Београдске новине

* n.

Srijeda

Beogra'dske Novine

28. marta 1917.

jpom taostransrvu toga čovjeka rađo pedall m — kralju Ferdinandu. I lo m možda s toga, što bi |jaf prlpieeli svome kralju sposobnost t« v o JunaStvo — jer je on i ako ne Ijeieeno, a ono duševno kriv njihove Icrvi, — nego mnogo vlše zato. da još Mše ne zamrse I onako škakljivo ruOiunjsko dinastično pitanje. Ko je prije irata živio u Rumunjskoj, znadc, da u rumunjskom narodu nema ni trunc diiiastičke vjernosti. Masa je rumunjskog fiaroda zbog stoljetnog podjarmljiva»ija kraj sve mekoće svoga karalctera *kIona anarhističkim iđejanin. Ako dakle ta masa s toliko opravdanja, kao 'danas, vidi u kralju rerdinandu glavnog krivca svoje nesreće. onda svako može sain da stvori slikit o ruuuuijskom 'dinastičkom probleinu u najbližoj bu'dućiiosti. Ne treba ni spominjati, da ni sam pokojni kralj Karol nije uživao odVišc velike Ijubavi svoga naroda i ako je to na oko izgledalo đrugačije zbog itoga, st‘o je rumunjski narod vidio da on dobro ispunjava svoje mjesto i da narod s njime nijc učinio rdjav posao. Kralj Ferdinand bio je svome liarodu već ncšto bliži. naročito kraijica Marija. No to je bilo dotle. dok runiunjski narod od njili nije bio oštećcn. Panas svaki Ruinunj osjeća, kolika mu je šte<tu nanio njihov kraljevski par. — i z at o, u svrhu dinastičkog pitanja, treba po mišljenju Runumja u neutralnom inostransitVu, da kraljevski par učini jetliio iierojsko djelo. Inače je njiliovo prijcstolje uzdrmano. Vidi se. da u tim runiunjskim krugovima imadu nialo razumijevanja za one rijeći, kojc jc rumunjska kiraJjica nedav'no upotrijobila: „Diuastiji ne prcostaje drugo, nego da sa sporazuinom pobijedi ili sa narodom propadne!“ Za frazc imade Ruimmj samo onda smisla, ako vx njih ne mora pridonosiii žrtve. Rimuiaji se 11 tom bitno raziiknju od Srba, koji za svoje faiitazije dragovoljno krvare. Može se dakie mirne savjcsti ustvrditi, da Ruimmji koliko u neutralnom inosuanstvu, toliko i u vlastitoj zcmlji ncmaju volje propasti, ni u onom slučaju, kad bi jednaku sudbinu s iijitna doživjcla i njifiova lijepa kraljica . . .

rusKb revDiudis. Predstojeći proglas reptibliive. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“) Stockiiolm, 27. marta. Sve su vijcsti saglasnc u tom, da jc šad konačnom prevratu cilj republika. Ovdašnji zastupnik „Ruskog SIova“ dobio je brzojav od svog uredništva, prema konie proglas republike neposredno predstoji. Zanimljiva jc okolnost, da je list ,,Ruskaja Wolja“, koji jc Protopopov osnovao, postao sad sa svim repubiikanski. Njegov prvi broj posiije državncg udara izašao je sa napisom: Živila repubiika! U svor.ic uvodniku izjavio je list, da budućjiost Rusije leži u podijeli zomlje u mnogobrojnc republikc, koje bi moralc sklopiti savc/, inače će zemija propasti. Rusko vojno zapovjodnlštvo. (Naroćiti b.zojav „Bcogradskih Novina"). Bcrlin, 27. marta. U pitanju vriiovnog vojnog zapovjedništva vojske na bojnom polju složiia se privremena vlada u tom, da vrhovni vojskovodja bude genorai A1 e k s e j c v, pod kontrolom odbranbene komisije, kojoj će <iučkov biti predsjednik. Oenerai Ruskij ostaće i dalje na dosadasnjein mjestu zapovjedništva sjevernog fronta, naročito tla bi inogao Petrograd uzeti u zaštitu protiui cventunlnc protivrcvoluclje. Velike rljcčl. Kb. Kopenhagcn, 27. marta. Prema jediiom brzojavu iz Petrograda posjetili su zvanično poslanici u Rusiji saveznih država novu vladu. U ime sviju držao je govor engieski jjosianik Oeorge Buchanan. Pošto je ponajprije pozdravio novu vladu pozvao je Rusiju, ncka svrati

■la bili bio zadnji, koji bi niogao učiniil šta ncpoštena... Ta jc kuća> sagradjena za pijanice i lole, pa neka bar jednom posluži dobroj stvari“. Kad stno blli unutra i zapalili svljeću, koju smo našli na pultu, umalo da nijesmo zapjcvali od veselja... To je bila nodjeljiiai gostiotiica, a danas je ponedjcijak, pa kako još nijesu pospremaii, nalaziio se <i čašama vina i rakije, a na piadnjevima komadića hljeba i gdjekoji kotnadić ostavljena nicsa- Raztimije se, da je svega toga za čas ncstalo... Kad smo sc drugi dan probudilf, litio je iedan nioj drug da sa pulta uzliie jedan komad novca, što ga je našao, no naš ,,stari“ to zapriječi riječima: „Pusti to! Neka znadu, da su ovdje noćili sironiašni putnici, no koji zato iiijesu lopovi i ne kradu! A ono malo ostataka od jefa i pila baciH bi i onako'“ - a zatim uzeo kotnadić hariije i uapisao na njtt nekolika rijcči, kojima moli za oprosfc za eviiitualn<> počinjemi Štetu i obečaje, da če tu štetu, člm dobije posla, nadoknaditi. Da If je ta šteta nadoknadjetia, nc znam, jer ja našega staroga", otkako sam se malo datia iza toga s njiate rastao, nijesam nikada više sreo. Medjuiim onaj krčinar, ako pročita ove redke, može slobodno svoj račun posiati na moju adresu, a ja ću mu tada cijeli taj račun najpripravnije i isplatiti.

svu svoju pažnju na rat i ne treba đa se plaši nikakvih žrtava, jer samo je tako moguće, da Rusija u zajednici sa svojim saveznicima konačno pobijedi Njemačku. Francuski je posianik priznao, da je poiožaj nove vlade težak, aii Franaiska, koja jc proživjela mnogc i tcške krizc zna dobro, da narod, koji je jak, može zajedničkim siiama i svojini otadžbeništvom sviadati i mnoge teže neprilike. U svom govoru izjavio je M i I j u k o v u imc provizorne vlade, da je ona izabrana, jer je čitav rtfski narod bio izgubio nadu, da će stara vlada nioći pobjedonosno završiti ovaj rat. Zadaća je provizorne vlađe, da organizira sve snage zemije za zajednički rat 8o pobjcde, Jcdina je njegova želja, da ovaj svoj program i provede. Veliki prevrat je dodušc sprječavao nekoliko đanaovaj rad, ali on če se odsad nastaviti na svim linijama. Spremnost ruskc vojske. Kb. Petrograd, 27. marta. Prema jcdnom saopšrenju Reuterovog ureda iz R i g c, stigao je onnmo ruski ministar vojni (i učko v. Čete su se zakleie novoj vladi. Izaslanici vlade, lcoji su sc povratili sa fronta kođ Rige pričaju tako, kao da jc raspolo.'enje vojske izvrsno. Nova ruska vlada /a proUuženje rala. Kb. Rottcrdam, 27. marta. Prenia jednom brzojavu iz Pdrograda zaključcno jc poslijc kratkog vijećanja ministara s generalom Kornilovom, da će on lično posjećivati skupštine radnika i voj<nika i jijima protumačiti, da iin ne preoStaje ništa drugo v€Ć: nastaviti rat ili priznati gospodstvo Njentacke. Pobjeđa je neinoguća, ako se nastavi agitacija kod vojnika i stanovništva protiv rata i ako Svi ne potpišu ratni zajam. Aktivno i pasivao izborno piavo za ženo. Kb. Lugano. 27. marta. Oovori se, da će ženaina u Rusiji dati aktivno i pasivno izborno pravo. Novo petrogradsko gradsko vijeće im.a za članove i nekoliko ženski!i. niedju njima gospodia M i 1 j ti k o v. U Moskvi je šta više ženatna dopušteno, da rade ađvokafeke poslove. O padu velikog kneza Nikolaja. Kb. Berlin, 27. marta. Povodom vijesti, da je veliki knez Nikolaj zbačen sa svoga zvanja piše „Vossische Zeitung", da je u svoje vrijeme provizorna ruska viada prisilila cara, da imenuje velikog kneza Nikolaja vrltovniin vojnim zapovjednikom, ali je protiv toga bilo stanovništvo grada Petrograda. To je doznao veliki knez i za to se nije usudio, đa dodje u Petrograd. Veliki knez Nikolaj nije se odazvao ni brzojavnom pozivu provizorne vlade da đodje u Pctrograd, jer jo doznao da su protiv njega vojnici i radništvo. Nenta sumnje, da će veliki knez biti skorouapšen ida mu neće poći za rukom pobjeći u inostranstvo. Ausiro-UgdrsKt!. Grof Czerniii kod berlinskog turskog poslaalku. Kb. Berlin. 27. marta. Juče, 26. o. mj. prispio ie ovamo na dvodnevni boravak austio-ugarski ininistar spoljnih poslova grof C z e rn i n, tt pratnji savjetnika poslan.stva grofa C o 11 o r a d o-M a n n s f e 1 cl a. Na žeijczničkoj stanici dočekali su ga austiro-ugarski poslanik princ H o h e ulolie i savjetink poslanstva grcf L ar i s c h. Odsio je n gostionici A d 1 o n, Orof C z e r n i n Je po dolasku oiišao turskom poslaniku K a k i - p a š i, gdje jc sa grofom C o 11 o r a d o - M a n n sf e 1 đ o nt doruekovao. Na doručku su bili: generalisim E n v c r - p a š a. državni kancelar Betlimann-HolIw e g, državni tajnik Z i m m e r m a n n i austro-ugarski poslanik rrinc H o li e nl o li e.

lieosranlteni podtnornitki rct. Plovldba ,,Mi5we“. Kb. Berlln, 27. niarta, Prema izvještajima grofa D oii n a-S c lt 1 o p i 1 1 c n a o plovidbi ,,M 6 w e“ javlja se, da ic njemu neobično milo, što sc tnedju zarobljennn brodovima nalazi i jcdan, itoji sc na!azio u službi admiraliteia. Englcski krstaš, koji je imao zapovijest, da ,.MSwe“ bezusiovno uhvati, bio je od dotičnog broda ugljem snabdjevcn. Bezžični jc brzojav iz otadžbine radio da ne može bitl bolje. Na taj jc način ,,Mowe“ mogao svakog dana biti tačno obaviješten o krctanju neprijateljskiii brodova, Palo jc u oči da osobljc zarobljenih brodova nijc mnogo vrijedilo. Kapetani stt biii većiuoifl SJari i boIesni Ijudi, momčad neizvježbana, nesposobna za službu u čamcima za spasavanje, većinom djeca ili crnti. Podn»orski je rat na kapetaue učinio vanredait utisak. Nije bilo skoro nikakvilt teškoća oko čuvania 600 zarobijeniit; samo su jeđanput bili nentirni, kad se ,.Mo\ve“ nalazio duže vrentena u borbi sa parniiu bnodom „() t a k i“. Paia je u oči i raziika u pontorskom saobračaju, koju je izazvao podmorski rat, naročito do polasku i povratku n Mo-

we“, Na onom dijelu mora, po kome je ,,Mowe“ krstairila, nije se vidjela ni jedna neutralna zastava. Potopljcni brodov) (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina"). Kopenliagen, 27, niarta. Prilikotn piopasti parobroda ,,H o 1I u x“ poginulo je 8 imtnika i 8 Ijudi od posaide. Parobrod ,,A 1 1 i k u“, koj: sc nalazio na pu«u iz Sarsunda za Floridu, potopila je jedna njetnačka podmornica. Od posade je nestalo 10 Ijttdi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Kopenhagen, 27. marta. Jcdan čamac za spasavanje tngleskog ribarskog broda ,,F r a t r e s“ (297 tona) sa 12 .judi posade, prispjeo je juče kod hantsholmske ku!e svjetiije, na zapadnoj obali Juilanda 1 . Parobrod je 23. o. in. potopiia jedrja njemačka podmornica. Poniorski položaj Fnglcske vrlo ležak. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Kopeuiiagen, 27. inarta. Prema londonskom brzojavu lista ,,A f t e n p o s t e n“ izjavio je jedan poslanik donjeg doma, d a j e p o m o rs k i p o I o ž a j E n g 1 e s k c v r 1 o t e ž a k, jer se englcska vlada više nc usudjujc, da engleski navod obavijesti o pravotn stanju sivari. Nove engleske smetnje prema Holandiji. Kb. Rotterdam. 27. niarta. ,Ataasbode“ javlja, da engleska vlada ne pristaje, da so. holanđski brodovi u buduće pregledaju u H a 1 i f a x u. Oni sa tnoraju ponovo vraćati u cnglesko pristanište. S toga su nekoliko žitarski brodovi, koji stt smjerali da otplovc u Ameriku, ostali u Rottcrdanui.

antorika I središnje vlasii. WiIson se piaši nemira. Kb. \Vashington, 27. marta. Američka vlada pozvala je dalje pod oružje još 20 pukovnija pješadije i pet pukovnija narodne garđe za službu u zemlji i njihova će biti zadaća, da za slučaj unutarnjih nemira čuvaju imetak gradjana. Ch'e su čete pozvanc u 18 država na zapadu.

FroiKusko. Smrtna presuđa ftattcttske (rgovine. Kb. Paris, 27. niarta. Fraacuska zabratta izvoza dala je povođa ,,T e m p s“-n da žestoko napadne vladtt, koda ie time izrekla smrtnu presudu francuskoj trgovini. Francuska se trgovina ubija još za vrijeme iratai, aii se mora postavili pitanje, da li če se ona poSlije rata moći u opšte poelići iz mbtViir? Odobreni izuzeci su samo slaba 'nSđa za trgovce. Najvećma je pogođjferia francuska proizvodnja luksuzne industrije, — završujc isti list. „Lanterne“ piše u isiom smislu i izjavljuje, da parlamenat mora ustati protivu toga, i to sad odmali, jer se naredba ne može primiti.

Enšlesko I kelonlje. Englezl treba da se ograuiče. ^ Kb. Rotterdam, 27. marta. ,,N i e u w e Rooterdamsche Coutant" dobiva ovaj brzojav iz Londona: U cijeloj je Engieskoj otpočela velika borba sa svihonr. da se svijet uvjeri o potrebi, da se svojevoljno ograniči u potrošnii životnili namirnica. Poljoprivredna kontisija iorda Selbournesa naredila je, da se sve zemljište, koje nije pravilno obradjeno, privrcmeno oduzme.

tlnjnavile trzoisvne vijesii. Aiarkgraf Pala'icini ii Bečtt. Kb. Beč, 27. ntnrta. Ovamo je prispjeo iz Carigrada tamošnji austro - tigarski poslanik inarkgraf P a 1 a v i c i n i, da posjeii svojtt bolesnu supntgu. M i okoiico. Eobrotncrna neđjeija za uđcvite I siročaif. Darujtc priioge! To je pokiič vojnika na bojištu za vrijctne trajanja dobrotvorne nedjelje u kcirist udovica i siročadi! Ko ima mnogo. neka mnogo da, ko ima tnalo, neka maio đa, a svi ukupno dače dovofcno. Jcdtia od najsvctijih naših otadžheničkilt dužnosti jeste, da neumorno radimo n a d j e 1 u 1 j u b a v i u koristf svojte našilt palih boraca! Vremena su vrlo ozbiljna, svaki je dan sudbonosan i samo vjemim zajedničkim radom možemo istrajati do konačtie pobjede; ali ova ne bi bila poipunai, ako se ne bi dovoljno postaraii za udovice i siročad. Zalo neka niko nc oklijeva s prilogotn! Najljepšu zaiivajnost dobiće iz suznih očiju ltašilt hrabrih voujika, koji veselim srcem slijede poziv našeg mnogoljubljenog najvišeg ratncg gos-

podara, i odlaze na front osfavljajući nama brigu za svoje mile i Jrage. Priloge prima u ime odbora kapetan Enkelhardt, upravnik ispostave odjelenja za ratno osiguranje c. k. fonda za udovice i siročad, Terazije, Kralja Milana ulica oroj 4, I. sprat. Dorbotvorna nedjeiia za udovice I siročad. Koncertu, koji je svojom umjetnošću zadivio publiku, pridružila se juče, drugog dana dobrotvorne ncdjelje, varietetska predstava, koja je humorom, pjesmom i igrom upravo iznenadila gledaoce i slušaoce. Zabavu je otvoriia garnizonska glazba, poslije koje je operni pjevač Emil Caruzza otpjevao dvije pjesme. Iza njega razdragala nas je igračica Elsa Rollet svojom solo-pjcsmom. Komičar Aleksandar Bacskay svojim prikazinta nije nam dao da dahncmo od smijeha. Isti uspjeh imao je Little Bill svojim imitacijama životinjskih i instruinentalnih giasova. Predstavnica klasićne igre Helde Ernau zadivila nas je svojim pokretima i svojim držanjem, a sestre Enders izazvaie su čudjenje u publici svojim akrobatskim prikazima. Operetska subreta Mici Z1 a t k a pjevaia je s uktisom i lijepim pokretima; muzikalni clovvn Maxim prikazao je s velikom vještinom svoje šaIjive tvorevine. Forelli-Duo izvodili su svoje igre s vrlo mnogo hTegancije, Drastični humorista Ernst Pollak izazvao je svojim predavanjem beskrajno pljcskanje kod publike. Isto su takovo odobravanje ubrali komičari T o m i Zak. Sve u jedno: pružiio nam je to varijetetsko vcče zabave i promjene u izobilju, čemtt su ne malo pridonijeii kapclnik P i r o i aranžeri toga večera. Poslije ozbiljne i teške glazbene večeri, kakva jc biia u ponedjeijak, s najbogatijitn dosad beogradskim koncertom, posiije vanredno izvcđenih kompozicija Wagnerovih i Oricgovih, sinoćnja je večer svojoin šarenom raznoličnošću i veseiint tačkama razdragaia općinstvo. * Doista dobrotvorna nedjelja iznenadjuje sve posjetnike raznolikorn priredbom i osobitom jzvedboin. Dobrotvorna nedjeija. — Predstava za momčad. Kao što smo već javili, biće u toku dobrotvorne nedjelje i to 29. marta u pozorišnoj dvorani etapne stanične menaže šaljiva predstava „Treći eskadron" od Bernharda Buchbindera za stožerni odio vojne giavne gubernije. Sva su mjesta za ovu predstavu rasprodata. Pravoslaviia služba Božja. U svim beogradskim pravoslavnim crkvama obdržavaće se siužba božja 28. i 30. marta, te 12. aprila u 5 i po sati poslije podne; 13. ajprila u 3 sata poslije podne, a 14. i 15. aprila u 5 sati u jutro. Zasijavanje bašta, njiva i poija. Pored već ranije izdatih strogiii nairedjenja, da beogradski gradjani obrade sve svoje bašte, njive i polja, skreće se pažnja i ovom pnlikcm gra>djanstvu i upućuje se, da to i učirii u svom vlastitom interesu. Obraća se pažnja, da će sve proizvođe. dobivene od ovih zemljiSra inoči vlasnici sami za svoj račun prodati i raspolagati istima po svome ličnom nahodjenju. Sve potrebuo sjemenje za zasijavanje zemljišta — osim arpadžika može gradjanstvo nabaviti i kupiti po vrlo umjcreniOj cijeni u nastavnom odjeljeiiju za zasijavanje. koje se nalazi u Kralj Aleksandrovoj ulici broj 68. Skreće sc painja gradjanstvu, da će redarstveno zapovjedništvo vršiti u svima koltarevima brižljivu reviziju i gdjc god bude našlo, da se prednja naredba nije potpuno poslušala, dotični će biti strogo kažnjen, Ako neko zaista ne bi niogao svoje zcmljište obraditi. neka isto tistupi, po uzajamnom sporazumu drugom gradjanskom licu. Nara\Tio, da uažiija suviše vdikih kirija povlači redarsivcnu kaznu za ncsavjesno podiza.iic cijena. Rcdarstveno zapovjedništvo cc s vremena na vrijeme ispitivaiii ounos i ugovor izmedju vlasnika i zakupnika. Nikakvi izgovori podrazuniijeva se. da neče vrijediti niti će se uzimati u obzir. Pukovnik Lobl — uniro. „Celinjske No vine“ javljaju, da je 20. marta naprasno umro pećski okružni zapovjeđnik pukovnik Rudolf Lobl. Vojna uprava Crne Gore gubi u njemu jedncg od svojili najstarijih i najvidjenijih saradnika, čije su zasluge za podizanje blagostanja uokrugu pećskom prije nekoliko dana priznate odlikovanjem časničkim krstom Franje Josipovog reda s ratnim dekoraeijama. Koncerat Steffi Hegyesi u Zemunu. Koncertna pjevačica Steffi H egy esi, koja je u ponedjeljak na symphonijskom koncertu u Becgradu postigla veliki uspjeli, priredjuje u subotu 31. marta u velikoj dvorani „Hotela ZentraUu Zemunu samostalan koncert u korist obitelji mobilizovanih i paiih vojnika uz pratnju poznatog zagrebačkog pianiste Dragutina Siraon«. Pjevat će arije od Ardittia, Alabieffa, Meyerbcera te pjesme od Wolfa, Richarda Straussa, Loewea, I v a n a p 1. Z a j c a, Dienzela i Milana Reizera. Pianista Simon izvesti će na glasoviru Lisztov „Faust\va!zer‘ i Grunieldovu Rapsodiju.

Broj 85. Zaključak lovćenske zaklade. Lovćenska zaklada vojne glavneguhernije u Crnoj Gori s glavnicom od 125.000 pređata je c. i k. vojnom mini6tarstvu kao vrhovnoj zakladnoj vlasti. Aii lovćenski odbor vojne glavne gubernije u Crnoj Gori produžuje svoju djeIatnost, da bi stvorio »Lovćenski lond“, koji bi omogućio vojnoj upravi, da od vremena na vrijeme pritekne u poinoć sirotnim osobama vojničkog i gradjanskog reda u svoine području. Traže se radi priiema nnvčanih nnutnica. Radi prijema novčanih uputnica, potrebno je da se jave g. Voji V e I j k ov i ć u, predsjedniku opštine grada Beograda niže imcuovana lica: 1. Veiimir J e r cm i č, iz Leskovca; 2. Pania K u z m a n o v i ć. ekonom iz Beograda; 3. Porodica Aleksandra P r ž i ć a, učitelja u Leskovcu; 4. Dragutin T r i f u li o v i ć, vojni ispitač računa; 5. Pctar Spasojevlć, suđija. 6. Zorka Z 1 a t a n o v i č, poštanski činovnik; 7. Pefcar Živković, iz Soko Banje; 8. Zarija P o p o v * ć, poštanski poslužitelj; 9. Miljko A 1 c k s i j c v i ć, i 10. Simka M i 1 o š c v i ć, poštarkinja iz Skoplja. U slučaju, da se iincnovani ne nalaze u Beogradu, več u unutrašnjosti, potrebno je, da dostave svoje taćne adrese, na koju bi im sc novac mogao dostaviti. Uputnice za nilijeko i bijolo brašnoRok poduoienju ljekarskiii uvjerenja uparvnom odjeknju opštine grada Beograda za mlijeko i bijelo brašno za mjesec aprii, istekao je zaključno sa 26. ovim mjesecom i više se uvjerenja za mlijeko i bijelo brašno ni u kom siučaju neće primati. Uputnice, kako za mlijeko tako i za bijeio brašno, biće izradjene do kraja ovog mjescca j' razdavaće se gradjanstvu od 1. do 5. apiila preko nadležnih kotareva. Svaki će tnoći dobiti u svome kotaru u ođredjeno vrijeme uputnicc kako za mlijeko tako i za bijelo brašno i dnigim se načinom iste nc mogu dobiti. Prilikom prijema uputnica svako mora imati uza se redarstvenu (žutu) Iegitimaciiu, radi utvrđe Lndentičnosti. Nova sakupijačica metala. Zbog zatajivanja metala podnesena je prijava protiv Nastasije M i 1 e n k o v i ć, Birčaninova ui. 6. Kod nje je nadjen 21 kiiogram bakrenih predmeta, koji su joj ođuzcti i predani središtu za sakupljanje metala. Nadjeno. 26. ov. mj. nadjen je mali novčani iznos, koji je predan c. i k. redarstvenom zapovjedništvu, gcije vlasnik taj iznos može da podignc. Izvještaj prijavnog ureda. 27. marta: prijavljeno 101, odjavljeno 28, seiidaba 48; u hotelima prijavljeno 135, odjavljeno 79, ostaje u hotelima 266 prijavIjenih stranaca.

RutKa reuolutlia uporedjena s reiiki>n francuskitn prevratotn. (0 d o d 1 i č n o g p i s c a i z v a n u r e d n i š 1 v a). U evropskoj javnosti raclo se uporedjuje sadanja ruska revolucija s velikim francuskim prevratom. Ma koliko da izmedju raznih ievolucija ima neke spoljne sličnosti, ipak su razlozi svake revolucije različni, upcredjenje izmedju ruske i francuske rovolucije ne niože izđržati kritiku. Francttska je revolucija posljedica centralističke politike, koju stt Richelieu i Luis XIV. otpočeli u XVii. vijeku. Dosie je Fraticuska bila manje više feudalna država, s velikim staleškim privilegijaina i s Jakim separatistiekim težnjama: cblasii stt bilc gotovo autonomne, trgovački promet izmedju pojeđinih provincija bio je otežan carmama i raznim taksama, što je činilo državu slabom za njenu borbu sa spoijnim neprijateljem. I)a bi državu ojačao za borbu spolja — a Francttska je tada bila tt velikcon rivaistvu s domoni Habsburškim — Richelieu jc težio da oslabi inoć velikog feudalnog plemstva i ukloni provincijsku podvojenost i da srvori jaku cenfcraiističku državu. Tu jc politiku nastavio Luis XIV., i njili dvojica se inogu sniatrati tvorcim.t ceiviralističke države nesamo u rrancuskoj, nego u Evropi u opšte. na suprot ranijoj fettdalnoj državi. Pođ Luiern XV. i neodlučnim Luicm XVI. plemstvo je težilo da vrati svoje stare privilegije, i djelo Richelieu-a i Luis.t XIV. bilo jc s titn ometeno. Slabost Luisa XVI., kojl je trcbao đa nastavi energično poliriku svojih prethodnika, učinila je, da kraljevstvo nijc moglo dc kraja Lzvesti politiku centraiizacije, već je to učiniia revolucija. Revolucija je oborila privilegijc plenistva u značajnoj sjednici ttstavotvorne skupštine od 4. avgusta 1,789. i poslije 1792. kad jc bila progiašer.a republika, proklamovala je, da je Francuska jedna i nedjeijiva (une et indivisible), čhn se ntjclo istaći. da je revolucija odsudan protivnik separaiis-