Београдске новине

Broj 304.

15. decembra 1916.

Beogradske Novfnc

Felaff

atrana a.

Prezlranje neutrala. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Roterdam, 14. decembra. r DaiIyMail“ ponovo traži jednu od 1 uČniju blokadu da bi se rat skratio i spasli engleski vojnici. C e c i 1 strahuje da ne uvrjedi neutralne zemlje, lcao što su Danska i Holandija. Mi medjutim polažemo veću važnost na engleski Ijudski život, nego li na dobre odnose prema neutralnima. U obe neutralne zemlje postoje jake stranke, koje su protivne ukazivanju pomoći Njemačkoj snabdjevanjem životrrim namimicama.

ItDlllD. Želja Itallje da razorl Austriju. Izjava jedne visoke talijanske vojne ličnosti. Šva'carska „Telegraphen-Information* javlja iz Rima: Jedno visoko talijansko vojno Iice, čije se ime ne označava, ovo je izjavilo u jednom razgovoru o zahtjevima •I t a I i j e na Trst i jadransku obalu, a povodom pitanja, zašto se u Italiji neprekidno pridržavaju obrta u cilju uništenja austro-ugarske monarhije, zbog čega će se rat samo u nedogled pro'dužili: „Nama je sa svim jasno, da C ’i Trst sa jadranskom obalom za Austrogarsku tako isto životno pitanje, kao što je i za Italiju. Italija je ovaj rat otpočela, da u svoje ruke dobije Trst i jadransku obalu, i ona će rat voditi sve dotle, dokle taj cilj ne postigne. S druge strane mi ni za jedan trenutak ne sumnjamo o tome, kad bi i dobili ta mjesta, a da ne ostvarimo uništenje monarhije, da bi nas Austro-Ugarska, možda već i poslije jednog kraćeg mira, napala, da nam pomenuta osvojenja otme. Mi dakle te dobitke, koje smo sebi stavili u zadatak, moramo za budućnost potpuno osigurati, a to možemo postići, ako budemo u stanju da protivu Austro-Ugar6ke izvršimo takve udare, koji če nju 8a svim oboriti, i to tako, da za duga vremena ne pomisli na odmazdu*. (irfid l oKoilco. Vojsia ljekarska predavaaja. Sutra u subotu 16. ov. mj. održa'će se treći sastanak pod predsjedništvom načelnika saniteta kod glavne gubcrnije dr. Lochbichlera u dvoranl menaže car. I kralj. zapovjedništva inosne brane. Pozvat Je radi održavanja prcdavanja prof. univerziteta dr. Jttlije Tandler, Iz Beča, lcojl će govorltl o teml: Rat 1 stanovništvo. Gosti su dobro došll. Zafi.tavanje ziratnog zemljišta. Pcšto je veliki broj polja, bašta, njiva, utrfne I u opšte veliki dlo ziratnog zemljišta kako u Beogradu, tako I u okolint Beograda ostao ne obradjen ! ne zasijan, to se ovim skreće pažnja i preporučuje svlma vlasnicima nczasadjene i ne obradjene ziratne zcrnlje, da upotrebe sva srestva, da svoja zemljišta obrade i zasiju, u protivnom ko to ne učinf, biće uzet na odgovor I najsbrože kažnjen. Ko ne bi bio u stanju sam da obnvdi i zasije svoje Imnt je. ima se odmah obratiti vojnim nadležnim vlastiiž’a radi pomoćl u obradi svoga zcmljišta. Tražl se. , Vladimfr SI m i ć, sveštenik Iz Stojnfka, potrebno je, da se javi g-djici Lji blcl Atanacković, Sljivarska ulica broj 32 radi prijema novca za porodicu pok. Vićentija Cirovića, biv. učitelja u penzijl. Prilozl. f ?a božićne darove djeci, koja su sklonjcna u skloništu za siročad fpod upravom gdje barunice Lang) stlgli su slijedeć! prilozl: Negoslava B I b a K 2o, Anica N i k o 1 i ć K 10, Kata K o nstantlnovlć K 10. Stana Boglćević K 2, Dr. Deutsch K 50, Mirko Golubovlć K 4, trgovac Marko V u I e 11 ć ogrtače za djecu, jednu zavjesu I jedan zastirač. Pfemeoitim priložnicima se Izriče Iskrena blagodarnost, a gdja barunlca Lang je voljna da priml I dalje priloge. PriJog. v Medju člatiovinia ovdašnje austrougarske kolonije skupljeno je u mje- 1 sto vjenca na odar Njegovog Veličanstva premituilog cara I kralia Franje Josipa 22 0 Kr. Svota je predafca c. I k. vojnoj giavnoj guberniji, da se upotrljebi na dobrotvorne cijeli. * c Arbanske novine u Skadru. 'i U Skadru je 5. decembra Izašao Prvi broj arbanskog lista pod naslov om ,,P o s t a E. S h q y p n i e s“ (AIbanska pošta). On se smatra kao ne»Eavisan nacijonalnl organ arbanskog haroda, izlaziće 2 puta sedmično. Urcdnik mu Je P. Ojergj F i s h t a, Nesretan slučaj. Na dunavskom pristaništu je Jedna lokoniotiva u prolazu dohvatila jedkonja i ubila ga.

Izgubljeno. 'Avram Nachmann izgubio je 13. t’. mj. u Donjoj ulici novčanik sa izvjesnom sadržinom. Jovanovlć Radisav, sa stanom u Poslanlčkoj ulici 25, izgubio je u beogradskoj klanicl svoj novčanik sa većom svotom novaca 1 jedno pismeno o povlastici. — Cesti.tl nalazači neka gornje stvari donesu i predadu redarstvu. Kažnjeu. Sima S. B 1 a 11, rabadžija, Dubljanska 71, kažnjen je sa 100 K zbog toga, što Je prenebregao dužnost povjerenog mu javnog rada. Hflrodno prM. Sume u Sturol Srbljl I Hufedonl]!. Nc' inožc se sa pouzdanom tačnošću utvrditi, k'oliko zemljišta ima pod šumorn u Staroj Srbiji i Maćedoniji. Solunski vliajet smatra se kao najviše šumovit, a on ima oko 180.000 liektara pod šumom. Bitoljski vilajet manje je šumovit, u njemu ima oko 150.000 hektara pod šumom, ali Je šumovitiji od kosovskog vilajeta, gdje jačih kompleksa šuma rijetko ima. Računa se, da u kosovskom vilajetu liema više do 100.000 hektara pod šumom. U mediteranskoj klimatskoj obiastt preovladjuje bukova šuma, daije od nje hrastova, a javlja se po gdje-gdje i borova šuma. Prave šume, 1 u nešto većim razmjerama, ima u ovim oblastima kosovskoga vilajeta: na S a r-planini 1 u njenim župaina naročito u Siriniču, u tetovskoj oblasti, u Gornjoj i Donjoj Morav i, na I< a č a n i k u, u dijelovima M e t ob i j e, na planinskim prevojima izmedju Peći i Djakovice, Mirovici, u oblastl P č i n j e, lesnovsko-zletovskoj i kočanskoj oblasti, i najzad u M a 1 e š u, u kome su najveći sklopovi šuma, koje se od oblasti P i j a n c a nastavljaju l zahvataju svu planinu Plačkovicu. U šarskoj oblasti razvodje J desna strana Lepenca obrasle su mladom šumom, poglavito hrastovom. Samo iznad sela: Kovačevca, Btčevca 1 Nik i ć a ima prostrana oblast bukove gore i zove se Bukovik. Ta gora se penje vlsoko uz istočnu stranu Ljubotina. U širinićskoj župi dosta su šumovite planine, Grmovata, Prozrak i Jezeračke planine, koje ju sa sjevera zagradjuju. Iznad širske podgorine, na obje strane Lepenca nastaje prava šumoGta oblast. I ravan tetovske kotline je injestitnice, naročito oko Varđara,, zelena od 'innogobrojnih joha, vrba i leske. One gdje gdje čiue lugove, kao što je Konja-Bara na putu od Tetova za Gostivar. Šumski krajevi su po onim čelenkama šarskih riječica .zatim južno od Gostivara j iznad izvorišta Vardareva. Mnogi stanovnlci (sa tih strana) imaju vliljane privrede od ugljarstva j drvodjeljstva. K o s o v o je bez šume. Postoje tragovt od ranlje posječene šume. Ostalo je šume u oblasti Lugova i Obice, gdje se još čtivala gusta hrastova šuma, i gdjc su mnogj proplancl iskrčenf. Donja Morava, koja se računa u Kosovo, dnom i stranama svoje kotline obrasla je mladom gorom. Na K a č a n I k u šume sve više nestaje. i nije trebaio mnogo, da ova planina sasvim ogoii. Metohija je, za razliku od Kosova obrasla sitnom hrastovom gorom. U djeiu: „Osiiovd za geografiju i geolosđju Stare Srbije i Maćedonile“ veli se: ,,Na mcne Je bio utisak da je V* Metoliije pod Iirastalakom 1 šumaricama“. Nema td jeđne kotline na Balkanskom poluostrvu za koju bl ova vegetacijska formacija biia tako karakteristična kao za Metohiju. Samo je Šumadija u početku XIX. vijeka intala sllčan vegetacijski izgled, dok je bila pod lugovima. Ipak je bilo razlikc izmedju hrasfova ili šumaraka i lugova, jer u poslijednjima je bilo mnogo starih grtnova, a izmedju njlh, žbunje, nisko đrveće od trna, đrena, gioga, graba sa pavltinom I raznim biijkama puzavcima. Prlzrenska oblast najvećitn je dljelom gola, ili sa malo hrastova l žbunja. Prave šume ima samo na Crnoljcvi. — Utvrdilo se, da su pod gustom hrastovom gorotn najvlši dio Crnoljeve i istoku okrenute strane. I kosovske strane Crnoljeve razbiiene su u mnogobrojne Jake i šumovite kose. Planina Rogozna je bez šume. To Je oblast prostranih suvata i livada, sa kojih jc šuma dosta iskrčena. U slivu Vardarevu bilo Je, Jamačno, mnoge šume. O jakoj šuinovttostl ove oblastt svjeđoče puno spomenika. Vardar je u doba XII. 1 XIII. vijeka bio 'plovan, a to Je pouzdan znak da je đuž njegova toka bilo gustlh i velikih šuma. K. Kostić u svome djelu: „Stara srpska trgovina i industrha“, utvrdjuje po spomenlcima, da se Vardarom plovilo i u XVIf. vijeku, kad su trgovačke barke 1 ladjice stizaic od njegova ušća đo Skoplia. U slivu Vardarevu, u koliko ima ?«me, više su šumovite oblasti na njcgovol lijevoj stranl nego na desnoj. U oblastl P č i n j e, na nijestu gdje se oko rijeke podižu visoke ivice Ovčeg Polja, nastaje šumovit terain. Visoki dio Ovčeg Polia, Istočno od Pčinje, jako je šumovit. Po planinama Kozjaka 1 Llsca Vidjaju se jači sklopovi guste šume.

Kratovska oblast prije, a morala je biti u doba 1 docnije za prvo tursko vrljeme, tteobično bogata šumom, da bi se u njoj rudarstvo moglo razviti do tako visokog stepena. Sad su njenc planiue sasvim go!e. U lesuovsko-zletovskoj oblasti, koja je na jugu od Kratova, ima gdje-gdje i lisnate šutne. Naroeito je jako šumovit sliv rijeke Zletovštice u toku do Zletova. U kočanskoj kotlini pod gustom je šutnom planina Piačkovica. M a I e š. kojl počinje sa svojlm planinskim sklopom na jugo-istok od kočanske kotPne, najšumovitija je oblast u sjevernoj Maćedoniji. Tu su pod šuniom planine Golak, Gbozna, Suvostrel, Vrapčug i grupa Ograždena Bregalniea teče izmedju šumovitih kompleksa, koji čine, da ona uvijek obilna vodom. Od malešcvskih planina najviše su šumovite OboznatGolak. Na njima prevladjnje gusta Iirastova šttma, ali ima 1 bttkve I bora. Izmedju doiina Vardara i Strumice, nastavlja se sklop malcševskih šuma na planitm B c 1 a s i c u gdje, pored hrastove šumc, ima Čitava gora od bukava, lipa 1 kestcnova. U velesko] kotiini nešto malo šume ima na Babuni, a Iugova u oblasti Ilasa 1 Kiepe. Istina ove oblasd nemaju osobito veiikih kompleksa šuma, kakvih bl moglo bitt. da nije šuma nepametno i bespravno satlrana, ali inia puno usiova da se u n]lma obnove f podignu guste šume. Ćinovničke nienaže u Bostil Kako javljaju bosanski Iistovi, b. h. zemaljska vlada, vodeći računa o činovničkim materijalnim prilikatna, prontijenjenim uslijed rata, riješila je da pristupi organizaciji činovničke menažeu Sarajevu, gdje će činovnici kao 1 njihove porodice, po cijen! od 2.50 kr. dnevno dobljatl ukusnu domaću hranu, s time da samo imaju svakog dana podnijeti odgovarajuči broj karata za hljeb. Za niže državne službenike, poslužiteIje, državne radnike t t. d. ustanoviće sc takodje menaža pod odgovarajućim nlžim cijenama. Povećanje giavnice Skodlnih postrojenja. Dobili stno sliiedeće saopštenje: „Upravni savjet dioničkog društva Skodinih postro : enja u Plzenu zaključio je u svojoj sjednici od 6. o. m., da za 22. o. tn. sazvanoj izvanređnoj glavnoj skupštini društvenoj podnese na usvajanje slijeđeće prijedloge: 1. Da se sadašnja dionička glavnica od 45 milijuna kruna poptte na 72 milijuna kruna. To povećanje za 27 milijuna kruna inia tako, da se izvrši, da se postojećih 225.000 đionica u nominalnoj vrijednosti od po 200 icruna angažovanjem svole u iznosu od 27,000.000 kruna iz postoiećeg glavničkog pričuvnog fonda od 27,122 971-11 povećaj* na nominalu od 320 kruna. 2. Povodom toga povećanja glavnice imaju prema tome da se izmijene društvena pravila. Upravni savjet će u glavnoj skupštini tražiti ovlaščenje, da sprovede zalđjučeno povećanje glavnice i izmjenu društvenih praviia i da eventualne modifikacije te zaključene izinjene po želji visoke vlade u sopstvenom djelokrugu preduzme, a đa ne tnora za to ponovno sazivati glavnu skupštinu*.

O SNOVIMA. Proročanski snovl znamenitih Ijudi. Josifov san u Sv. Pismu. — Šta misliš, to i sanjaš. — Bismarckov san. — Ciceron. — Snovi na franc u shom dvoru— Moroslni. — Lincoln predvidjeo smrt. Tutnačenje snova stajalo je u staro đoba u velikom uvaženju. Poznata je biblijska priča o Josifu, koji je prorekao faraonu, da ovoga san, kako se najprije pojavilo sedam ugojenih, a zatim sedam mršavih krava i kako su te mršave krave pojele onih sedam ugojenili, znači, da će poslije sedam rodnih godina nastupiti sedam nerodnih i da će ove utrošitl sve ono, što je zaostalo iz rodnih godina. Faraon je povjerovao tom tumačenju i zbirao Je hranu za vrljeme sedatn rodnih godina, te je tako mogao da ishrani narod za vrijetne nastnpivšili sedam nerodnih gođina. Na žalost, današnji svijet ne ifnadjaše Josifa, koji bi ga tnogao opomenutl, da se zbrine dovoljnom hranotn za sadašnjicu. Ali ne sattto Jevreji, već i stari Jelini bavili su se tumačenjein snova. Tako čuveni jelinski tumač snova, Artemidoros priča, kako je neko sttio, da je lancem prikovan za stub Posejdona na Istmusu, a on mu je prorekao. da će postati sveštenik toga svetilišta, što se i zbilo. Ovo se proricanje daje lako objasniti, kad se uzme u obzir, da je sanjač želio, da postane sveštenik. Zato i postoji izreka: „Što misliš, to i sanjaš‘. Na istl način đaje se protumačitl i jedan san Bismarckov iz godine 1863. On je tada sanjao, kako je jahao Jednom uzanom stazom, koja se provlačiia izmedju Jedne stijene i jedne provalije. Kad nije mogao dalje, on je zamahnuo bičem po stijeni, ova se razmakia 1 on se u trku u brzo našao u Českoj medju pruskim četama. Što je dakie ntisiio I sanjao, to se tri godine docnije i ispunilo.

f đrugi znameniti Ijudi starijeg i novijeg doba vjerovali su u predskazanje snova, pa su se ta predskazanja i ispuniia. Tako je Marko T. Ciceron vidio u snu, kako se dječak, prijatnog izgleda, spušta ntz /la an ianac s neba na zetnlju i kako mu Jupitar predaje žčzlo u ruke. Pričajući to svojoj okolini u pratnji Cezarovoj, primjeti tnedju ostalima i Avgusta, nećaka potonjc-^a naslijcdnika Cezarovog, koga dot.e ne b'jaše poznavao i reče, ukazujućl na njega: ,,To je taj dječko, koga sara u snu vidio“. Marija od Medicl, supruga francuskoga kralja Henrika IV., sanjaia je neposredno pred smrt ovoga, da su joj se krunidbenl adidjari pretvorili u biser. A sanjati biser, značl po sanovniku: prolijevatl suze, pa se tako i zbilo. Kralj Luj XIV. sanjao je, da Je jedan vojnik njegove tjeiesne straže potegao na njega nožem. Sutradan je poznao toga vojnika I podvrgao ga je ispltti, a ovaj je pokajnički priznao, da se ođista nosio mišlju, da ubije svoga kralja. Kad je Njemačka 28 godiitta bila bcz vrhovne poglavice, sanjao je ncki pleinic Klingen, kako vidi njemačke kneževe okupljene oko jedne krune, koja je biia postavljena na zenilji. Po zajedničkom dogovoru trebaia je kruna onome da pripađne, ko uzmogne da jc od zenilje podigne i sebi na glavu namjesti. Muogl se uzalud trudjaliu, da to dosiignu, a kad pristupi grof Rudolf od Habsburga, on krmm iako podiže i sebi na glavu posađi. Svi ostaii viknuše u glas: ,,Ti ćeš nam biti car!“ Taj se san u brzo godine 1273. i obistinio. Potonji mljetačkl senator Jovan Marija Morosihi sanjao je kao pretor u Dalmaciji, kako ga brat Donato zagrlio, praštajući se od njega, a u brzo poslije toga sDia dobio je vife^t o smrti toga svoga brata. Poznati piesnik Simonides dao je sahraniti iješ jednog čovjeka, koga je našao kraj morske obale. Kad Je jednom namjeravao da preduztne neki put na moru, javi tnu se u snu onaj čovjek, čiji je iješ sahranio I odvračaše ga od toga puta. On posiuša savjet i sutra se svoiim očima uvjerio, kako je hrod, kojftn Je on namjeravao putovat!, doiivaćen burom, potonuo u more. Princ Evgenije vidio je u snu svoju mater mrtvu, a poslije nekoliko dana dobio je vijest o smrti svoje matere. Robespierre je sanjao, kako se na tijega ustfemio čovjek s crnom tablom, na kojoj je bilc ispisatto pisme S, a r.jekoliko sedmica đocnije odrubio tnu je glavu dželat, Čije se ime počinjalo s pismom S (Samson). Lavater je često sanjao, da će nasilnom smrću umrijeti i odista ga je jedan francuski vojnik na iilici ubio. Veliki amerikanski predsjednik Lincoln. osiobodilac crnačkih rohova, prorekao je na osnovi jednoga sna, da će umrijeti nasiinotn smrćtt 1 kratko vrijeme po tom ubio ga ie u pozorištu iz revolvera jedan glutnac. Kod nas snovi takodje igraju veiiku ulogu, kako u srnskoj narodnoj pjesini, tako i u istoriji. Svi t! primjeri i suviše su poznati čitaocima, da bi naročito morall ukazati na njih. Ova predskazivanja snova ne daju se protumačitf izrekont ,,što misliš to i sar.jaš“, već nas utvrdjuju u vjerovanju, da Izmeđju zentije i neba ima tušta ttcohjašnjivih stvari, pa I takvili, o kojima čovjek i ne sanja.

RflZilS M. Parižanke u nanttlatna. Kao i svuđa, tako je i tt FraucuskoJ rat donio sa sobotn ogrotnnti nestašicu koža i poskupljavanja obućc. S toga su se f u Francuskoj uglcdali na druge drž.ave l preporučivali su gradjanst\'ii da se ne stldi tiositi, ako ne baš nanule, a ono bar cipclc sa drvenim djottov’.rna. Ovaj ogromnf rat učinib je mnogo što sad mogućim, što snto mi smatraii da je višc nego ncmogućno. S toga 1 netreba nikako da nas čttdi, kada ,,Figaro“ vell da apsolutno ne bi ništa činilo, kada bf elegantne Parižanke u skupocjcnim toaietama šctale po bulevarima — u nanuiama. Prvo veli se biće više kože za vojhike, a veli dok bi Parižanke ljupko k'.cparale sa svojim nanuiama po pariškom asfaldu, francuskf bi vojnicf brže hltali pohjedi. A što Je najglavnije, veli se, izdatak za skupe kožne cipeie sada je grijeli s obzirom na potrebu ojšte tiarođne Štcdnje. No istovremeno pariški llstovi, poznavajuć! dobro svoJe sugradjanstvo, piaše se da I pored uvodjcnja nanula od štednie neće biti ništa. Oni očekuju kao sigurno da će ubrzo pariška moda proširitl svoju vlast 1 nad nanulama, pa će se onda ubrzo pojaviti nanule od abanasa, iskičenc ručnim rezbarskih tadovima, nanule okovane srebrom 1 dragim kamenjem. A u tonie slučaju, vele onl, jadna nam šteJnja . . .

Australljskl vojnlcl — najžešći kandldatf za ženidbu. Ono svuda vojnici kao ntladoženie Imaju većih simpatija, nego II ,,škartovi“, aii kako izgleda australijanski vojiici u tome se pogledu prosto vcć ratosiljaju te svpje odiike. Pored strašne dobošne vatro na Somml engleskl Hstovi javljaju da Austraiijance iz dalje ill bllže pozadine bije isto tako žestok pljusak — pomida za žcnidbu. Australijanke kanda su se riješile, da medju vojskom, što ju je Australija posiala u pomoć niajci EngleskoJ ne ostaue baš nl jedan momak. Prirodno je dai ovako zaključeni brakovi imaju često vrlo čudan karakter. Imućnije Australijanka radi toga dolaze u Evropu. pa onđa mla-< doženja uzme kratko osnstvo, vjenča se i opet ode na bojište. Sirotr.ašnije paki prosto se vjenčavaju pismeno, ,,na raslcn janje“, što je sađa skoro u svima zaraćenitn državama odobreno naročiiim zat konom. No neki put ove pomtdc, kao štđ rekosmo biju pravom dobošuom vatroml u redove hrabrih Austraillanaca. Tako> piše Jedan engieskl Ilst da je tu skora jedan vojnik jednoga jedinog dana dobio. ne manje nego 33 ponudc za ženidbu. Ne znajući kako da se nadje u tolikom izboru, on je očajnički poslao oglase za nekoliko većih listova u svojoj domovinf, u knjima on moli da mu u opšto vlše niko ne piše, ne bi 11 tako ostao tnomak. Nu! pored ovilt ženidaba sa djevojkama iz ilo-i movine vrlo su česti i brakovi Izmedju australijskih vojnika i francuskih bolničarkt tt poljskim bolnicama nenosrecino iza boiišta. ~ r ’ ■ Neobičtti llsfovf. , i U „Istoriji žurnalistike", šfo ju je i/.dao Fabban Buonvino, pripovfieđa se o nekim dolsta originalnim novdnama. Početkom ovoga stoljeća ugleda svijcta u Madridu jedan llst ,,Lu minaria“. U štainparsko crnilo tog lista primjcšane su ne’:e liemikalije, te se slova svijetie, i tako su se ove novlne raogfe i u rarakit čitati. Jedan još dosjetljivi’i izdavač, i/.dade iist od tijesta, od kojeg se pra\o „zcmtčke", što je pružalo dvostruko uživanje; najprije je čitaoc saznao sadržaj a onda bl cijell list pojeo. Briljantan so izgled pruži pretplatnicima časopisa „Bien etre“, da poslije trideset godina dobiju doživotnu penziju i besplatnu saiiranu. Ali na žalost poslije ntjesec datta svog' opstanka ostavi list ovaj svijet, ostavivšf za sobom deset pretolatnika, što su tugovali za propalim nadama u penziju. Ko je samom listu platio sahranu, nezna se. Već 1 u prošlom stoijeću bilo je listova, koji su doista bili svoje vrste. Ood. 1850. ngledaše svijeta listovi „Courrier des Baigneurs“ i ,.Naide“, koje je čovjek inogao čitati kađ se kupao, jer su bili od harfije ko ; a se ne kvari; a „Grand Journai“ je bio štampan na platnu, te se poslije čitarija tnogao upotrijebiti kao maraina. Ovom» jelistu bio sličan Iist ,,Fa//oletri“, što ie sb*io io; i kao kma za prašinu. je .„Giornale dei Fumatori“ bio štampan na cigaretnom papiru. Neki listovi pokušaše. da obimotn itnponuju. Tako lzadjoše godi-e 1858. newyorške no\ine „Consstel!ation“ s jednim svečanim broiem prigodom američkog praznika s!obodc (4. jnla) u veličini 2.56 t 4.87 m. U ostalom .ioš i đanas fma u slcandinavskim zemljama novina vrlo velikog obiika, koie čitaocu daju najljepšu priliku da vrat ispruži. Mi pak nalazimo, da ne bl biio zgorcg kad bi se i sada ko sjetio da u ovo ratno vrijeme izda novne, koje se mogn pojesti ill popušiti kao gorespomcnutl listovi.

Ivanitne ofciave. Poziv na ročište. Br. 1D6/1Q16. Po SDoru Omera J a k o b o v i ć a !z Prijepniia protiv Petra Kokovlća I Jefte Kokovića. oba iz BuČeva, opštine Ivanje, zbog ukidanja kupovnog ugovora, odredjen je drugotuženom Jefti Kokoviću, čije je mjesto prebivanja nepoznnto, za kuratora Petar Koković. Uslijed toga poziva sc Jefto Koković, da 30. decembra 1916. dodje Iično na ročište i!i da na isto pošlje svoga punomoćnika, pošto ćo se inače sprovesti ročište s njegovim kuratorom Petrom Kokovićem. Prijepoije, 3. decetnbra 1916. Sud c. i k. okružnog zapovjedmštva u Prijepoiju. Odjeljenje za gradjansko sudstvo. ^ K ’ Poziv na roćište. Br. 181/1916. U pravnom spont Soke Hadži Pctro'* v i ć protivu Sa\-e S t e v o v i ć a, snda ncpoznatog mjesta življenja, zbog 415 kruna, postavljen je odsutnome Savi Stevoviću kto staralac Josif Cvijović iz Prijepotja. S toga se Savo Sievović poziva, da u srijedu, 27. decetnbra 1916. lično predstane ovome sudu ili da kaga za zastupanjc opunomoći, inače će se ročište održati sa poskivi,.:ii m staraocem Josi'om Cvi'orićetn U Prijepolju, 2. decembra 1916. Stid c. i k. okružnog zapovjedn'štva u Prijtpoiju, odsjek za gradjanska sudjenja.

Upisuite peti ratni zalam, koii pruža siaian priplod za uloženu slavnicu. I