Београдске новине

Broj 101.

Subofa

Beotradske Novme

14. aprila 1917.

Strana 3 ,

Yeliki pctak u Sabomol crkvL Juče poslije podnc u 3 sata otpočelo je veliko večernje u Sabomoj crkvi, koje je zatim produženo u lltiju I na najsveČaniji način završeno oko 5 sati. Crkva je bila prepuna svijeta. I mlado i staro, i boKat i sironuiii došao je, da se pomoli Boru za ovaj veliki dan stradanja SpasiieiJa svijeta. I ored običnih pjesama, kojc se pjevaju na velikoj večemji, koja je poslije produžena i u litiju, crkveno-pjevačko društvo pjevalo je zanosno božanstvenu pjesmu: Plač majke Božije, koju jc u mješovitom zboru harmouizirao srpski najveći kompozitor Stevan Mokranjac. Saborna crkva rijetko je bila ovako prepuna kao juče, izsđeda dia je svako osjećao potrebu, da se za ovaj veiiki dan pomoli Bogu i da pomišJjajući na velika iskušenja BogaCovjeka, nadji melema svojoj duši. Uz asistenciju cjelokupnog sveštenstva izvršeno je poiaganje plaštanice na najsvečaniji način. Crkvenopjevačko društvo, sastavljeno sada samo iz desetak starih članoa r 0 ‘, gleđa 1 sađa da održi, tradiciju društva, koje je dugo godina sa velikom voljom gajilo notalnu crkvenu i narodnu glazbu. Dugo je u noć gradjanstvo dolazilo i sa strahopoštovanjcm cjelivalo piaštanicu, moleći se iskreno Bogu. Ljekarsko veče. Danas, u subotti 14. o- mj. ođržače sc u 6 sati poslije podne u pričuvnoj bolnici ,,B r č k o“ (hirurško odjelenje) II. sjednica pod predsjeđništvom nađliječnika dr. K. B o h m a. Predavanje će držati pukovnijski stožerni liječnik dr. K. Biehl o „Ušnim ljekarskim ratnim iskustvima“. časnici i činovnici pozivaju se, da sa svojiiu pripadnicima posjete ovo večc. Predavanie dr. Menczela. Danas i sulra predavače dr. Fiiip M e n c z e 1 u pozorišnoi dvorani etapne stanične menaže, Terazije 25, o svojim doživljajima kao ta'iac u Srbiji. Danas će govoriti o dožBvljajima u Srbiji, a sutra o unakrsnom putovanju kroz Rusiju. Savkoliki prihođ od tih predavanja namijenjen je c. i k. fondu za udovice i siroćad i ratnom odboru k. ugarskog dotnobranskog ministarstva. Cijene mjesta: loža (4 sjedišta) 15 krttna, orkestarsko sjedište od 1.— 6 . reda 4 krune, stranačka loža 4 krune, sjedište u parkettu ođ 1.—S. reda 3 krune, od 9—20. recla 2 krune, partersko stajalište za podoficire i vojnike 1 kruna. Ulaznice se prodaju u ispostavi fonda za udovice i siročad, ’J’erazije 4, 1. sprat. Predavanja počinju u S'/» sati u veče. Da se javi radi ptijema no\ cane uputnice. 0. dvu Miki Popoviću, (Pivarska uliea broj 54), potrebno je da &e javi radi prijcma novčane uputnice g-dja Stanka J ovanović, činovnik iz Becgrada. Potrebno je iinati uza sc i poticijsku prijavu priiikom prijema novca. Prilog za beogradsku sirotinju. Gospođin jovan Všetečka, ir.đustrijalac 'iz B<iOgrada poslao jo sirotinjskorn odjclenju opštiue giaj'ta Boograda svotu od 300 kruna, kao svoi prilog ža sirotinju grada Beograda. Ovaj lijcp primjer zaslužuje svakti pohvalu. Da se jave. Ana udova A c i ć i Dragoljub ’A c i ć, tapetar, inrije nasianjeni u Balkanskoj ulici 52, neka dodju u redakciju „Bcogradskih Novina“. Novi red vožnje traiuvaja Od 15. aprila saobraćaćc tranivaji po ovom redtt: 1 . pruga: Prva kola od Kalenicgđana za Makenzijevu ulicti polaze u 6 sati i 10 minuta iz, jutra, a posijednja u 7 i po sari u veče. Posljednja kola polaze iz Makenzijeve ulice za Karemegdtm u 7 sati i 50 niiiiiita. 2. pruga: Prva kola od Slavije za paTobrodarsku stanicu polaze u 6 i po sati iz jutra, a posljednja u 7 sati i 20 ininuta. Posljednja lcola od parobrodarske stanice za Slaviju u 7 sati i 40 ininuta, a od Slavije za Kalemegdan u b sati u veče. 3. pruga: Prva kola od Kalemegdaua za Ratarsku ulicu i iz. ove za Kalemegdan polaze u 7 sati iz jutra, a posljednja od Kaiemegdana i iz Ratarskc ulicc za remizu u 7 i po sati u veče, 4- p r u g a: Unakrsni saobraćaj od C> sati i 20 minuta iz jutra do 7 sati i 40 rainuta u veče. 5. pruga: Prva kola od Terazije za Djeram polaze u 6 sati i 45 minuta iz jutra, a posijednja u 7 sati i 40 minuta u veče. Prva kola od Djerma za Terazije polaze u 6 sati i 20 minuta iz jutra, a posljednja u 7 sati i 25 minuta u večc. 6 . p r u g a: Prva koia od gubernije za Topčider polaze u 6 sati i 15 minuta jz iutra, a posljcdnja u 7 i po sail u veče. Prva kola iz Topčidcra za gubcrniju polaze u 6 sati i 50 min., a posIjeđnja u 8 satFi 10 ininuta. Plemeniti dar. Poznati dobrotvor vještaik u atletici, g.^ Marijan M a t i j e v i ć, „junak iz Like“, koji je za vrijeme rata najvejći dio prihoda svih svojih produkcija liložio u dobrotvome svrhe, darovao

je i opet fondu za udo-vice i siročad pogintrlih junaka lijep iznos od 100 kruna. PlemenRj darivač je ovu svotu predao upravnom odjelu za dobrotvorštvo, pa mu se ovim teriče najIjepša hvala! Najviše cliene za kože. Svako štavljenje, preradjivanje i rasječenje sirovih koža zabranjeno je> Sirove i izradjene kože, koje budu pronadjene kod nrgovaca i tabaka, biće konfiskovane ako te kože odgovaraju vojnoj upotrebi i ako su protivu pravno upotrebljene za preradjivanje. Za gradjansku upotrebu dozvoljeno jc preraditi i trgovati samo kožoin, koja vojnim upotrebama nc odgovara, a čija je prodaja za gradjansku upotrcbu dozvoljena od naročite komisije, koja će staviti na svaku takovu kožu žig „Freigabestempe 1“. Kože dozvoljene za gradjansku upotrebu svaki može kupovati u stovarlštu koža centrale sirovina u Beogradu, Saborna ulica broj 24. Najveće (maksimalne) cijene za kože, dozvoljene za gradjansku npotrebu. jesu: Djonovi K 40—55 kilogram; Drugi djonovi (Brandsohle) K 3540 kilogram; Lice (Oberleder) od govedje, teleĆe i konjske kože K 40—45 kilogram; ,,Box“, ,,ševro“ i ,,lak“ K 8.50—9 kvad. fus. Kože za postavu do K 15.— komad. Svako prekoračivanje maksimalnih cijena, kao i prikrivanje koža i kožrie robe, kazniće se, kad se krivac uhvati, konfiskacijom robe i zatvorom krivca. Ileogradski Orfeuiii. Od 16. aprila o. g. počinju gradjanske predstave srijedom, četvrtkom i subotom u 7 sati u veče. Beogradshi orfeum u Zemunu. Današnje gostovanje beogradskog orfeuma p Zemunu započinje u 8 sati na veče. Za Bcogradjane je stavljen na rasptiloženje postbni parobrod, koji će iz Zemuna kreauti za Beograđ u ll a / 4 sati noću. Kola za spasavanje. Jnće u šest sati u jutro pozvata su kola za spasavanje na Vejiki Trg, gdje je ljekar, koji jo pratio kola zatekao Savetu Stefanović, koja je onomad bila pobjcgia iz gradjanske bolnice, iskočivši kroz prozor. Pošto je skokom povrijedila nogu, predata je opet građjanskoj bolnid, Izgubljeiio. Na beograđskoj željeznićkoj stanid nadjon je novčanik u kojemu je bilo nešto malo novaca, tramvajska karta, propusnica, koja glasi na dragonca Oeorga Hummera, kao i tii pantljičice od odličja. Ko j« izgubio može podići u c. i k. policijskoj komandi. Krelanje siranacaIzvjcštaj prijavnog ureda ođ 12. aprila: Prijavljeno 64, odjavljeno 52, seliđbc 27; u hotclima prijavljeno 96, odjavljeno 78, ostalo po hotelima 247 prijavljerti'h putnika.

finreis priuredo. Preiazna privreda posliie zaključeiiia mira, Dr. Karlo Goldschmidt iz Essena pišo o „prelaznoj privredi“ poslije zaključcnje mira; kako je sebi zamišljaju njcmački gradjanski i industrijski krugovi: Pod prelaznom privrcdom razumijem državno urcdjenje privrednog života, da se ista iz neslobode, koju je rat nametnuo privrednom životu, opet privcflo so!b<x5, koju je uživao prije rata. Nužda nastavka državno organizacije jasna je bez daljnjega razlaganja, ako se pomisli na poteškooe prehrane, kojima ćemo niorati računati i poslijo rata. Ot\'aranje granica ne će samo po sebi dostajati, jer moramo i nađalje i svagdje računati sa jakim nazadovanjem prihoda žetvo. Ne samo u Evropi, gjdje su ijudi i životinje, koje su do sacla služili obradjivanju polja, oiduzeti toj djelatnosti, nogo i iz\ : an Evrope, u Almerici, Aziji, Afriri i Australiji unovačio jo sporazinn i Ijudo i životinjo, koji su do sada radili po poljima, za rat. U Ujeđinjonim Državama no manjka samo uobičajeno godišoje usdjivanje od po prilici jednoga milijuna voćinom za rad sposobnih ljudi, već su i mnogi na vojnu službu obvezani muže\1i sporazuma pohrlili pod oružje u Evropu. Drugi su radi visokih piaća pošli sa poljskoga rada proizvođnji munidje, a sve to će so u istoj mjeri nastavljati doklegod rat traje. Bit ćo s toga radi pomanjkanja žetvenogu prihođa i u prkos otvorenih granica, odniah poslije zaključka mira teško moguće smjesta ^ribaviti živežna sredstva. ' Valja se s toga pobrinuti, da se imućnaji ne samo smjosta ne vrate bogatoj opskrbi, koju su sebi mogfi dopustiti prijo rata, voć ih treba zapriječiti, da ispražnjenie hambare i sinočnice odmah ne napune. U drugom slnčaju prijeti pogibdj, da će pr\ r o vrijemo mira za manjc imućne biti još goro, nego li što je to bilo pod konac ratnoga vreinena. Osim toga mora država budno i na to paziti, da se ne bi možda neđozvoljenom povišicoin cijena ugrozlli usjevi i zaliha blaga. Uspije li nam dopremiti u ziemlju veće količinc živeža i surovina za predmeie svagđanjo potrebe i fanademo b ttormnlnfh toiara, onda te

biti ntoguće ftojedincu dodijeliti veće koiičinc, nego Sto jt to sada slučaj. Nu nikako ne ćemo hioći smjesta biti bez našega oblasnoga sistema razdiobe. Kraj potrebo ogranioenja potroška moraće se država pobrinuti i za to, da se industrija po moguaiosti na što više jednakj način opskrbi nužnim inozfcmnim surovinama. Dvžava će dakle morati u je)Jnti riiku ustanoriti stanoviti razmjer izmedju različitih surovina, u kojem će se naimc dozvoliti uvoz, a u drugu ruku rnorat će pojedino surovine i opet po mogućnosti m što više jednaki način razdijeliti medju tvornicama obzirom na njihovu djelatnu sposobnost, ne bi li industrije na taj način došle sve u isti čas š na donekle jednakj na£in do zaposfenosti i ne bi li niogle opet što prije zapoćeti prometom li mogle op-et što prije zapoeeti prometom svojiii proiz\'oda. To je već nužno i zato, da se 0 |J starine uvrježena trgovina, koja je u ovoin ratu osobito teško trpila, opet uspostavi u svorn važnom položaj’u za privtedni život. Sjedinjenje potrošača kiozemnih surovina u svrhu zajedničke kupnje u inozemstvti već je nužno obziiom na uspostavu v'alute, Ako bi »e u prvo vrijeme, kad će biti potraga osobito za nmogu robu burna, — valja samo pomisliti na našu veliku potrebu surovina za tekstilnu robii, kovine 1 mast — dalo kupciina potpuno slobo>:lne ruke, djene bi poskočile neizmjerno i mi bi na koncu konca posredno našiin protivnicima, koji posjeduj.u surovijiie, piaćali ratnu odštetu, kako bi je oni odrcdili. VaIja uzeti u obziri i na to, da natna u veljjte manjka .brodarskoga prostora, Faktična i sVrsi sliodna uvozna politika moći će se saino onda provesti, alco će pripadnici četVornoga saveza i u ovom poći zajedno, a ne svaki za sebe, NajpovOljnije bl bilo, kad bi mogli prigodom zaključka mira izvesti jelnu poatisao, koju je, koliko ja znadem, ponajprijc izrekao državrti tajnik Helfferich, da s© naiine ratna odšteta, koju će sredj-< šnjo vlasti zahtjevati i inorati zahtjevati, djeJomice isplati tnd naših protiVnika u obliku surovina. Onda bi naime dobili dovoljnu Imnožinu predjo, kovina, kaučuka, ulja, inasti, žita i krme, a ne bfc, trebali za to slati novac u inostranstvo, U drugn ruku bi se pak j’akiiu izvozoin proiz\o<la visoke vrijednosti brzo digl’a valuta. Držiin p'ak, da će to koliko AustroUgarska tolil-co i Njemačka biti u stanju poslije rata. PriVredni proizvodi bit će dodušo uz neznatne iznitnke u prvom redu nužne u samoj asmlji za prehranu i doknadu Zalilia. Ne roogu prosnditi', u koliko će Bugarska i ’TuVska biti neposredno poslije rata ti stanju, da izvozom svojih proizvoda po-Jignu svoje gospodarstvo i svoju valutu. Industrijski krajovi većinoin jedva da su 'u ratu i vidjcli neprijatelja. Njihove uredbe su većiiiom jedvia dotaknute, većiin dijelom su i znatuo proširene. Moći če dakle svoj posao, maliar zbog' teškoga, gubitka mužev'a i nađalje pomoću ženskih sila đoskora opet porJuzeti u potpunoj mjeri, a sv'akako ne će tim tvornicama u prvo vrijemo manjk'ati prometa. Svijet nužno treba uspostavi}, te je upravo gladan proizvoda mira. U Inoiemstvu i to u neutralnom i 'nc'prijateljskom inostranstvu prigodom tmirovnoga zaključka postignuto prvenstveno posiupanje ili ugovorene pogodovnosti najvećeg - pogodov'anoga, moraju našem iz\ r ozu otvori vrata. Držav'a mora osobito pospjcšiti izvoz takovih proizvod'a, u kojima nema surovina, z’a koie moramo slati novac u inostranstvo. Ako je država već u ratnoj privredi prizvaiu u pomoć svome poslu velike privrednc veze u svrhu organizacije, moraćcto još u večoj mjeri učiniti u prelszuoj privrcdi, Ne valjla fmstiti s vida, da se kod svtju tih mjera iKidi samo o prelaznoj privredj i da potonje što jo brže moguće icpet niora nestati, dh prepusti poprište slobodi obrta i trgovine, kao što je opstojlala prije rata, Jersamou štomoguće većojslobodi inoći će so obrt i trgovina tako rnzvijati, kako je nužno da se malo po m«lo izliječe teške rane, koje je zad ao rat na rodnoj pri v ređi.

Peti austro-ugarski ratni zajam. Za pcti je austro-ugarski ratni zajam uplaćeno u gotovom 4.464,610.000 kruna, od toga 2.025,000.000 K na 40-godišnji' SVa 0 /# amortizacijoni državni zajam, a 2.439,610.000 K na 5,Va% državne doznake, koje se imađu isplatiti 1. juna 1922. Papiriina prijašnjih ratnih zajmova upla« ćeno je na 5 ratni zajam 1.770,000.000 K. Sveukupni je uspjeh petog ratnog zajma 6.234,610.000 K, od čega otpaJa K 3.795,000.000 na aniartizacijoni državni zajain, 'a 2.439.610.000 K na 5,Vz .<> državne doznake. Budimpeštanska burza životinja. U dvorištu budimpeštansko centrahie gradske zgrade Već se kroz više godina održava svako nedjeljo u srijedu i petak trgovina raznih domaćih iivotinja. Najviše se prodaju psr, mačke, kunići (bijeli zečevi) i papagajl. Posljednjih je dana na toj burd nastupila t Zv. ,,baisse“ za pse, t j. cijena im je vrlo pala. A i nije čudo! AprovizSranjem na osnovu iskaznica, najtežo su pogodjeni psi, jer za njih neina iskaznica, dok one, koje dobivaju gazde, jedva za njih dotječu, S toga se svatko, premda redovno teška Brca, nastoji riješšti psa, što prema svim burzovnim pravilima izazivlj« padanje riJena. Prošle srijede prodan je lovački pas najflnije rase ža 10 K, dok *e u mirno dob« talcvi psi ptaćaju po 200 i više K.

Mladi pak psići, kojl se obično prodaju po 20—30 K, dobivaju se sada po 2 I I krune, Umjetno pravljenje duhaua. Pošto nema izgleda, da bi se nestašica đuhlana skoro ublažila, možda će se nad čitatelja, koji če se rado poslužiti lovim reoeptom za domaće priugotovljanje duhana: Spberi u Ijetu lišće od malina, kupjpa, jagoda, oraha, loze, k>će i paskvice i sreži ijoš onako svježeg kao duhansko lišće, pa |ga tmetni u hlad, da se osuši. Onda uznii \TUĆi talog ođ kave, umiješaj malo duhanskog lekstiakta tli pravog duhana, najbolji vojnički duhan zatim sušeno lišće i pusti đa se u tome dobro natopš; onda ga metni opet pod krov da se snši. Pro poruča se prije uporabe još malo pravog duhana !ako ga tma. Ofeobito sladolcusci tttiješaju taj preparat prije uporabe sa Bšćem pd riiža. Ovakovim postupkom dobiva se dobar duhan. Ograničenja u prehranl etigleskog s(anovništva. BnglesJd državni živežni kontrolor izđao je naredbu o javnoj prehrani: Naređba se tiče svratišta, klubova, penziona 1 drugih javnili zavoda, u kojitna se jede. U njoj se ustanovljuje jedan bezmesni dan I to za London utorak, inače snjeda. Krurnpir sniije se davati na bezmesne dane i u petak. Naredba ustanovljuje ovo: Dnevno se jede 4 puta, a kod svakoga jela dopuštaju se dvije unce (jedna unca od prilike 2S grama) kruha, sedinina unce slađora, od mesa dvije unoe za zajutrak, 6 unca za objed i večeru, oshn toga riba 1 dvlje Unce bratina. Težina mesa ima se računati u sirovotn stanju zajedno sa kostima. Naredba povisuje inaksimuni drugih vrstl žita, koje se bnaju prkniješati pšeničnom brašnu od 15 na 25 po sto.

ZtMvo. Liječenje reumatizma zglobova. Prije neko dva mjeseca javljeno je o fenomer.alnini uspjesima, što su ili bćčki Kječnjci L. Mflller i R. Miiller, svaki za sebe, postigli u liječenju infekcija i upala, služeći se jedino injekaijom mlijefca. Akntne infekdje očiju, kod kojih se već držalo, da je vid za uvijek izgubljen, postiglo se sa 2—3 injekcije mbjefcom, da je upale za 24 sata nestalo i oči su biie Bpašene. Sađa javljaju bečki listovi o novim uspjesima liječenja mlfjekom. Dr. Adolf Eidelmann, liječnik u ViLhehnininoj bolnici, kojom upravlja sveučilišni profesor dr. Wehsbcrg, kušao je afcutne slučaJeve reumatizma zglobova liječiti kombinarijom mlijeka i salicila, te nru je to i pošlo za rukom. U roku od tri dana nestalo je svili bob'. Kliničari i farmakolozi odavna su nastojali spriječiti razvijanje retunatizma već u prvim počecima, da spriječe proces upale osrdačja 1 razvoj griješke na 8rcu, koja prouzrokuje smrt. Salicii, taj (zvrsni specifikum protiv samog reumatizma zglobova, nije ipak mogao spriječiti upalu osrđačja. Ponukan uspjesima dra. L. i R. MUHera, te P. Sazia, odlučio je dr. Edelmann upotrijebiti Injekcije mlijeka i ve» like doze salicila, pa je postigao neočekfvano povoljne uspjelie, Desef- kubiailh centnnetara kuhanog mlijeka injidrao je u ekstenzorne mišiće nadgoljenice. Pet do šest sati nakon injekcije pojavi se groznica i temperatura poraste, ali opet bnzo spadne; kod onih, koji su prrje injekcije bili grozničavi, spadne takodje na normaki. Nakon groznice dao jo bolesnicima salidl. EK'anaest sati iza feijekcije popuste boli u zglobovima, crvenila nestaje, a kretanje uda postaje sasvim slobodno. U svim slučaJevima dra. Edehnannanastupilo je potpuno ozthavljenje u roku od tri dana. U Kječničkim je krugovinia taj uspjeh pobudio veliku eenzaciju i već se mnogi odlučiše na tu metođu liječenja. Poslijetfnle Đrzolaune vilesfl. Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 13. aprilaMaćedonsko bojište; U prostoru izmedju ohrldskog 1 prespanskog jezera pješačka vatra i vatra mašinskih pušaka izmedju straža. Uzduž cijelog fronta slaba topnička djelatnostu Tri su neprijateljska odjeleinja pokušala uznapredovati na drumu B ! t o 1 j—N essen, no bila su protjerana našom vatrom. Južno od D o j r a n a žestoka vatra mašinskih pušaka. Rumunisko bojtšte: Zapadno od T u 1 č e * e pokušalo je jedno neprijateljsko pješačko odjelenje, da se u 12 Čamaca uribliži našim stražama, no bilo je protjerano našom vatrom. Kod M a h m u d i j e prevezeno je u više čunova jedno od naših izvidničkih odjelenja na iijevn obalu rukava Sv. Ojuraj, otkuda se nakon što je nanijelo neprijatelju gubitaka, opet povratilo na našu obalu-

Vellki uspjoh noograulčenog podmorskog rata ii miesccu martu. Potiopljena 861 000 t o n ». Kb. Berlin. 13. aprila. Načelnik admiralskog stožera javlja: Rczultat našega podmorskoga rata *a mjesec mart i&kaguie već prema doMdaoilm ustanovljoujiina 861-000 tomu

Konačnl rezultat blće Istom u posllednjoj trećini aprila tačno poznai, te će se još nešto povislt!. U mjesecima febru-: aru i martu izgubljeno je šcst našifp podmomica. Rusija I pltanje mira. Kb. Petrograd, 13. apriia. » Petrogradska brzoiavna agenciia javlja: Danas je u palači dume otvoreir-: kongres zastupnika okružnili vijećnikat te radnika i vojničkih delegata Rusijel? Poslanik Chejdze držao je govor, u kojern je medju ostalim rekao: Došao je*. čas, kada sami narodi moraju da riješei pitanje o ratu ili miru. Mi možemo rećf£ da ćemo se priključitl svima oulma, koU Idu za iim, da sve vlade odmaii iziave svoie odricanje na sva osvajanja te da će pristupiti preuredieniu »vojllai ugovora. Mi moramo ii tome smisl« radlti, jer će tako naše djeiovanje dovestl do raspleta rata.

Rozne vijesti. Novl pisaći I slagaći stroj. Njemački inžinjir na trgovačkoj ak&^ demiji u Manheimu, dr. Mayer, izumia je načiu kojim je riješen problem elektiičS nog' pogona za pisaće i slagaće strojeve? Svaka ijudska pomoć je suvišna. Ovakot udešenim strojein mogu postići dobru l>iv ( iS nu pisanja i slaganja dapače i jetdjnorujtffl ili lamo jednoprstni invalidi. Za pogojil je potreban kontakt stroja sa vodom elel& tričnoga svijetla. —« Bilježimo ovo po vinarskoj dužnostj, no napotninjemo, rJa naročito u pogledu tili novih slagaćih sirok jeva valja najprije pričekati lijihoui prak-} tičnu vrijednost, jer je na tom pcđručjrtf već fcinogo foga pokušavano, a vrl^ Sti malo praktički pokaizalo valjaniin, Opadanje poroda u Pragu. *Narodni L!sty“ javljaju, da se u tog ku od 18. đo 21. marta u praškim kotarn ina starog grada i Josipovog grada t» 50.000 stauovnika nije rodilo nijedn o d i j e t e.

Zuanitne e&jave. OBJAVA. Kmet mokroluški Sava J o v a n o v i ć fcgubio je po njegovom tvrdjenju u Rafcofvičkoj šumi svoju kmetovsku legitimaciju' Ova se Iegitimađja ovim og!aša\ a za nev« žeću, u slučaju da je ko nadje, tma je pr<? dati potpisatom zapovjcđništvu. C. I k. zapoviedništvo mosne brane I grada Beograđa. Upravno cdjeienjer OBJAVA, .0 uvodjeoju Ijetnjeg vreuiena za god'nsi 1917. Na osnovu Najvišom Vrhdvnom Zapovješću datog mi ovlašćenja Njegova c. | k. Apostolskog Veličanstva za područje Srbije, kojo se nalazi pod austro-ugarskonj upravom, naredjuje: § 1 . Za vrijenio od ponedjdjka 16. sprif« 1917., do ponodjefjka 17. septembra 1917., uvodi 80 premještanjem vremepa z» jedan sat, Ijetnje vrijeme. Prema tome će $e časovnik 16. aprifa 1917, u 2 sata u juriu, prema dosađanjort računanju vremena, namjestiti za jedan sa« unaprijed, a 17. septembra 1917. u 3 sata u jutru, \Tatice se za jedan sat nazađ, prema naročifom računanju vremena (I.jetnje vrži jeme), koje je ovom naredbom utvrdjeiio? U jutru 17. septembra 1917. dobićej pr\i sat od 2—3 sata dodatak A, a đrugtl sat otl 2 -3 dodatak B. § 2 . Ova naredba stupa na snagti ojnog dana, kada buđe objavljena. Odredjenla o Izvodjenju. 1. Novog račttnanja vremena pridtzaj vaće se sva zapovjeđništva, vlasti i ustaj nove pri održavanju ročišta, rokova, ž<v ijezničkih i poštanskih sati, a mora svakl bez razlike vršiti pri svakom uvodjenju javnog i prlvatnog života. 2. Svi javni časovnici namjestiće so Vi noti izinedju 16. i 17. aprila za jedan 6av unaprijed prema do sad uobičajenom mjcsnom i željezničkom vremenu i ostaće U tom stanju do 17. septembra 1917. Prema tomc će tamo, gdje se mjesno vrijeme, kojeg su se do sad pridržavale željezničkc i poštanske ustanove, od tak<x zvanog srednje-cvropskog vremena ražiikovalo, te razliko ostati nepromijenjene i za vrijeme ljcta 1917. prema novom željezničkom i poštansirom vremenu. 3. Svi pokušaji, koji bi išli na to, da učinak ove mjere odiaganjem jxjslo\ni!v’ sati i time podobnih osujeta, spriječiće se največom odlučnošću. 4. Odredjenja, koja do sada važe o izlasku stanovništva i o zatvaranju javnih' lokala u Beogradu u veče, ostaju ž dalje u neograničenoj važnosti. Prema tome će se vrijeme, do kog je izlazak stanovništvu, rad i zadržavanje' u javnim iokalima dozvoljeno, pro.Južitil po novom računanju vremena do 10 saii v veče. Van Beograda će narodbe o ovonte izdati nadležna okražna zapovjednišha, U Beograchi, 13. aprila 1917. , C. i fc vojna glavna gubernij*.