Београдске новине

Bro] 23.

25. jtntiara 1917.

Beorrađske NorTn«

CetvrtaS

Strana S,

Jer vlada služl njthovoj »tvarL To Je tafi. no; Jer ni Jedna druga vlada ne vodi viSe računa o potrebama radnika nego li njemačka vlada. „Temps" piše: Sto rat duže traje, u toliko se više niora divitl raspoložcnju duhova Njemačkc. tlM prosrom rcktcrn cmarič.Hcj ueutiiištii „Haiii)Qr&“. (NarofiiU brzojav Jieogradsklh Novina'.) Hr.aR, 24. januara. Rektor se američkoR sveučilišta „Ilarvvard', Kuno i'rank. izjavio u sNew-York Indćpendentu* o mogućnos:i niira ovako: Sa sveopštcg se čovječjeg stanovlšta itnaju najprije urediti slijedeća tri pitanja: baikaitsko pitanje, poijsko pl(anje I otinos, kojl će nastaii poslije ra;a izmcdjii dcseierostrukcs sporazuma i sredisnjili vlastL S:o se n.e balkanskcg pitanja, mora se najprije Gdsiruiiti cpasnost. da Rusija zadobtje utjccaja na Balkanu, jer ona nije ni po evropskotn srnislu ni po amerlčkom shvaćanju civilizovana država. Nesrećni utjccaj ruske birokracije. koia lii iz Halkana učinila drugu Poljsku. mora se posvema onemogućiti. Mnogo Je bolje prepustiU Baikan Austro-l'garskoj. jtr ov:i država, koja je I sntna sastavljena iz anglomerata zemalja, plemena i narodnosti.- znade obazri'o da postupa sa pripadnicima pojedinih nadnosti, kao šlo to dckazuje njcn postupak u (iaiiciii, Bcsni I liercegovini. Stoga niora Atisfro-llgarskoj da pripadne koniroia nad Ba kanom. L'stanovljcnje Je nezavisnositi Poljske bila. razumljivo. od koristi za obje carevine (Njcrnačke i monarhiju). ali će to i Poljskoi doniieti velike političke dobifl. Njemačka ncka povrati Rtisima Laltičkc rrovincije. t ako je to šteta, jcr ondje imade mnogo Nijemaca. DaIje neka Njeinačka pomogne, da se Belgija I sjeverna Franeuska ponovo Izgrade. dok Prancuska ittia da Jednom za vazđa napusti svoje zahtjeve za Alzacijom i '.orenom. Eneieska najzad ima da supotpiše medjunarodna tttanačenia c ne, ovreu.vorii tudjeg vlasništva na moru.

Ensieskn l Hclonija. Eksplozlja u Lonđonu. jps’aročiti brzojav »Beogrcdskih Novtna*; Haag. 24. januara. Broj žrtava kođ zadnje eksplozije cijeni se na ravno stotinu mrtvih i raujenih. Ubi ( en je i keimčar Angel, jedan od na glasovitijih mlad/h istraživaoca Eng.eskc.

RQt rq iroru i psd morem.

Po »aključku proljetnjeg lasijavanja ne smije ostati nikakvo zeinljište neobradjeno i nezasijano, pa čak ni livade ako nijesu naroćito za travu i aijeno ostavIjene. Glavna voina gubernija za neposlušnost ove naredbe kažnjavaće krivce na,stroži,e, a statistički ured dobio je naredbu da i. maja izvrši kontrolu svog izvtšenog zasijavanja, te s toga se upozoruje gradjanstvo, da se ođazove ovoj naredbt, jer je to i u viastitom inieiesu. Voino-ljekarsko izvještajno veče. U nedjelju će sc, 27. o. mj. u tri četvrt na 6 sati poslije podne obdržavati u c. i k. pričuvnoj bolnici „Brčko“ (kirurgijsko odjeljenje) peta sjednica pod predsjedništvom gosp. stožernog liječnika dra. Zimmera. Prijavijena su ova predavanja i demonstracije: prič. ljekar. dr. C rienjak: Krvarenja maternice u l lzvan trudnoče; prič. ijekar dr. Scbramek t asist. Ijekar dr. Siegelbauer: O „morbus Reklinghausen'*; stožerni Uekar pL Mutschenbacber: Ratno kirurgijske demonstracije: nadljekar đoc. dr. 11 e r r m a n n : O dvim sJučajevima spolnih bolesti kod žena; Ijekar dr. Kestenbaum: 0 spajanju pomoču oksida. Javna prodaja. Sudsko odjeljenje opštine grada Beograda izložiće javnoj prodaji kućevnu pokretnost mase pok. Marije R i s 1 1 ć, udove, na dan 5. februara ove godine u 9 sati pri e podne, u njenom bivšem stanu u ulid Zmaja od Noćaja broj l. Prodaja se vrši po naredbi starateljskog suda. Pozivaju se licitanti da n naznačeno vrijeme dođju na ovu prodaju. Izgubljeno. lzgubljena je srebrna, sa smedjom jelenovom kožom postavljena ženska tućna torb.ca sa glalkoin, uzanom kopčom. Sadržma: mali srebrni novčanik sa oksidiranom ukrašenoin kopčom i natpisora .Souvenir i tna chčre Elsa Cćltstine, Fćvner 1915*; malo srebrno okruglo glatko ogiedalce; od prtlike 5 banknota po dvije krune, nešto sitnog novca i |edna rukora vezena džepna marant'ca » monogramom .E. K.*. Naiazaću će se dati nagrada od 40 kruna. Predatt na adiesu: Kapetan Olivei pl. Kosa, SkopIjansKa ulica br. 3, L sprat, lit kod zapovjedništva vojne poltcije. Samoubijstvo. U noćt izmedju 22. i 23. jamtara ob ; esio se V.ad.mir Zdravsović o dvor.Sni zui kuće, u kojoj je stanovao u Kralja Milana uiici br. 92. Kretanje stanovništva. l/Vještaj prijavnog ureda od 23. januara: prijavljeno 75, odjavljeno 37, seoba 31; u hoteiima prijavljeno 155, odjavljeno 101, osialo u liotelima prijavl emh 256.

to u suvlšku u nekom drugom obliku, u obiiku djubreta, jer ga Jevtino I staje. Ne vraća ii se uredno interes, okrnjiče se glavnica, a okrnji II se glavnlca lspostiće se zemlja. Kad se pak zemlja ispooti i iznuri ne samo da će joj se snaga vrlo teško povratiti nego će se i voćka ili budl koja druga biljka sa kojom se zemlja ekspioatiše, oslabiti, te će biti dvojake štete. Takav naćin eksploatisanja zeinLe, način gdje se giavni kapitai čuva, a samo interes uzirna, i to interes, koji se u isto vrijeme vrača sa suviškorn, eto to je ono lu .> zove racionalno eksploatisanje zemIjc pa pomoću budi kakve to biljke bilo. Kad, dakle, umijemo tako revnosno da sabiraino svake jeseni plod sa šljivovih drveta, kada nant ta voćka toliko blagodeti pruža, ne zaboravimo da se i ml o njenom životu postaramo, ne zaboravimo da i mi njoj damo ouo što joj je najprcče za život, ne zaboravimo da je nahranimoi Za djubrenje šljiva upotrebljavaju se različne materije — djubreta. Mi cemo pomenuti ovdje samo ona djubreta, kojima se postižu ne samo dobri rezultati, nego i koja jeftino staju, Jer ih »vaki poijopriv rcdnik ima na domu, ili ih u biizini svoga doma može naći. 1. Konipost ili mješanac (bunjište). Mješavina je od različmii vrsti djubreta i zemlje. Za spravljanje komposta upotrebljavaju se razni otpaci iz kujne, avlija, staja itd. zatim ulično i rijećno blato, a naročito kotnina od groždja. Komina t'u groždja veoma povoljno utiče na mlada drveta koja slabe, kao l na starija drveta, koja su se čestim berbama iznurila. Dejstvo komine je vrio primjetno I stari praktičari u Erancuskoj čak tvrde: da će šljive, kađ se podjubre tim djubretom skoro slgurno roditi u tdućoj godini. Ne treba se tome čuditi, Jer jc komina dva puta bogatija u )tu, nego ll stajsk'* djubre, a sadrži Isto toliko ktlija i fosfora kao l ovo posljednje. Komlna ima samo jednu nezgodu a to je: ito je ona po sebi kisela, te se tcško raspada l prlugotovljava za isltranu šljiva. Ali kad se pri spravljanju komposta upotrijebi l dovoljno kreča, kiselina če se u njoj neutralisati l onda će posluiiti kao vrlo korisna hrana šljivama. Evo kako treba pripremiti kompost: Na zgodno za to odredjeno mjesto, u blizini šljivika ako je to mogućno, treba odnositi različne biijke l životinjske otpatke, zatim ulićilo biato, baštensku zeinlju t koimnu, tdžrbruj od gruždja iz koje je pečenjein prethodno izvučena rakija U tako isto l kominu od pečemii šljiva). Kad je sloj svih tih materija dostigao visinu od 15—20 crn. prosuti po cjeloj površiol spraSeuog kreča tako, da sloj bude debeo oko l cm. Poslije toga opet slagati olpatke, ulično blato tli blato iz rijeka, i potoka, bašteusku zeiniju i konuiiu ild. pa kad sloj bude debeo 15—20 cm. opet prosuti sprašen kreć u dcbtjini od l cm. itd. i uko raditi dok gomila ne bude dostigla visinu od l—i‘.50 inetra. Zatim cijelu gomilu pokriti Jeduirn dobrim slojem zeinlje. Tu gomilu treba zalijevati s vremena na vrijeme bilo stočnom mokraćom iz staja. bilo izmetima iz nužnika tli u oskudici tih tečnosti 1 vodom, da bi se razne matcrije što boije raspale. Poslije dva tri mjeseca treba cijelu gomilu preturiti da bi se razlićne materije iz kojih se sastoji koinpost dobro izmješale. Tako sprennjen kompost može se zatim upotrijcbiti za djubrenje. Ako se ima još l zgorjelog stajskug djubreta, ono se može pomješati sa tako spravljenim kompostom, tako, da na tri djela ovoga dodje jedan dio djubreta. Ta stnješa može se upotrijebiti na mjesec dana docnije. Najbolje je da se kompost izradi s jeseni l da se izmješa sa djubretotn u toku zime 1 ta smješa upotrijebi za djubrenje tada UJ najdalje rano s proljcća 2. Stajsko djubre se kao što se zna ponajčešče upotrebljava za snaženje zemIje, pa preina tome trtože vrlo korisno poslužiti i za đjubrepje Šljiva. Stajsko djubre kao što se zna može biti zgorjelo (istruio) i negorjelo (slamasto). Za djubrenje šljiva treba upotrijebiti samo potpuno zgorjeio djubre, koje izgleda skoro kao baštenska zemlja. Nezgorjeio djubre ne treba upotrebljavati za djubrenje šijiva, jer ono ne samo što podiže zemlju i čini je buavom, te se tada pojavljuju budji, koje se hrane na raćun korisnih sastojaka djubreta, nego te budji mogu preći i na žile od šljiva što može biti od vrio rdjavih posljedica. Povoljno ntiče na šljivova đrveta i na njihovu rodnost ovčije djubre, jer je vrlo bogato u kaliju, koji sastojak naročito plod izvlači u velikoj količini iz zemlje. Ono je i ćvršće, zbijenije, te za istu zapreminu predstavija veću količinu hranljivih materija. To se djubre može dati torenjem ili donijeti sa gomile, na kojoj se pribira, u šijivik. Naročito se može opaziti znatna razlika izmedju i kolićine i krupnoće ploda u jeđnom šljiviku, u kome se jedna polovina tori, a druga ne tori i ne djubri. Ta razlika, koju može I svaki naš zemljoradnik, kad izvrši jednu takvu probu, da primjeti, ta razlika, kažemo toliko pada u oči, da je grijeh za svakog onug, koji gaji ovce, da njiltovo djubre ne Iskorišćava u svom šljiviku. Sva djubreta koja smo malo fias pomenuli, mogu se upotrijebiti za djubrenje pred kraj jeseni 1 preko zime kad se i inaće ima najmanje posla na domu iii pak rano s proljeća. Obično treba računati oko 30—40.000 klg. djubreta po liektaru lli oko 70—100 kljt djubr.ta na jedno drvq. Dju-

bre treba rasturiti po cijeloj površlnl šljlvika l zatirn plitko (na 8—10 cm. dubine) zaorati pazeći pri tom da se žile od šljiva ne povrijede. Za zaoravanje se mogu upotrijebiti plugovi za plitko oranje, a može »e taj posao izvršiti 1 ručnim radom. Djubrenju šljiva trcba svagda prfbjegavati kad god drveta u šljiviku izgledaju rdjavo. kađ su int godišnji Ijetorasti slabt, kad im lišče prije vremena žutL 1 kad slabo radjaju. — N. Pltanje namirnica u FrancttskoJ. Kb. Bern, 24. januara. Odnosno namirnica u Francusko], fiije pitanje, kako listovi vele, izaziva ozbiljnu zabrinutost, piše .Echo de Paris*: Panžani nemaju tako reči ni ro riva, ni ugljena, ni gasa, ni šećera. Hervfi piše pod naslovom .Posna pridika*: ParišKe domaćice stoje satima pred dućantma, da sebi nabave životne namirmce i ugalj, zbog čega je nzstalo opšte ogorčenje. Hervć traži, ukazu;ući na N)emačku, da se štedi u svakom pravcu. ,Liberte* traži, da se odlućno podnose sve nevolje bez tugovanja, te da se pokažu dostojni vojnika na iromu. ,Le Joumal* saopštava, da je u Amieusu uslijed oskudice u ugljenu obustavljeno izdavanje eiektriciteta. Pekarnice peku samo polovinu od potrebne količine hljeba.

Rezrb uijssti. Ugarski advokatski prlpravnlci kod m ! nistra pravde. Iz Budimpešte Javljaju: Onomad Je pred ugarskog ministra pravde, dr. Evgenija B a 1 o g b a, izašla jedna deputacija udruženja ugarskih advokatskih pripravnika, koja ntu je u Inte toga udružertja podnijela niz zalitjeva, medju kojitiia je najvažniji zahtjev, da se advokatskim pripravnicima, koji su vojnl obaveznici, vrijetne provedeno na vojnoj dužnosti uračuna kao vrijeme provedeno u praksi, Tristogod’šnji fokajac kod krunisanp. Javljaju lz Beča: Povodom krunisanja cara 1 kralja Karla dajovao Je vinarski trgovac u Varšavi Hcnrik E u k I r kabinetskoj kancelariji nekoliko boca tokajskog vina iz godine Uk 6 Car I kra j je tzrazio darovaocu za taj rijetki I skupocjeni dar previšnju zahvalnost. Eukir je i za vrijenie krumsanja pokojnoga kralja Eranje Josipa I. darovao tokajskoga vina najstarije loza. Klnesko novinarstvo. Ranije smo Iznijeli u našem Ilstu n©koliko interesantnih podataka o novinarstvu u Evropi. Tada smo Lznijeli. da je upravo u Kitaju novinarstvo za nekoliko stoljeća starije nego u Evropl. Ovdje imamo još nekoliko podataka o novinarstvu u Kitaju. Poznata je prekomjerna kineska učtivost u cijclom svijetu. Ta njihova pažljivost vrlo se lijepo ogleda 1 u novinarstvu. U redakcijama Ustova što izlaze u Pekingu, običaj je, da se rukopisi, koji su poslati sa strane a nisu podesni za štampu. vraćaju pošiijaocu zasladjeni ovakvim sprovodnim pLsmom: „Veleštovani brate sunca I mjeseca! Tvoj rob leži ti pred nogama! Cjelivam zemlju pred tobom I preklinjem te, da mi dopustiš, da reknem i da ostanem živ! Tvoj rukopis, o najveleuvaženiji. imao je dobrotu, da nam dopusti, da ga razgleđaitio, 1 proćitali smo ga s ushićenjeiv Kunem se grobovima mojih predaka, da nešto tako uzvišeno još nikađa nisam ćitao, vračam ti ga sa strahom i užasom. Kad biit se usudio, da to blago štampam, predsjednik republike odmah bi mi naredio, da ■uvijek samo tvoje djelo upotrebljavam kao uglcd l da ništa drngo više ne štampam ispod njega. Moje literarno iskustvo daje mi hrabrosti da priznam, da se litorarni biser takve vrste stvori samo jedanput za deset hiljada godina, te zato uzimam slobodu, da ti ga vratim. Molim te, oprosti mi! Bacam ti se pred noge, rob tvoga roba!“ Sasvim vjerovatno da urednik tako ,.slavni“ rukopis mora da vrati sa strahom i užasom, ali brate što je mnogo, mnogo pa makar I u Kinl. AH l ako rije baš sve tako tafino I lstinito a ono je bar lijepo izmišljeno. Naši urednici bi se mogli ugledati na ovog Kitajca, jer oni kad ,,sa zahvalnošču" odbijaju kakvo „soćinjenije", nijesu baš uvijek toliko učtivL.

Zvanićne objave. OBJAVA. Za vožnju od mjesta stanoranja do školskog mjesta daće se ućeniciiua I učenicama javnih škola na prugama c k. vojne željeznice u trećoj klasi putničkog voza 50<y„ popust podvozne cijene po<l slijeđećim uslovima: 1. Prava imaju samo oskudni ufienici 1 ufienice do navršene 13. godine starosti; oskudnost imaju roditelji ili staraoci da dokažu svjedodžbom o siromaštvu, koju će izdati nadiežni opštinski sud, a potvrditi c. i k. okružuo zapovteUoištvo.

2. Popust podvoznine dobiće se redov« no na putničkoj blagajnici, a!:o se pokaie djačka iskaznica, koju je izdalo zapovjednlštvo vojne željeznice i koja je snabdjeveiy| fotograiijom sopstvenika. 3. Djačka iskaznica če se izdati samd onda, ako se podnese uvjerenje o pohadjanju škole i potvrda mjesnog predsjednika opštine o mjestu stanovanja, sa ograniče-j njem vaienja za tekuću žkolsku godimi C. i k. ministarstvo vojno. H Joit. Stalanoulč. — Knsuieuac J0VI PUEiiOVICU, Zeneva. — Za Dr. Spira Dimitrijevića. — Alolim vaj gospoiiiue Dokture, javite mi, Sta je sa mojim si ioin Z.rotom Bla>. gojev 6 ra, vojn.kom 111 . čete, lll. batalluna, XI, pježaUijikog puka, iuinadijike diviz je, 1. poziva, koji »e «Jo daiias uije nikaao Jnio. Izv,ektaj jioSaljite preko vaie gonpodje. kod k ć tu mu evi ailravo i pozdravljaju ga. Otac Ablan i maj'kai Ljulnca Blagojcvić sclo l'oskuiica, erca grntanakL j. sM-a JOVANU PREMOVICU, Zeneva. — Odgo- 1 ror na oglaz 3821. tzvjestite Bogdana i Svetozara! Alempijev Ć 3 iz Drace, da su i:n kod kućo ari tiri, izvjeatfij o njima dobili. t'ozuLravlje im o<J »viju u familiji. ttiagodari Petar Al tnjkjerić. PraAa—Kragujevac. J. 3u3—9 J0VANU PttEMOVICU, Z«iera. — Molim,' icrjesUt« da li au iivi i zlravi: Luka Andr.ć, regrut u 1. prekobrojuom puku, ruJoiu ii Gurs> eata, Zarko Barjak'.a.urić, ordonans ka;.lar skopv Ijanake divizijske oblasti, iz Jokanorca, en dk jari za Dobrosava V ućet ća. Jov. S.ojanovićJ Glavna ulica broj 114. J. 334 —9 ■ Gospodji ELI HAD21C, Zenera. — Primila sam novac vaAoin dobrototn. Blago larim i molitn i u budcć ■, o&moro uihi u kućt. Ciagodari i:ra. ginia Sav.ć, aćitel,ica, Nemauj.na 7, Kiaguj vac. J. —8 JOVANU PREMOVICU, 2enera. — itolim i po drugi j)ut, šta jc sa moj.m mužcm Du£anorq Djordunov.ćum, komuauirom koiuure, kragujcvaćke vojne atanice. Un je oušao aa srjiskoin voj»kom, nikako ee nije javio. Bluguilaii ivat.ca Djordunov. 6 , Danieiera 28, Kjaguj.vuc. J. 3b(j —8 JuVANU PKEMUUCU, za D.agutina J.uik<x v<ća, kapetana V. prekobrojnog pu»a. — Moiiml du me lzvjestite za 'iasu, Svelomira, 2ivotu ž Gagu, Vidini sinon iz K.jcva. Vaši kod ki ća »Iravi. Pozdrar Anka AndjCikuviĆ, Kij vo, Kragujevac. 1- 387—3 JOVANU PREMOVICU, 2encra. — Aiolim urvjestite Božidara Andjeikovića, kajietana XVI. uka, da enio novac doiuu preko Dj. itiajlov 6 a, trgovca, Kragujevar. Zdraio smo. Dai izvjesti za U’oinu Andjelkovćt, jioručiiika. P<v zdrav Vida, SUija i Al.ca. V.iiaa magedun VtdtZ Andjelkov 6 Kijevo, Kraaiij'-vae. J S ' !S —8 Cosp. Jovann Premovlću. 2eneva. Molltn dostavite šeiu voimh telegiufa vrhovne komande za Peru Veiikovlća, teiegrafistu: Vašil kartu. u kojoi mi iavliate du ste ostlas pročitall l zetovu, da je od vas dobio pismo, primila sam. Vellka vam hvala Budite Ijubazni i stavlte se zetu za posrednika izmediu nas, ier vaše karte najbrže Jobijaino. zato ću vattl biti blagodarna. a t sav trošak. koii budeta Imall oko oglasa I karata primiću na sebe. izvjestite zeta. da smo svi zdravi, da Dara sa ocem radi sa radnjom, da im posao ide vrla dobro. Djeca su zdrava I velika. te sa nestrplieniern očekuju tatu i ćika Faliju: neka za nas ne brine, nama ie dosta dobro, saino snta u brizi za niili, zato neka natn se preko vas često javljaju. Miea IJtažina Je zdrava. priiatelf Radivojevi takodje, L’jka Wb«i su zdravL |e kod nas. Zetu smo poslnb djećju sliku, doćetkom septembra, pteko biioa u Lozanl. da II le pirmio. neka iavi, da mu drugu pošaijerno. Vašoj majci suin |avi!a za vas. da sam dobilat karte. ćim dobijem -■dgovor. javiću vam ovim 1 putem. Kako ste vi? l J isala sam vam nekoliko karata, da li ste dohili? Pozdravite zeta I Rafalla I sve naše od sviju nas i varni blagodarl I toplo vas pozdravlia vaša koleginica Ko»ara, Rudnićka V. J 340-S Jovanu Prcmoviču. Zeneva. Molim izv|<>s stlte borisava Jovanovića, pisara štaba inženjeriskog bataljona, šamadijske divizije. I. poziva, da smo izvještaj dobili. Svi smo živi, samo Je Sevda umrla. Ditce su sva zdrava. Od Nikosave novac nismo uzeli, ona je u oskudici. Ja prlinam 40 kruna potpore. Slijedeće Izvještavaju. Ja su im porodice zdrave; Ljubosava Babića. otac Milcnko, Žiku Aiaričiča. otac Milosav, Radivola Maričića. maika llin-a ka, Svetomlra Markovića, svastnia Zorka. Bo-< gosava Milosavljevića otac Vesa, Tihomira Vukašinovića, otac Jeremija, Dragomira Milo-< savljeviča. da pošalje 2<"> kruna u oskudici su, Mileva. Borisav da izv'cti Kadoja. Stanislava, Radovana Babića I R^uoja Marinkovića. Pozdravlje od sviju Bori. Vama blagodarl, Persa Jovanović, Desimirovac, Kragujevac. J 341-8 HAUUS.VVO UrtDojKri.ko, jli.fULuD Alo lim Radosare, ako si u r-zi sa mo,i;n Petroin, on /e na maturantskoin kar&u Vorepjve, I'r.mcuska, podaj mu stotinu franaka, a ja ću dati tu aumu Uraginji odinah jvo tvom i Peii iom odgo roru. Od njega smo dobdi »rega jednu karto, neka se javlja ćešće. Svi smo slravo, muogu ga jnzdravljaiuo, a tobi blagodari tvoj Milui iiadojkorić. Kragujevac, Balkatiska ul. br. 17. J g-jg g J0VANU POEUOVICU, aa rića. Odgovor na ogiaa 3S21. Dlago.iar.nvo na i»rješću i uiolinio vzvjesU.e imcuovane, da su ojihove porodice kod svojih ku.’a dob.o i zdravo: To-losija, Milovana, Radnvaua i Src' z biaća Raiiojevići, Milorada Sn ćaovića, M 2.va<dinovića, Branislava i Nikodija tircć^nk.rsdinorića, Dobrosav i Kosta Aiiiomji. 16 * Klr.. a :itin i Bogosar 2iranovići, Novica i Dohr. a Ziva:,o vići, Budimir 2ivaitov 6 , Danilo Ractisarljević^ llija 2ivanuvi6, Aiiloš, Vojislar i Radimlo brrća Gavrilorići, llihailo, 2ivota, Jevta i AliluUn br. ć» Vasići, Aliienko i Tauasije l'av.ov 6 i Marko tri> »tić, svi iz Poskurica, sreza gružai.skog. Sa j>o zdravom. Jovan Hadojević iz Poskurica. 21V0TA R. MILOSEVIC, Bianka Pantelića, T&dija Simiia, Cedomtra M ioeuv < ć:, Jovana GajiOa, ALiiju, 2ivana, Milisava, , .adimira I AUIovana braća Aia.korći, Seiim ra i Adaina 1 ) ux* djevića, Dušan i Miloje Džalnvić Sa jHizdra* voin Joran Atilosavljević Alrksije Džaje\ić i Miladin R. iMilošević z Sijivovca, srez gruianj tki. Božidar R. Miiošević. Moliuio Vas, izv,o^ stite, da L su živi Petar i Gligorije, braća St*J (anovići i Aiiloš Aldovano, ć liija i Tadija S:<>" panović iz Uraća, i Tiboimr Jerem ć ia Ejuljaka, sreza gružanskog. J 342—8 JOV. PREMOVICD, 2encva. Moiim, da me izrjestite, đa li je živ Stevan M lošević, učitelj iz Gornjeg Bairana, okruga št p ko-;, S anko Milanorić, šet mjeena koiitroie iz Vranje. Oni se nisu jarili pdarna. Vaina unaprijed blagodari Stanica itiioševič. Gubererac, Kragujevac. J 343—8 JOVI PREMOVICU, za Peru Konstantinoviča, obreznika zanatl jske ćeie. Tvoj iziještaj smo dobili, prićimo nain radost Djeca su z lravo, žele da im što skorije tata dodje. Slvna reć govori. Mica je veiika. Jari treba li ti novaca. J-'si b dobio dećiju eliku? Kako je U-a-i 'l Braca Al.lisar ne jarlja ee. Sta je sa njim? Juri se oj»imo preko „Beogradskih Novina" Sri te mnogo pozdravljaju Tvoja Paza KoarUaJnluo.rtć. Paiilula U. AL Ki^juiiuvac. * Alt—8

„Nova Mowe“. Kb. Berlin. 24. januara. Zastupnik VVoltiovug ttreda brzoJavlja bezzičnim brzujavotn iz Ne • v 'a*r,t i strvi ne mouu da zaiaje svoje hvalc nad junačkim djelittta sN’ove tM j\» a". Dosadašnja se šteta, ko]u je piiin.o taj brod. c'ieni n a p r e k o JO in 11 1 j u n a d o 1 a r a (preko 100 nt.ii.'um kruna>.

RolRBuIJe brzo]&une usiesti. Sastanak u Berltuu. Kb. Berlin. 24. Januara. Predsjedniel parlamenata saveznih država o pntovali stt juče. posiije peto inevnnu bavljcnja u Berlinu, u glavnt stan njegovog veiičanstva. Švedska prfjestona besjeda. Debata u parlamentu. Kb. Stockliolnt. 24. januara. VoJj dcsnice je u kuinori uzeo rtJefi i izjavio da je Rlavni cilj, da Svedska poslije rata ne zauztne kakav nepovoiini položaj, nego da buđe tako Isto iaka, kao što je i prije rata. Svaka se mjcra mora prcduzeti u saglasnostl sa politikom ncutralnosti Sveđske. Neutralnosi je Svedske jcdan faktor. koji se it sviina okolnostiuia mora poštovati. Niiiade, koje su sccijaldemokrate upravili protivu trgovinske politike Svedske. odhio je n.inis^ar trgovine. Posiije toga jc primljen budžet.

Qrađ l oKailco. Poklon srpskih žena u Grčkoj. PiedSjednik grada Beograda g. dr. Voja V e I j k o v i ć dobio je svotu od 371170 kruna preko jedne ovdašnje banke, poslatu od strane srpskth žena u Grčkoj, da se za isti novac kupi izvjesna kohćina drva i razda najbijednijim porodicama u Beogradu. Obrada zemljišta. Zapovjedmštvo gTada Beograda i mosne brane saopštilo je opštini grada Beograda, da će voditi strogog raćuna o obradi svog ziratnog zemljišta. S toga se naredjuje gradjanstvu, da svaki sopstvenik ma kakvog parćeta ziratnog zemljišta, kao poi.ane, bašte ili £ak i zetnlj šte, koje do sad u opšte ni;a m obradjivano, irna neizoslavuo ovoge jmta zasijati usjevtma.

flofonna pnufsaa. DJUBRENJE ŠLJIVIKA. Sljive, kao i sve ostalc voćke, koje gajlmo, izvlaće potuuću svojih žda svake godir.e iz zemlje znatne količine raziičnilt nuueralnili uiaterija. koje irn služe kako za uveličavanje njihove drvenasu: gradje (žila, siabla, grana i ogranaka) tako i za obiazovnje pupolja«wa, itsca, cvjetova i samoga ploda. Tako naučnici su utvrdili da jedno šljivovo drvo tzvlači svake godine iz zemlje od glavnijih sasiojaka oko 110 gr. azota, 33 grama iostora. 145 gratna kalija i 154 granta Kteca. žemlja, na kujoj šljive rastu. bila bi svake godine pođjednako plodna, kad bi svi oni proizvodi, koji su se o trošku njemh sastojaka obrazovali (drvo grane, lišče. piod, t L d.) ostaii na njoj, na satnoj zemlji i kad bi se njihovim ra-.padanjem vratili zemlji svi oni sastojđ, koje je šljiva u toku svoga godišnjeg porasta iz zernIje izvukla. Medjutim mi znamo da svake godine beremo plod sa drveta i tznosimo ga iz šijivika pa bilo đa ga kome prodatno, bilo da ga za sebe preradiino l upotrebuno. Lišče, sitne grane i drugi biljui dijelovi koji npr. u šumama, kad opad. u ostaju porcd samog drveta i održavaju plodnost šumske zemlje, u šljiviciitta odnosi vjetar, jer su ovdje drveta redje posadjena jedno od drugog nego li u šumL Prema tome skoro se nijedan od onih proizvođa, koji su se na račun sastojaka u zemiji obrazovali, nc vraća ponova u zemlju. Zemlja pak nema tih različitih materija, iz koje šljive obrazuju drvenastu gradju, piod i dr. u toiikom izobilju da one mogu vječito trajati; njih naprotiv svake godine sve više i više nestaje, pa budl kako da je zemlja dobra i plodna osim ako se odnekud sa strane ne donesu i ne vrate zetnljl Razumije se, da se sa smanjivanjem mineralnih materija u zemlji smanjuje i količina drvcnaste gradje kod šljiva, u liJed čega nastaje zastoj u porastu i količini ploda, radi čega se šljiva baš i podiže i njeguje. Svaki zemljorađnik koji ekspioattše zemiju pontoću vočke ifl budi kakve druge kulturne bilj'ke, treba zemlju da smatra kao jedan fond, glavnictt, koja se ne smije krnjifL On treba da uživa samo interes, a glavnicu da ćuva, a taj interes on uživa u voću ili budi kom drugom plodu, koji mu gajena biljka donol. No taj interes zemljoraduik treba đa vraća zemiji 1