali se u inraku ne vidjahu nl kiša ni drvece. Umorno tjeio spuštaše se u duboku raku, da počiva tibim snom. Stari grobar zatipavaše polako slikareve ostatke i tupi udarci zemlje o prost drveni sanduk sanjivo zvonjahu kao pjesme. Sve je tako tilio, saino grobar pjesmu pjeva o svelom dju!u...„ - — slav.

hui ponisnn.

John Archold umro. ,Times* javlja izTarrylown (Amerika) od 5. t. m. da je, umro poznati financista i predsjednik Standard Oil Cy, John Archold.

Gradnja hotela u Kotoru. Kako javljaju iz Kotora sagradiće se tamo u najskorije vrijeme veliki, moderni hotel prvoga reda, sa 300 soba za strance, lijepim trepezarijama 1 prostranom kavanom. Odobrenje za gradjenje je izdato. Gradjenjem ovoga hotela u Kotoru sa svim konfortima udovoljava se davnoj ždji putnika. Gradjenje jepovjereno arhitektu Karlu P a r i k u, višem gradjevnom savjetniku izvan službe u Sarajevu, koji je već upravljao maogim monumentalaipi gradjevinama. * ’ V ^

Predistorija svjetskog rata. (Ntroćili br^o,*v -Beograđskiti Novina«) Berlin, 14. decembra. U časopisu .Aus Deutschlands Geschichte* saopštava Eduard Meyer u jednom članku ,Zur Vorgeschichte des Weltkrieges* jedno pismo, ko e mu je pisao grof Rewentlow o shvaćanju državnog ta nika K i de r 1 e n-Wachtera o balkanskom ratu. Pismo, kome je bila svrha, da odbije napade na Rewentlovovo djelo .Deutschlands auswartige Politik 1668 bis 1914“, povjesnički je zaniml ivo, a n egovu sadržmu potvrdiuje i jedna izjava poko noga admirala Hollmanna, koji je u jednom razgovoru sa Meyerjm, poslije turskog poraza rekao, da je istina biio pravilnih obavještenja o sposobnosti Bugarske, ali se na to nije obraćala pažn a, nego sa omalovažavan em preko toga piešlo, dokle dogadjaji nijesu naučili, da smo se prevarili u racunu. Pismo Rewentlowa govori o jednom razgovoru, koji je pisac pisma imao na nekoliko dana prije početka balkanskog rata (sir. 173—174). Kiderlen-Wachter ;e racunao sa mogućnošcu jedne opsežne balkanske knze, koja nebi morala- biti baš sa ratom vezana, u ostalom je bio gledišta, da treba umno pustiti balkauske države, da se sudare sa Turskom, ncće im to ništa pomoći, jer su velike siie odlučile, đa ni jedna baikanska sila ne smije povećati svoje zemljište. On nije vidio, da je saglasnost vehkih sila manevarsporazumnihsila, da prevare središnje vlasti, i nije se nadao, da je baikanski rat orgamzovan, da uništi Tursku u Evropi, Aus ro-Ugarskoj da stvori jedan nov, nezgodan tront, Njemaćkoj carevini đa pnpreini tešku štetu a italiju da veže za sporazumne sile. Vo mčko, politićko i diplouiaisko stanje našlo ga je nespremnog.

Eat sa Rumtinjslm Pobjedjivanje Rumunjske najveća nesreća za sporazum. (Naroćttl brzojav ..Beogradskih Novina“.) Kčln, 14. decembra. Prcma .Kdlmsche Zeitung* naišao je ruski saradnik ,Bund"-a na slijedeća razlaganja u petrogradskoj ,R j eč i“: Osvojenjem Srbije središnje su vlasti dobde na raspoloženje samo j e d n u željezničku prugu za Carigrad. Osvojenjem Rumunjske oni će dobiti tri takve željezničke pruge. Osiin toga imaće središnje vlasti na raspoloženju ogromni vodem put Duuava za transport svojih četa. Sporazum će vjerojatno morati dići ruke od solunske 0 f e n z i v e. Pošto će Njemci osim toga naći u Ruinunjskoj velike zalihe žita, kao 1 izvore nafte, bakra i nikla, to bi pobjedjivanje Rumunjske znaćilo veliku nesreću za sporažum. Borba na rumunjskom bojištu je odlučujuća okolnost u ovom ratu.

Imenovanje turskog izaslanika za posjednutu rumunjsku obiast. (Naročiti breojav »Beogradskih Novina«) Berlin, 14. decembra. Bivši turski poslanik na berlinskom đvoru, general-lajtnat Osman Nizami paša, imenovan je kako se javlja, za izaslanika Turske u posjednutim oblastima Rumunjske. Bratianu podnio ostavku. (Naroati brzojav »Beogradskih Novina«), Budimpešta, 14. decembra. Jedan ovdašnji list javlja iz Zflric h a, da je rumunjski ministar predsjedmk Bratianu podnio ostavku. General-pukovnik Kovess o drugoj karpatskoj bitkl. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) j Beč, 14. decembra. Armijski zapovjednjk general-pukovnik Kbvess primio je ovih dana jednog dopisnika u svome glavnom stanu i rekao mu je: Vi dolazite baš u zgodno vrijeme. Poslije konačno svršene prve karpatske bitke napada Rus sada obnovljenom sna* gom i još žešće nego li do sad, i to na cijelom frontu moje vojske. Borbe nisu još okončane. Ja sam uvjeren, da nepri* jatelj neće ni ovom prilikom postići svoj cilj; njegovi će se napadi slomiti o liniju mojih junačkih austro-ugarskih i saveznih lijemačkih četa. Ja sain pouzdan, da će se i sad, kao i do sad, uspjeti, da se ledja i bok Mackensenovih boračkih snaga i u buduće zaštite i osiguraju. Francuski sud.

njih vlasti, to sporazum tim više treba da obrati najozbiljniju pažnju riješeajir g r č k o g pitanja. Podjela prlvrednoga pHjena. (Naiočiti breojav »BeograasKib Novma«) Minchen, 14. decembrać .Mflnchner Neusten Nachrichten* dobijaju slijedeći izvještaj iz Beri na: Podjela rumun skog privrednog plijena (peirole a, žita, stoke i t. d ) izvršiće se izmedju savezmka prema u napred utvrd,enoi srazmjeri, pri ćemu će se naroćito voditi računa o interesinia svakog pojedmog člana saveza. Osamdeset kilometara istočno od Bukarešia. (Naročiti breojav »BeogradsKih Novina«), Ziirich, 14. decembra. Prema saopštenjmia švajcarskih li-l stova, vopke središnjth vlasti stoje vei osamdeset kilometara istočno od Bukarešta. Sa zapada i juga zagrožena oblast izmedju Focšani i Galca muuio da će moči dati dužeg otpora. Saziv pariamenta. (Naročltl brzoiav Jžeogradsklb Nov1na‘"Jj Budimpešta, 14. decenibra. , Kraljevskim ukazom sazvani su obal doma runmnjSKOg pariamenta, i lo skupšliua za 21. đecembar, a senat za 22. de^ cembar.

Iskrice. . Je li Rtisija neiscrpiva? Posljednja utjeha Francuske i Ert-i gleske, na koju se ove pozivaju, kad! ini stvari ne ispadaju onako, kako oner žcle, jeste argumenat o neiscrpivostfi ruskih rezerva. A kako faktično s ovi-: ma stoji, vidi se iz jebnog članka, kojl! publikuje jedan stručnjak u listu „Zaricher Post“. On odlučno pobija vjerif u neiscrpivost ruskih rezerva i piše: , U stvari Rusija u sravnjenju prema dužini svoga tronta ne raspolaže s 1 ' većim brojem naroda od Francuske.! Kad se izuzme ruski front u Maloj A-j ziji i francuski u Maćedon : ji, onda do-i lazimo do slijedeće srazmjere: U jed-J nom zvaničnom ruskom izvoru ozna-j čen je tu skoro broj stanovništva Ru-i sije sa 180 milijuna s primjetboin, dajej 1897. godine bilo samo 130 miiijuna.! Od tada nije Rusija zadobiia nikakve nove predjeie, te prema tome izlazi, dai Je sadašnji broj narastao samo radja-l njem A od godine 1897. na ovanto do-j lazi u račun samo jedna jedina godina^ kria je oa!a mlndićc za vojnu siuži;uJ Daije su oslobodjeni od vojne službe! muiiamedovci sa Kavkaza i tri miliju-: na Finlandjana. Gubernije sa najmanjei 2U miiij. stanovnika posjednute su i ne| daju rekrute već godinu dana. Uzevšli sv i to u obzir, Rusija nema više oćH 110—115 miiijuna stanovnika, a sa onih 7 i po milijuna Rumunja okruglo! 120 milijuna stanovnika, iz kojih se uzimaju regruti. Dužina istočne frontei iznosi, sve i kad se po vjerovatnomi gub.Tku velike Vlaške prekrati direkt-i no od Dornavatre duž Seretai ka ušću Dunava, još uvijek 1800 kilo-i metara, te tako doiaze na jedan miliH Jun stanovnika 15 km. fronta. Tačno; ista srazmjera postoji i u Francuskoi; koja po odbitku posjednutih departma-i na broji 36 milijuna stanovnika, a držii 540 km. fronta. Problem momčadi po-i stao je po Rusiju isto tako težak kao fj za Francusku. I 9m * r c ' »v Rriza u GrOtoJ. Sukob Izmediu Grka I Francuza? Kb. Budimpešta, 14. decembriiJ Jedan ovdašnji list javlja da se grč-i ka vojska već grupiše prema sporazumu.; Daije se tvrdi, da je u P i r e j u došloj do sukoba izmedju Francuza i Grka, pri 1 čemu je bilo 500 mrtvili ? 1000 ranjenihj I 1 1 PolJsRa kraUeoIni .. Nadvcjvoda Kario Stevan u izgledu za regenta Poljske. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/. ’ -ag» Berlin, 14. decembra. ,BerIlnerTageblatt“ javlja; da je u izgledu da će nadvojvoda Karlo Stevan, biti naimenovan za regenta Poljske. Iz] toga se izvodi, daće nadvojvoda docnije ponijeti fcrunu Poljske. .

»Rumunija jesvršilasvoje* jNaroSti brzojav »Beogradskih Novfna«/ '|jBem, 14. decembra. General B e r t h e a u t piše u »P etit Journa l“-u da rumunjsko odstu* panje više ne predstavija s t r a t e š k o već p r i n u d n o odstupanje, koje se vrši po načelima, koje je bolje nikad ne primjenjivati. Očekivanja, koja su polagana na ruske pomoćne vojske, nijesu se ispunila. Danas je jasno, da one u opšte višenećedoći; može se dakle smatrati da je Rumunj&ka svršila s v o j e. Do duše nije isključena nova vojna u Rumunjskoj, ali u medjuvremenu, Njemcima će poći za rukom, da se tamo isto tako utvrde kao što su učinili i na drugim bojištima. Pošto je aada rumunjsko pitanje riješeng u koust. vobtb.

Borbe o NoteđonUL Ostavka Sarraileva? (Naročttl brzojav .Beoeradskih Novfna"J ; Lugano, 14. decembra. “ ,Idea Nazionaie“ javlja, da jegeneral S a r r a i 1 podnio o s t a v k u.

Enilesko 1 koionlle. Poglnulo 12.694 članova engleskog vf^ šeg plcmstva. r ' (Naročttl brzojav ^eofradskth Novtna"3Amsterdam, 14. decembra^—• Prema engleskora plemićskom kalett-, daru, kojl je baš sad izašao, poginuloje 13.094 ć|#na višeg engi&Bog plemgtvu. ^