Београдске новине

Srijeda

Deogradek« Novine

28. marta

Strana 3.

B oj 85. tičkih težnja pojedlnili provincija. Koliko jo revoducija bila euergičan pro:lvnik separatlstičkth težnja dokaz je I to, Sto jc Konvenat sprlječavao upotrebit kcltskog jezika i ugušio začeike keltske književnosti u Bretanji i Normnndiji. Velika promjena u organizaciji ’društvenoj i državnoj učinila je Fran'cuskom jaltom za lspješnu borbu protivu koalicije velikih siia. Do francuske revolucije u cijeloj Kvrop; vojska jc bila sastavljena iz plaćenih najamnika, zbog čega vojske nisu mogle biti osobito velike, jer su siajale skupo, a to je sa sobom povlačllo. da se razvije naročita strategija, koja nije pomoću odlučnih bitaka riješavala rat, nego više pomoću manevrovanja. F'rancuska revolucija je prinudjena spoljnom opasnošću, a posiije izvršenih društvenih refctrama po kojima su svi Francuzi iinaiii podjednaka gradjanska prava i iste dužnosiii, podigla cio narod na oružjc, uvela princip opšte vojne oba,veze, koji je u drugiin evropskim d;ža,vama tek u toku 19. vijeka usvojen. S takim priiivom ogrornne uove snage, Francuska je mogla da odoli spoljnim neprijateljima, a kad se pojavio i jedan od najvećih vojničkih genija, Napolcon, da tuče cijelu Kvropu. Sadauje ruske prilike nc mogu se uporediti sa prilikama u Francuskoj pred veliku revoluciju. U Rusiji danas imamo centralističku državu. sa cpštom .vojnoni obavezom kao u svima evropejskim državama i ruska revolucija nema šta da pronadjc novo, čim bi se ruska vojnička snagai uvećala *li ojaĆala. Na protiv, ona je niože u mnogome oslabiti. Treba prvo anaiizirati iz kakvili je elemenata sastavljena ruska levolncija, pa izvesti zaključak, šta može dati nijesto srušemoga carizma. Ruska revolucija ima dva svoja glavna izvora: jedan jc. glavniji, u tnteligetttnoj klasi, koja je uvijek bila naklonjena krajnjim slobodnjačkim, a dijelom i nihilističkim idejama, a drugi ii radničkoj klasi veiikin fndustrijskih centara, koja rekrutuje vojsku za eksHVemne političke ideje. Ovima vaija dodati i razne narodnosti i vjere, koje su u apsolutističkoj i pravoslavnoj Rusiji bile pritiskivane i gonjene: Fince, Poljake, Jevreje i t. d. Svima ovim elementima nije jačanje centralisitičke 'državne ideje, neophodne pogodbe za jačinu države prema spoljniin protivnicima, već njeno slabljenje a mnogima čak razdvajanje države u više autonomniii tijela. Pod pretpostavkom, da icvolucionari odlože riješenje sviit ovili važnih pitanja za poslije ra:a, pitanje je, šta može revolucija učiniti više za uspješnije vodjenje rata, nego li prošli režim. Istina je, da je apsolutističkl i birokratski režim u Rusiji imao ogromnili nedostan'aica, ali je pitanje, da li novi režiin može i pored najbolje volje postići rezultate: nove žeijeznićke pruge; spcsobni i savjesoi činovnici, i sve što je za rat potrebno, a čega Rusija sad nema, ne rnože se improvizovati za r.ekollko mjeseci, jer su zato potrebne godine napornoga rada i potpunoga mira. Ne treba čovjek ništa drugo da čita nego samo ono, št.) je general Kuropatkm iznio u svoi'm memoarima kao ministar vojni caru Nikoli, pa da se vidi, koliko je Rusija, ekonomski, kulturno, prosvjetno i tehnički zaostaia iza evropskiii država, i kako se u opšte nije trebala upuštati ni u lcakav rat s nia kojom evropskom silom. Sve te nedostaitkc ne može revolucija prcko noć popraviti, jer su zato potrebni čitavi deceniji, pošto se u kulturnome živoHiu naroda, kao ni u prirodi, ne mogu praviti skokovi'. Pored ovih tako reći iizičkih nemogućnosti, da stvar rata nputi boljim pravcem revolucija mska ima 1 svejili slabili strana. Prva je njena slaba strana prema st'aroine režimu. Ma koiiko da je carski apsolutizam imao svojin vrlo krupnih nedostata’ka, ipak je ta forma vladavine imaia ti Rusiji svoga opravdanja i dubokog korjena. Carski apsolutizam počivao je u istorijskom razvitku drža.ve, u tradicijama, u odanostt seoskog stanovništva prema monarhiji i, šio jc vrlo važno, u religiji. Ruski car u isto doba i glavar crkve i ovaj C e zaropapizam davao je nosiocu carske krune obiiježje svetiiije. Carizam ima jakoga i dubokog korjena u širokim slojevima narcda, u cikvi, vojsci i u birokraciji. Sadanji predslavnik njegov može biti iično slab i podleći oluji revolucijc, ali ne znači da ideja njegova možc tako lako izgubiti korjena u ruskorn n a r o d u. IJ prvoj zgodnoj prilici ona može podići svoju glavu i ponova zavladati svom svojom silinom. Druga je slaba strana revolucije, što u ujoj satnoj vlada podvojenost, Na jednoj je strani Iiberalna buržoazija, koja bi najradije iitjel.i ustavnu monariiiju sa što širim pravima pariamenta ili nanosljetkii Lmrjo ask n renubliku, a na TiTiigdj 511 Strauii klajnjt Ci8rnent'i, intclektuaine nihiliste i radnici, koji traže republiku na socialdemokratskoj osnovi, tiaku formu vladavine. kakva danas niffdje ne postoji u svijetu. Taj raz.dor ii samcan krilu revolucije učiniće. te će snaga revolucije biti paralisana, a što je po Rusiju najgoro, preneće se na ivojsku, koja će se demoralisati. Krajnji revolucionari traže na primjer za voj-

nike pravo zbora i štrajka. čime se podrivaju demeljl vojničkc discipiineT Vdlska u svakoj državi, bila republlka iil monarlilja, arlstokratska ili đemokratska, počiva na đisciplini, a čim nje nestatie vojska nije ništa drugo, nego naoružania gotnila. Ekstremni revolucionari su u isto doba miroljubiva stranka. po svojoj ideologiji oni su protivuici imperialističke politike, a iz praktiutiii pak razloga, da bi što više narođ pridobili za sebe oni su za inir, zato što znaju da narod, kao svaki narod, želi mir. Ona je u isto doba poslala svoje eniisare medju trupe na frontu, tako da će i u izvjesnom dijelu vojske steći sebi pristalice, čime če se stvoriii podvojenost u vojsci, i njena sposobnost za borbu oslabiti. Engleska pod čijom .e patronagcm izvedena revolucija u Rusiji, ovoga će se puta, izgleda, prevairiti, jer su posljedice revolucije sada sasvim dntgojačije, nego što 1807., kad je engleskim intrigatna izvedena dvorska levoiucija jirotivu Pavla f., koji je bio uapustio savez s Engleskoni i prišao Napoieouu. Tad su zavjerenici, dvorski oficiri, sa znanjem Pavlovog sina Aleksandra udavili cara i na mjesto nepouzdanog Pavlai došao je na prijesto pouzdan engleski prijatelj Aieksander i.. izvršena je dakle bila lična promjena na prijestciju bez ikakvilt daljili unutarnjili kompiikacija. Ovoga puta nije izvršena samo lična proinjena, nego je podstaknut plainen revolucije, koji će, vjerovatno, Rusiju decenijama potresati. ali taj plamen može lako sažeći savez sa Engleskom i uputiti Rusiju pravcem, koji Engleska ni malo ne želi. 'ir. Jov.

Hrvctti u Ametlcl. (Svršetak.) U ostalim državama američke Unije Hrvati su redje nastanjeni. U Kansas City ima ih do 14 hiljada. Zanimivo je, da je tt tom gradu izgradjena prva hrvatska škola, još 1900. goditte, a deset godiua kašuje i crkva 1 , koju je ukrasio svojim odličtiim kistom hrvatski umjetnik Oton Iveković, koji je naDočito za to bio pozvati u Ameriku. Jedna od najzapuštenijih hrvatskili koloniia je u državi Missottri, gdje Žive oko 15.000 Hrvata, od kojih polovica boravi u glavnom gradu St. 1 uis. Famo stt većinom stanovnici iz hrvjjisi^ Like, koij se bave nižim poslovini* n. pr. metenjem ulica, čišćenjem kanala itd. No od nekoliko vremena i ta se je kolonija stala podizati ttastojanjein župnika Oskara Sustara, svećenika zagrebačke nađbiskupije, podigle su se i crkva i škola, tako đa Hrvati u St. Luisu hnaju sada dva hratna prosvjete i napretka. U državi Michigan, specijalno pak u gradu Calumetu, ima do J5.000 Hrvata, gotovo poiovica od čitavog pučanstva. Zaposleni su većinom u rudnicitna bakra. Slovenci i firvati u tom gradu živu zajedtiičkim životom, te su dapače zasnovali raziia zajednička udruženja. U Indianai državi boravi preko 10.000 Hrvata, koji su porazdijeljeni po gradovima WhBting Garay, East Chicago itd. U gradu Garay postoji ,,Hrvatski Sokol“, škola i crkva. Domaće američko društvo Illinois Steel Company poklonilo je našim Hrvatima jednom prigodćm Iijepu svotu od 10.000 đolaira, t. j. 50.000 K za izgradnju crkve 1 škole. U državama Colorado, Moniana i Wsaisin ima ukupno 35 liiljada Hrvata, koji su najviše zapcsieni u tamošnjim tvornicama ocjeia i majdanima ugljena. Još u onim krajevima Hrvati neniaju ni crkve, ni škole, no od 1914. godine zapodjenuia se akcija za izgradnju tih dviju najnužnijih kulturnih institucija. Osim več spomenntih koionija, Hrvata ima rasijauih u manjim grupama u diržavi Kanadi, u gradovima Victorija, Ladysniithj, Vancouveru. Bcnvoodu, Farmingtonu, Tresnu, Teny i Lead City, Portlandu i u državarna Oregon, Washington itd. Najvažnija organizacij.i, zasnovana oko god. 1890. je tako zvana ..Hivatska Narodna Zajednica'*, kojoj je sjedište u Pittsburgu fPa) i kojoj ide zasluga, da je okupiia oko sebe jedan dobar dio hrvatskoga naroda u američkoj Uniji i broji danas 540 odsjeka sa preko 34.000 članova, a zadaća je ,,Hrvatske Narođne Zajednice“ da drži na okupu sve hrvatske iseljcnike, da im podržaje budnu lirvatsku svijest, da ili podupre u svakoj njihovoj potrebi, da im nadje zarade i udijeli potpore itd. Slična udruženia zasuovana su u Illinois državi i u San Francisku. Prva nosi naslov „Hrvatska Zajednica u državi Illinois“, druga pak „Hrvatska sveza tia Pacifiku“, koje u glavnome Imadu lstu svrhu kao I „Hrvatska Narodna Zajednica“ u Pittshurgu. ! liFVSStto rtOVinstvo prilično jc razgranjeno u Amerlčkoj Uniji. U NewVorku Iziaze dva dnevnika- „Hrvatska Svijest" t „Narodnt List“ i jedan sedmični časopis „Rodoljub", u Chicagu se štampa „Hrvatska Zastava'* fdnevnik), „Savjeinik“, „RadniČka slraža" l službeuo giasilo Hrv. Zajednice u Pntsburgu, ielazi „Hrvatski Qlasnik“ 1 ..ZaJedničar" organ ,.H. N. Zajednice'*. u gradu Seatieu objelodanitiie se .,Sk>-

bođna Tribuna", nadalje u St. I.uisu „Hr, Narod'*. it San Francisku .Jadran" i „Šioboda" (S«An!«ni časopisi), « San Jose ,,Sokol“ Itđ. Kako vldi novinstvo je hrvatsko prilično zastupaiio u američkoj Uniji, no pored svega toga malo je novina, koje su na visini svoga vremena, 1e im je redakcija uopšte dosia inanjkava. Razlog je tomu što se u glavnome bave movinarstvom ljudi, koji nisu imali prije nikakove orakse. a innogima faJi i dovoljna doza kulture, jer kako je poznato, vrlo se inalo hrvalskih intelektualaca iselilo u Ameriku. Iz svega dakle izvire, da hrvatski narod, koji je tckom vreinena iselto iz domovine i naslanio se u američkoj Uniji, nije u glavnome nazadovao, niil prekinuo svezc i tradicije, kojc ga vežu sa svojom rodjenom domajom. Došavši u novi svijer, mnogi su se moraJuo i materijalno preporodili, jer su najednom stupili u novi ambijenat, koji nije vezan tradicijama i običajima, koje sputavaju staru Evropu. Drugo je pak pitanje, koliko je svc to korislilo hrvatskoj doinovini. Poznato je. da mnogi iscljenici, koji su se vračaii u domovinu, naikon višegodišnjcg boravka u a'meričkoj Uniji, teškom su se mukoin obikli na đomači živorj rodjenog kraja, a mnogi su sc ponovno iseliii, da se na žalost vcć nikada sc povrate.

tlsrcdna privreda. Njega svilene bube u Srbiji. II. Porodice, koje se bave njegom svilene bube, dobijaju istodobno sa sjenienom i uptistvo o njezi svilene bube. Ovdje treba napomenuti, da je ta njega skopčana s |malint tntdom a srazmjerno lijepim dobitkom. Mjerenje, plaćanje i sortfranjo vrši društvo najbrižljivije. U toin cilju podignute su mnogobrojne stanice za otkup, koje se nalaze u središtima onih predjela, gdje se nalaze veće količine čaura za kupovinu i gdje iole to saobraćajne mogućnosti dopuštaju. Dalje su opunomoćeni izvjesni stmčnjaci, da u ostalim predjelima kupuju čaure za društvo. Aparati za ubijanje i sušenje čaura postoje ne samo u fabrici u Lapovu, već i u Šapcu, Požarevcu i Knjaževcu. U aktuelnom stadiju našeg svilarstva ne osjeća se tako jako oskudica u dudovima, koliko sadašnje stanje tog drveća i način, kojiuv sc bere lišće te prijeti, datu iiidustruu sputa u daljem napredovanju. Na sr|aja, Jijlf kad su postignutc škole za voćarstvx>, otpočeio se s kultiviranjem i prepariranjem duda u cilju bespiatnog razdavanja stanovništvu. Po jednoj statistici dale su sve te skole do kraja 1906. oko 300.000 inladiji dudova, dok ima podignutih i 2a razašiljanje spremnih još 600.000. Mnoga drveta su pcdignuta sjemenom, što ga je društvo razdavalo svojim fmušterijama prilikom otkupa čaura. Mnogo je Učiniia y tom pravcu opština SmederCvo, jer Sv iamo od nekoliko godina na ovamo dviž puteva sade dudovi. Dud je neobično korisno drw, jer dok njegovo lišće služi za ishranu svilenih buba, dotle njegov plod kusaju ljuđi kao prijatno voće', a mogu njime i da se hranc živina i svinje. Njegovo drvo upotrebljava se u domaziuku na razne ciljeve. Srbija je proiz\'odila svake godine sve veće količine sviienih čaura. U godini 1911. ocijenjena je proizvodnja na preko 406.000 kilograma' čaura. Po knjigama „Sipskog svilarskog društva" i preduzcća, koje je prije vršilo otkup, stajalo je s količinom čaura ovako: ,U 1900. godini 106 895. u 1902. 157.123, u 1904. 160.510, u 1906 268.628, u 1908. 295.487 i u 1909. 394 122 kilograma. Jedan i to najveći dio tih novih čaura, koje se u fabrici u Lapovu suše i sortiraju, izvozi se u inostranstvo, naročito u Italiju i Franaisku. U istoj mjeri, u kojoj je Srbija privukla sebi čaure i svihi bliskog i dalekog istoka, u istoj mjeri je Italija svojom trgovinskom organizacijom u svojim dobro uredjenirn trgoin jx>stala najveći kupac srpskih čaura. Drugi manji dio čaura preradjuje se i rasproda se u predionici svilarskog društva u Lapovu. ■Treći dio čaura preradjuju i ispredaju proiz\odjači na vrlo primitivan način za svoju sopstvenu upotrebu. Cesto zadržavaju proizvodjači po dvadeset postotaka tih Čaura, čije sviiene končiće dosta nevjcšto odvijaju, s pamukom miješaju i za ođijefo i nakit upotrebljavaju. Nataj način postala je neka vrsta utakmica izmedju gradskog i seljaćkog stanovništva. Dok nije bilo ,,pebrinc“ (vrst epidcmije), njega svirene bube donosila je Hjep prihod; njenom pojavom pak uništeni su mnogi dudovj i to je uzrok, što je saćl njega svilene bube sicopčana s poteškoćama, Bube, koje se hrane lišćem miadihl dudova, izradjuju mekše čaure, a u nedo»tatku dovoljne hrane su žaure manje. Očekivati je, đa će se cjelishodnim radom u »koro postići stanje predjažnj'eg svjlarstva U Srbiji. Privrednl polet u TurskoJ. Iz Turske javljaju: U Magneziji je osnovana vinogradarska banka sa svrliom, da »astupa interese vinogradara • tim, Što će posredovati izmedju kupacA i prodavaca, Ito će tražiti nove krajeve ra tzvoz, što će davati preduimove i vršiti obračunavanje sa svojiin članovana. Osnovna glavuica bankc iznosi 150.000 lunti, od kojih je 25.000 funti već uplaćeoo I deponovano u poljoprivrednoj banci. Ministaretvo je odrcdilo 5000 funti za

Sedmica za dobrotvorne svrhe

U korist c. kr. fonda za udove i siročad te u korist kr. ug. ratnog potpornog ureda biće gostovanje bečkih pozornica u pozorlinoj dvornni Etapsn - Stotlons - mena$e, TerazIJe 25 od 26. marta do 1. aprila. Karte se mogu dobiti na pozorišnoj blagajni vojne gubernije, a karte za momčad mogu se dobiti u prostorijama „Beograd. Novina“, ured za primanje oglasa.

podizanje jedne predionice u Bolu. S gradnjom te predionice ima se odmah otpočeti. U Adabasaru podignuta je fabrika za šlavljenje koža, koja već izradjuje idjonove i koja može da konkuriše francuskim fabrikama. U Angori obrazovalo se društvo 6 glavnicom od 50.000 funti za trgovinu s tkaninama i suknom. Maslinova berba iznosila je za ove tri godine rata prosječno godišnje 5 i jx> milijuna o|ka, i to u viiajetu Smirni, gdje je kultura maslinke jako razvijena.

Poslijsdnje brzolovne vliesti. Izeieftii] njemstKflš uojnog vodstvo. Kb. Berlin, 27. mana. Zapadno bojište: Usiijed kišovitog vreniena na cijelom je fcrontu borbena djelatnosir bila vrlo nezuatna. Na drumovima. koji iz B a p a u in e vode na sievero-istclc doš!o je do borbi ispred položaja na Iiniji B o r e n i 1—L agnicourt, a isto tako i kod Equancourta sjeveroBs'tločno od Peronne. Poslije nekoliko uzaJudnlh napada protivnik je zauzeo Roizel na cologneskom potoku. U šuinama izmedju O i s e i C o n c y 1 e—C li a t e a u-a naišle su jače francuske snagc na naše zašritnice, koje su j>rotivniku nanijele gubitaka, pa su poslije izmakle prijetećem obuhva'Panju. Isfočno bojište: Front maršala priuca L e o p o Ida bavarskog: Preduzeća našili jurišnih odjelen.a kod 111 u x t a donijeia su nani posljednjiii dana 30 zarobljenika. isto toiiko Rusa i jedna mašinska puška izvučeni su juče iz neprijateljskih rovova kod Smorgona. Jugo-istočno od B ar a n o v i ć a uspjeo je jedan dobro pripremljeni 1 snažno izvedeni napad, Ruski položaji na zapadnoj obaii S č ar e izmedju Danova iLabuzija zauzeti su na juriš, zarobljeno je preko 300 Rusa, zaplijenjene su 4 mašinske puške 1 7 sprava za bacanjc nrina. Zapadno od Lu c k a, sjeverno od željezničke pruge Z 1 o c z o \v—1' a r n op o 1 j 1 kod B r z e z a n y-a uapadoše poslije žestoke paljbe ruski Lataijuni, ali su odbijeni uz velike njihove gubiitke. Front general-pukovnika nadvojyode J o s i p a: Južno od Trofosulske doline spriječiia je naša odbranbena vatra napad, što ga je protivnik pripremao. NeprijaleJjske snage, koje tek 5to su počeie nadirati ka M a g y a r o s u odbijene su Front maršala pi. Mack'ensena: Nejna bitnih dogadjaja. Maćedonsko bojišfe: Sjevero-zapadno od B i t o 1 j a Francuzi su opet napali. Nekoliko im se naleta skrhaio u borbi prsa u prsa. Zapadno od T r n o v a neprijatelj se uvukao u jednom uskom rovovskom dtjelu. Prvl zapovjcđnik glavnog stana pl. Ludendorff.

RUSKA REVOLUCI.IA Uredjenje buduće ruske republike. t INaročiff brzojav »Eeogra’đskifi NoVina«/. 1 Bcrlin, 27. marta. Dopisnik ,,Lokalanzeigera“ javija fz Stockholma: Organ republikanaca ,,Ru• kaja VolJ«“ predlaže, da se u buduće ruska republika uredi na narodnosnom principu. Oeneral J u d e n i ć je preuzeo vrhovbo zapovjedništvo na Kavkazn.

Reorganizacija ruske vojske. Vojnici će birati svoje časnike. (Naročifi brzojav „Beogradskili Novina') Stockliolm, 27. marta. „Ruskaja Voija“ javlja, da je na 17. ov. mj. bila skupština izaslanika ćeta, kojq. stoje na strani radničkog odbora, Raspravljalo se o organizaciji narodne voj-. ske za grad Petrograd. Više je govornika predlagalo, da se organizuje vojska na temelju samouprave. Odbori satnija, bataijuna i pukovnija birali bi sami svoje časnike sve do najvišeg vrhov« nog zapovjednika. U Rusiji je osnovan savez republikanskih časnika. Odbor se sastoji od251ica, 15 časnika i 10 zastupnika radnika. 1200 članova velikoga odbora socijaidemokrata biće pođijeljeno kao povjerenici rnedju pojedine vojne jedinice. Ova će organizacija pospjcšiti dosorganizaciju ruske vojske Još gore čini se da su prilike u ratnoj mornarici. Stockholmski dopisnik „Vossische Zeitung" javlja, da je na posljednjoj sjednici pomorskih časnika i momara u Petrogradu došlo do vrlo bučnih prizora. Dok fcu časnici tražili, da vrhovna \x>jna oblast imenuje časnike, zahtjevali su mornari bezuvjetno. da će oni sebi sami birati ćasnike. Radnici »a brodogradilišta su se konačno zagrozili štrajkom, ako časnici ne budu izabrani od samih mornara. Izabrana 8u četiri izaslanika, koji su ove zaključke imali da saopšte ministru Gučkovu. .Vojni odbor u Rusiii' (Naročiit brzojav „Beograđskih Novlna'M (» Stockhohn, 27. marta. „Nationaltidende" javljaju iz Bergena: Ovdje je stiglo oko 20 viših engleskih žsljezničarskih činovnika, koji se nalaze na putu z* Rusiju, da reorganizuju tamo že* ljezničarsku službu. Na prijediog ministra vojnog Gučkova preduzeće se vrlx>vno vojno vođstvo po Francuskom uzoru. Prematome će vodstvo vojske biti stavljeno u ruke vojnoga odbora, koji se sastoji iz ministra vojnog, ministra mornarice, ministra finansija, jzvanjih djela i zastupnicima ministarstava prometa i poljoprivrede. 0\ T aj će odbor odlučivati u svim pitanjima izuzev strateškim, koje je pitanje posve prepušteno vrhovnom zapovjedniku. ' Aleksejev vrhovni zapovjednik ua zapaduoni frontu. j (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! * Berlin, 27. marta. „ Prenia vijestima iz Kopenhagena ime* novan je general Aleksejev vrhovnim zapovjednikom na zapađnoin bojištu. General E\vert je otpušten, njego\im nasijednikom imenovan general Lpščins k i.

Pozlv m pretpldfu! Od 1. aprila otpočinje nova mjesečna kao i tromjesečna pretplatal Umoljavamo, da istu biagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pletpiate, upozoruje se na nove cijene koje su slijedeće: Pretplata: u Beogradu i u krajevima zaposjednutlm od c. I kr. četa za ra b)b« ik fr«ro*sj«tj» bojnu i etapnti poštu. . . K 2- — K 6'n Beogradu sa dostavom u kuću , 2-50 , 7'50 u Hrvatskoj-Slavoniji, Bosnf-Hercegovini f Dalmaciji . . . K 2 G0 K 7 80 u ostalim krajevlma Austro-ugarske monarblje K 3*— K 9'u Inostranstvu 4-50 , 13-50 Kod plaćanja imade se tačna adresa ntko navesti. Kod preselivania a naročilo kod promjene poljne pošte, nužno je, đa se osim tačne nove adrese takodje i predjašnja adresa navede. Administracija „BEOGRADSKIH KOVINA 11 Et. PoSta Beograd.