Београдске новине

S’trana 2.

Subota

BcograJske Novlne

Broj 101.

Engleski komentarl o bitci kod Arrasa. (NaroBti brzojav »Beogradskih Novina«; Haag, 13, aprila. Engleska štampa govori o napreiloVanju saveznika na zapadu, pa tom prilikom Ističe, da bitka još nije riješena i ako su postignuti veiiki uspjesi'Mora se računa'ti s time, da čc Nijemci preduzeti sve što mogu, da povrate izgubljeno zemljište. Pro’.ivu tili protivnapada, koji će se preduzeti vjeroVatno u vrlo bliskom vremenu, mora se Engleska do skrajnosti sprcmiti a savezničke vojske bl trebale da u što je moguće kraćem vremcnu produže »t'onzivnu borbu, da ne bi Nijetnci doblli priliku, da podignu nove stalne položaje. flustro-USBBKa. Njihova Veličanstvn u Budiuipešti. Kb. Budluipešta, 13- ajiriia. Niiliwa .Veilfanstva car i kralj K a r I o i carica i kraljica Z i t a prisipjeli su daiias u 2 sata posiije podne naročitim dvorskim vozom u Budimpešfu. Ministarski pređsjednik grof fl’ i s z a izišao im jc do Poszonya u susret. Oar i kralj bio je u sivoj poljskoj .uniformi a carica i kraljica it crnoj liaijini. Prvi je izišao iz voza car i kralj, tpomogavši carici i kraljici pri izlažepju. Zatim je Njegovo Veličanstvo gor-orilo s predsjednikom direkcije dr^avnili željeznica pl. T o 1 n a y e m, pa s gradoiiaće'jnkoni dr. B arcz y-j e m 1 gradskim nadkapetanora B o đ o m, koji su dočekali i pozdravili Njihova iVeličanstva. Poslijc toga odvczla sn sc Njiiiova Veilčanstva iiz vciike ovacije ninogobriojnog svijeta u dvor.

RusHa reuolucija. Rascjep u petrogradskom gamizomt. (Naročiti brzojav „Bcogradskih' Novina") Zencva. 13. aprila. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja iz Petrograda: Dvije su trećine p e t r o g r a d S' k o g garnizo-na po 1 ož 11e prisegu vjernosti provizornoj vladi; a jedna trećina prisegu vjernosti r e v o 1 u c i j o n a r n o m r a d n i čk o m s ai v j e l u. Pflbjeda radikahiih eiemeiiaia u Rusiji. (Naročlti brzojav „Beograd. Noviiia".) Stockholm. 13. aprila. ,,E x t' r a b I a d e t“ piše: Radikal. ni elementi u Rusiii odniieli su pobjedu. Cio če demokratski svijer s blagodarnošću pozdraviti, ako se isl-corijenc besmisleni osvajački ciljevi, koje je nova Rusija primila od stare. S proklamaciJom ministra predsiednika Lwo\va mir se svome ostvarenju približio. Protivrevoiuciione siruje u južnoj Ruslji. (NaroCiti brzoiav „Beogradskih Novlna' 1 .) Stockholm, 13- aprila. Odesko vojno zapovjedništvo dobi• ja svaki dan uznemirljive izvještaje o jačanju protivrevolucijone struie u razniin miestima odeskog okruga. ,,Rječ“ javlja, da su poslata u pomoč vojnička odjelenja radi spriječavanja mogućih uemira. Zapovjednici žandarmerije i ostali činovnici ne će nikako da priznaju novu vladu, šta više oni držc zborove protivu nje. Mnoge ličnosti, koje štite staru vladavinu, tiapšene su. Držanje seljašiva. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novfna'*.) Bern, 13. aprila. Kako ,,T e in p s“ javlja, savez ruskih seljaka, koji broji oko deset milijuna članova, izjavio je povjerenje novoj vladi i odobrio je cio nien dosadašnji rad. Rusija mo»ra bit' republika. Fiđeikomis i manastirska dobra moraju se ukinuti i u Rusiji zavesti prisilna školska nastava.

Eena u pivoj njegovoj pjcsmi ,,Kostur“; ruganje, šibanjo i gorak smijeh". Osim već spomenutih pjesničkih produkcija Vladimira Nazora objdodanjenih u kolekcijama „odabraiu'h djela za škohi“, i 2 dao je Mylceus (pseudonim) svoje ,,Nove zabranjene sonete“. Zapravo ne znamo, zaito ih je tako nazvao; mogućo da je bilo bolje da se je Mylceus držao nešto strože naslova satno knjige i sam sebi zabranlio izdavanje onakovih još nezretih piođova njegove još zelene Muze. Priznati pjcsnik Josip Milaković, koji se je uz ostalo istaknuo i kao dječiji pjesnik sa svojiin mnogobrojnim zbirkiama, ohjrlođanio j© u Sarajevu „Mali čestitar“. Ta j© knjiga vrlo zgodna za malenu dječicu, koju aulrior pozna do najtanje tančine. Nadcđat nain j© nekoliko rijeći o našim bcletrističkim časopisima, koji su 1916, god. ugleđali svjetio. Priznati nam j© da i naši veći beletri- 'čki listovi, pored današnjih prilika, nisu t: d* potpuno udovoljiti svojim dužnostii. ■ ,,Savremenik“, kritični i ozbiijni knji■ ni časopis, glasilo „Društva hrvat. knp. :vnika“, koji u normalnim prilikama izlazi redovito kao mjesečnik, bio je primoran u 1916. god. izaći u tri navrataja. Posljednja sveska izašla ovih dana i obuhvaća ruzdoblje septembar—decembar 1916. god. Medjutim jo sadržina bila ipak priJićno bogata lijepim i zreiim radovima iz |»ra naŠih najboljih pisaca i pjesnika.

Brzojav njemačkih socijal-demokrata Chajdzeu. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina“). Stockholm, 13. aprila. Brzojav njemačkih socijal-demokrata poslaniku dume Chajdzeu izazvao je, prema vljestima ruske gradjanske štbmpe, veliki ntisak u ruskoin radništvu i Jako ie pod?trekao nd za okončenje rata,,N o v o j e V r e m j a“ govorcći o tom obrtu, prosto je van sebe. List primječuje, da brzojav nije trcbao ni da dodje u ruke ruskim socijalistima. Privremena vlada upinje se sada da struju za mir silom uguši, ona u mnogim gubernijama preduziina uapšenja socijal-demokratskili propagandista u masama. Medjutlm ie položaj ii tvornieama sve kritičniii, i ako je uveden osamsatni rad. ,,R i j eč“ opisuje izglede vrlo sumomo. Mutitcijone tvomice miruju već više od mjes.tc dana. Položaj kadjetske stranke. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“). r ' Petrograđ, 13. aprilaPrenia ,.N i e u w e C o u r a n t“ petirogradski dopisnik ,,Daily News“-a ovako opisuje položaj, u kome se kadjetska stranka nalazi: Dokle su radniei i vojnici primili na sebe ogroman rizik jevoiucijonog prevrata, stranka je to sve mirno gledala*. Prema tome ona ne može biii nesumnjivi prestavnik Rusije. Nova dunia je istina dorasla bila stanju, ali je stanjc stvorio narod na ulici. Narod predstavlja ođbor radničkih zastupnika i vojnika. S toga kaidjeti nemaju više upravu u svojoj ruci, te sada nastoje, da bar prividno predstavljaju vlast i održe se kao sila time, što sad već ovladalom duhu čine obilate ustupke. Kao predstavnici srednjeg staleža oni bolje nego li radnici vide opasnost, koja Rusiji iz inosfranstva prijeti. S toga im je i dužnost, da u interesu sloge naroda podnesu žrtve. Francuska štampa o inanifesiu prlvrenieiie ruske vladeKb. Berri, 13. apiila. Govoreći o manifestu privremene vlađe, ,,L a F r a n c e“ utvrdjuje ogroman utioaj Kercnskov, koji je svoju Volju proturio, da se ratni ciljevi MiJjukova sad oslabe nekolikim uemralnim ižjavama. Time se za ciielo loml koplje, uprto protiv Njemačke, ali se u isto vrijeme i umanjuje hrabrost boraca na frontu. „Temps", koji ćutke prelazi preko pasusa, koji sc odnosi na ratne ciljeve, piše: Ođ nekoliko dana opaža se, da se odbor radnika i vojnika prihvača poslova, koji pripadaju vlađi. Hoćemo da budemo iskreni, pa zatb kažemo, dri u Francuskoj vlada mišljenje, da je privremena vlada sposobnija za upravu nego revolucijoni odbor. Bojazau engleske štampe. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Haag, 13. aprila. Engleska štampa raspravlja o izjavi ruskog ndnistra pravde K e r e ns k o g a, da Rusija n e ž e 1 i o s v ajalačkogarata, pa veli, da je ova izjava u potpunoj oprjeci sa ranijim Kerenskijeviin držanjcm i Miljukovljevim izjaivama. Listovi naglasuju, da je sad đošlo vrijeme, kad bi trebalo ustanoviti, šta Rusija faktično hoće: da li traži za sebe Dardanele iii ne, te da li teži- za separatmm miroiu. Iz pisanja se englcskih lis:ova o ovom. pitamju razabire silna bojazan. Vojska l privremcna viada. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novma ) Rotterdam, 13. aprila. — Dopisnik ,,B i r ž e v i j a V j e d om o s t i“ primio je brzojav od svog glavnog urednika, prema kome se sporazum izmediu vojske i privremeno vlade sve više poboljšava. Vojska je iiješila, da vladu potpoma/.e svom svo-

,,Savr«mcuik“ od 1916. go:l. donio je iijopih ilustracija, kritiekih studija r obiian feuilleton u područiu raznih grana domaćo i svjoiske književnosti. Drugi beletristički list ,,Prosvjeia“ izašao je na mahove u tri-četiri navrataja i donio zgodnog štiva za širu pnbliku u području pouke, novelistike i pjcsništva, te knj'iževno kritike. Hrvatsko pritxxlosIovno društvo, zasnovalo j« u lanjskoj godim' svoj vrsno urodjivani list „Priroda", nantjerom da populariše prirodno nauke u narod. Do sada jo izišlo više svezaka, koje lijepim pučkira štilora ttimače razne prirodno pojave i tim pobudjujtt interes mladeži za proučavanje prirodo. Isto jo družtvo izdalo napose u prevodu pod redakdjom Dra Frane Tućana poznato Flammarionovo djelo: „Prv povijcst o repatici“ i obećaje, da 6e nastaviti svoje publikadjo. Kako se daklo iz svega može razabrati f porod nepovoljnih priiika, književnost je u hrvatskom narodu i u 1916. god. prilično lijepo napredovala marom i tntdom njezinih marljivih književnih radeiiika, kojt su svjesnj, da i u ovim teškiin vremonima, kojc preživjjujemo treba dati narodu dobre lektire i okrijepe, da uzmogno lakše izdržati tcškti borbu za ekzistenciju.

jom odlučnošću. Opšti je sad zahtjev, da se ustanovl dcmokratska republika sa obilatim socljalno-agrarniin reformama. Ministar poljoprivrode je riiešio, da u cijeloj zemlji zaplijeni životne namirnice i da ih podijcli međju stanovništvo- Dalje će se riješiti uvodjenje monopola na žito, U kratkom vrememi Izvršiće se u cijeloj Rusiji izhor opšlinskih viječnika na osnovu opšteg, jednakog f tajimg izbornog prava. Engleske j francuske socijallste na putu z.i Petrograd. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Stockholm, 13- aprila. Juče su u Stockholni prispjele engleske i francuske sociialiste na svome putu za Peirograd, da ruskim socijalistima lično čestitaiu sretno izvišenu revoluciju. U ovom se izaslanstvu naJaze: radnički vodje Will Throne i Graby, tajnik Fabian Society, Sanders, dalje francuski poslanici profesori Monted i Marccl Cochin. Saslušanje Protopopova. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina'O. Stockholm, 13- aprila. 1 Protopopov jc sad tek prvi put sasitišan. Pitanja, koja su mu upravljeiia, ticala su se u glavnom njcgove ranijc liberalne đjelatnosti. Bivši ministar sc žalio zbog rđjavog postupanja u zatvoru, ali su njegove žaibe odbijene s napomenom, da je on — sam organizovao zatvore u Ruslji. fiiiieif g d rotu. Pitanje opšte vojne obaveze, (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ Haag, 13. aprila. Hollandsch Nieuwsbureau javlja iz \Vashingtonat Svo je veća opozicija protiv uvedertja opšte vojne obaveze. Dvije trećine Članova kongresa kao i komisija za vojtne stvari odlučni sn protivnici opšte vojne obaveze i zagovarajti pridržavanje dobrovoljačkog slstema. Koje će stajalište zauzeti predsjednik Wilson, nijo još poznato, no drži sc, da se on ne kani odreći zahtjeva za opštom vojnottn obavezom. Pitanje o ekspedicijonoj voiscl. (Naročiii brzojav »Beogradskilt Novina-7 I^otferdam, 13, aprila. Iz Washingtona javljaju: Roosev e 11 je posjetio predsjednika WiIsona, da ga nagorvori, da se odntart pošalje u Evropu jedan ekspediciioni zbor- (To je medjutim odbijeno. Op. L’r.) Amerika neće slat’ odmah svoie vojske na evropsko ratlšte. Kb. Ixmdon, 13. aprila, New-yorški dopišitik ,,Dally Maila“ doznaje, da je vlađa n principu zakljuČlia odbiti Roošev/cltov predlog, da se obrazuje i odmah na francusko ratište pošalje jedna američka ekspedicijona vojska. Vojsika i vliada drže, da nije uputno slati na evropsko bojište nikakvih borbenih sila, dok se ne izobrazi jedan mflijun vojnikat, a započne sa izobrazbom drugoga milijuna. Ratne prJprenie u Auierlcf. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Kopenhagen, 13. aprila. ,,P o 1 i tl i k e n“ javlja iz Parisa:' Brzojav iz Washingtona javlja : U svim giavnim gradovima otvoreni su regrutni uredi. Sve radionice su stavljene vladi na raspoloženje- New-yorški milijuitari ponudili su Wilsonu sastav i izdržavanje jedne ogromne vazdušne flote. (Naročiti brzojav „BeogTadskilt Novina“) Zeneva, 13. aprila. Kako ,,T e m p s" javlja iz NewY o r k a, prošle ned’eije se prijavilo 250.000 dobrovoljaca. Vlada medjutim predpostavlia upisu dobrovoljaca opštu vojnu obvezu izvlačenjem kocki. Zaplijenjen! njeutačlii i austro-ugarski brodovi u Americi. (Naročiti brzojav »Beograifsk’ih Nov'ina«; Beč, 13. aprila. Kako jc poznato, odredila je američka vlada zapljenu srv'ili njemačkiii i austro-ugarskih brodova u američkim lukama. Zaplijenjena su 22 a u s t r o ugarska broda sa ukupno 102.703 tone 1 122 njemačka broda sa ukupno 436.624 tonc u južnoj Americi, a u sjeverno - američkim lukama 98 njemačkih brodova sa ukupno 614.183 tone. Svega zajedno zaplijenjeno je 220 n j e m a č k i h brodova sa 1,056.807 tona zapremine. Od brodova, koji su vlasništvo austrijskog „LIoyda“. nije nijedan zaplijctijen. Llhvarenje sa žlvotnlm nainlrnicama u AmericL (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“). Haag, 13. aprila. Iz Netw-Yorka Javljaju, da Je poslije poslanice predsjodnika Wilsona otpočelo u Amcrici pretjerano Hhvarenje sa životr nim namirnicama. Vlada se već bavi prifiremama zakonskfli mjera prottvu ovog zia.

14. aprila 1917. AmerRki ratiij program. Kb. Bern, 13. aprfla. ,,P e t i t I J a r i s i e n“ j.ivlja iz New-Yorka: U Waslilugtonu je obrazovan munlcijoni odbor, koji će sc docnije moći pretv'oriti u min starstvo. List dalje javlja iz Ne\v-Yorka, đa je vlada izradlla ovaj ratni pngram: Upotreba ratnih brodova za zajedničku djelatnost sa savcznicima; municijone nabavke; preduiam ou 3 m'lijarde dokra saveznicima, čije ćc se snal djevanje tako is o osigurati; ob.ika jednog miJijuna Ijudi u prvoj godini, drugog milijuna u drugoj godin ! Ali se u Evropu ne smiju posIaN tiupe prije, dok se ne izvježba prvi kontingent i ne osigura organizncija za niegovo snabdjcvanje na bojno.n polju. Ograničenje trgovine u AmericL (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna".) Ženeva, 13. aprila. ,,H e r a 1 d“ Javlja iz New-Yorka: Vlada je uvela opšte ograničenje trgovinskog saobraćaja sa svima stranim državama, koji se smatraju da nisu u savezu sa Sjedinjenim Državama. lieotrnnlčenl pođmornićki rot. Uticaj podmorskog rata na američku prekontorsku trgovinu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Berlin, 13. aprila. Prema vijestima iz Benta, utjecaj podunorskog rata na trgovinu Amerikc sa Evropom uzirna sve ozbiljttiji oblik. U prkos suprotnim tvrdjenjima morski je put skoro sa svim zatvorai. Gomilanje robe u pristanišinini smjcstištima nc može se ni približno označiti. jer stotime hiljada vagona leže u smjestištima bez izgleda za dalje otpravljanje. Mjestimice str željezstičke pruge uz stotine kdometara daleko zauzete natovarenim vagouiitna. " Otežani transportni saobraćaj izazvao je jako poskupIjivanje životnih namirnica u vdlkim gradovrma. Skupoća naglo raste, Novi uspjesi podmorniea. (Naročiti brzojav. „Beogradskili Novina"). Berlitt, 13. aprila. W o I f f o v ured javlja: Osimi usjtjeha podmornica, kojd su đosađ u sprilii objavljeni, potopijeno je ponovo u katiaiu, atlantsikom oceanu i sjevernom moru: 16 parobroda, 7 jedrenjaka i 2 ribarska broda sa ukupno 63.000 bruto tona, i to engleski parobrodi „Stanley“ (3987 toiia) i „Elenogie" (8200 tona), cnjfleski jedrenjad „Huntley“ sa 8molont za Dieppc, ,,Mary Anny“ sa ugIjoni za ,Treport, „Boaz Oicttesvi©“ i ,,Endymion“, dva nepoznata francuska ribarska broda, talijanskl naoružanl parobrod „Avanguardia" (2703 tona) sa rudom za Canđiff, b-elgijski parobrod „Ilestia", norveški parobrod „Lisbet" i ,,Orif“ sa koksom, „Merild l.“ sa rudarskirti grodama za Cardiff, „Farmand“ sa ugljem za Lisabon, n o r v e š k i terctni brod „Svendsliolm", švedski parobrod ,,Norma“ sa „američkim orasima“, g r č k i parobrod „Kapinja" sa phosphatom za Nantes, đalje ovi brođovi Čija imtena nisu označena: Jedaii neosvijetljeni sprovodni brod jedan neosvijetljen, jako natovareni parobrod, k oj i J e b 1 o praćen ratniin brodora i razoračem, jedan bolnlčki brod usređiniengleskogkauaI a izmedju Le Havre i Portsmoutlia, jedan teretni brod u pravcu za Le Havre, jedan mali brodić, kog je vukao naoružani teretni brod. Uspjesima podmorntca, koji su 6. (. m. objaivljeni ima se po naknadniin izvještajinia dodati ove pojedinosti: Medju naoružanim brođovima nalaziii se su e n g 1 e s k i naoružani brodovi „Snovdon Range" (4662 tona) sa 7500 tona žita, voća i zobi i ,,Wyenwood“ (1984 tona) sa 2900 tona uglja, engleski parobrodi „Faicarn" (292 toma) sa ugljem, ,,Ennlstown“ (700 tona), „Ardenlen' 4 (3798 tona) sa 5000 tona šcćera, ,,Ariglas“ (778 tona) *a 6elionirrt pločama, „Canmi Core“ (6611 tona), ugUarski brod ,,Somme“ (1800 tona) s gvozdonim mđama, „Holgate" (2604 tona.) sa ruđatna (kapetan je zarobljen), jedan putničkl brod tip a ,,Megantic“ (14.878 tona), engleskl jedrenjaci ,,Howe“ sa ugljem, ,,Branđon“ sa čoliaiim pločama, „Castern Bellc“ sa smolom, eaigleskl ribarskr brodovi „Pririce off Wales“, „Oalatio", „Mouleim“, „Petrell", „Median", ,,Res!yn“, „Industria" i ,,Expcdicnt“, cngleici vatreni brod „South Arktc\v“ na istočnoj obali Irske, francuski jedreniaei ,,Briorrc“ sa uljem, „Frigante" s a ugljcmi, „Eugene" sa niklom, francuski ribarski brodovi ,,Q.707“, „G. 702“ i ,,G. 775“, dvc ncpozuato francuskc ribarske barke, ruskl jedrenjak „Laymar“, norveški parobrodi ,.Korsmeos“, „Dangali" i ,,Grenimar“ sa ugljem, ,,Newa“ sa ugljem, „Sandvik" sa željezom, „Tizena 44 sa koksom, ,,Marscbal“ sa ugijem, dalje osani parobroda, medju njima dva jedrenjaka čija imetia nisu utvrdjena. Sef admiralnog stožcra niornairico. Opasnost od mina u kanalu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Bem, 13. aprila. „T1 m o s“ javlja. da je opasnost od mina u kanalu isto tako ozbiljna kao i opasnost od podmiornica. To so vidi iz propasti mtiogih torpednjača i drugih brodova u kanalu, što je dokaz, da su mino vrlo vješto mamještene.

Sporazumne slle medju sobom. Konferendja u Falkestonu. Kb. Paris, 13. aprifa. Havasova vijest: Ministar predsjednik Ribot i Lloyd Gf»rges prispjcli su u Folkcstonc, gdje su konfcrisali. Francuski Biinistar rata Painleve prispio je u ponedjeIjak u London, i dugo se razgovarao sa Lloj dcm Georgesom; razgovor je proiužcn i sutra dan. Painleve je konferisao i sn mimstrom lord Derbyem i gencraloni Robertsonom. U ovim konferencijama se pokazala potpuna saglasnost obiju vlada d vojnim operacijama na svima fronto\*ima. U svome povratku Painkvc je posjetio bf/lgijskog' kralja u Calaisu,

Cdvažno tfjelo 26 nilemnca. Kb. Berlin, 13. aprila. Wotffov ured javlja: Kako doznajemo, uspjclo je 28 mlađih Nijemaca, da jednom pomorskom i vojničkom znaćajnom vožnjom jz Chile-a preko Norveške doputuju u Njemačku i ondje se stave u službu domovine. U decembru sti prošle goJine tt odvažni patriotični mladići kupili za 80.000 pesosa u Chile-u maleni brodić „Tinto“ sa 160 tona zapremine. Brodić su provifJili sa dovoljnom zalihom hrane, a ureflili na njem i postaju za bezžični brzojav. Sam je odlazak bio veoma težak, pošto je bro* dić na zahtjev engleskog poslanika u Santiag u bio od oblasti temeljno pretražen* pa je jedan dio posade ostavio brodić te otplovio iz luke drugim brodovima, da onda zaobilaznim putem dospijo opet jd 01 svoga brodića, koji je medjutim isplovio. Nakon osam dana puta došao je brodić do falklandskih ostr\a, gdje su mladići odali počast onim njemačkim junacima, koji su ovdje u glasovitoj pomorskoj bitci sa đa« leko nadmoćnijom englesko-japanskom flo* tom slavno poginuli. — Vrijeme je bilo pret* mjenljivo: djclimično je vla/dala jaka bu« ra, koja je bnodić teško oštetila, a djeli« mično opet posvemašnje zatišje tako te brodić nije mogao smjesta. Sve su te teškoće hrabro izdržanc, te se tako prešao ekvator i Azuri. 24. marta dospio je brodić u blizini shetlandskih ostrva, na poinorsku saobraćajnu cestu izmedju Amerike i sjeveme Engleske. Ovdje je broJić susreo jednu englesku pomoćnu krstariai. Srećom je more bilo tako uzburkano, te krstarica nije mogla pustiti svoje čamce, pomoću kojih bi posada krstarico mogla pretražiti njemački brodić. Tako se engleska krstarica morala zadovoljiti danim odgovorom, da je ,,Tinto“ — morveški brcd, koji «e naiazi na putu za Norvešku, N'ekoliko dana kasnije stigao je „Tinto" u jedan nbrveški fjorcl. Tu su izbile nove poteškoće, jer nije bilo moguće dobiti sprovodića, koji bi brod doveo u sigumu luku, Konačno su i te poteškoće prebrodjcne, te se posada iskrcala, proiala brodić u korist njemačkog ,,Cr\ r enog Krsta“, a onđa s© otputila u Njemačku, da se stavi u službu đomovme, Put je iz Chile-a trajao puna 124 đana.

Hajnoviie brzojnvne vijesit. Bugarsko poslansivo u Mađriđu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Sofija, 13. aprila. Kako ,,B a I k a n s k a T r i b u n a“ iz vladinih krugova saznaie, ustanoviće se u toku snjeseca aprila u Madriđu bngarsko poslanstvo. Ovo će se učiniti iz obzira što će Španija prilikoni budučih prcgovora 7.1 mir igrati vjerovatno važnu ulogu. General Žekov u Carigradu. (Naročltl brzoiav ..Beogradskili Noviua n .) Carlgrad, 13. aprila. Bugarski generalisim genera! 7. ek’ o v prispjeo je 15. i. mj. u Carigrađ.

Grad i okollca. Rimokatolička služba božija. Sutra u nedjelju, 15. aprila (Cvjeinica), služiče se: l.U konaku:u8 sati u jutro sv. misa za vojnike, kojoj ima slobodan pristup i gradjanstvo. 2; U župnoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati u jutro Sv. misa za školsku djecu. U 10 sati njemačka propovijeđ I pjevana Sv. misa. Poslije podne u 3 sata večemja. U radne dane počhna prva Sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati u jutro. Raspored bogosluženja strasne sedinfce I na dane svjetlog Vaskrsenja Hristovog ii ovd. pravoslavnlm crkvamaU toku ove strasne sedmice i na dane svjetlog Vaskrsenja Hristovog bogosluženjc u ovd. pravoslavnim crkvama vršiće sc po ovome rasporedu: .Na Vel. subotu (14. apr.): jutrenjc sa opijeloin Hristoviin i obnošcnjem plaščaniec u 5 sati izjutra. Liturgija sv. Vasilija Vdikog u 9 sati prijc podne. U ncdjelju (15. apr.) na svijetli dan Vaskresenja Hristovog: Cin Vaskrescnja sa litijom u 5 sati izjutra, za njim se nastavlja: jutrenja. a odmab zatiin sv. liturgija Jovana Ztaioustog. U ponedjeljak (16. apr.) i u torak (17. apr.) drugiitrećidanVaskrsa: jutrenje u 7, a liturgija sv. Jovana Zlatoustog u 9 sati prije podne.