Београдске новине

Broj 141

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINE

Strana 3. i

Dakle dažni smo priziiavati ti Hristu Idvojaku prirodu“ (Serm. CLXXV1). Tako nas i crkva u svojim pesmolvorima na danaSnji dan poziva đa slarimo „Živolodavca, koji sc vazuco sa dvema prirodama“. A u dnigoj bcscdi svojoj veli 'Avgustla: „dostiže od krajado kraja (Prem. VIII, 1). Ali ako dostiže ov«le to otkud ide? Prostranstvom so ne rasprostranjuje, vrcmenom se ne meaja, ticma ni početka ni svršetka; no prebivajući sam u sebi obuhvaUi sav svet. No Gospod je „ponizio sam sebo uzevši obličje sluge“ (b’il. II, 8). U ovom obltfšju sižao je On, u ovom obličju i vratio sc na ncbo Onaj, koji se nikada nijc udaljavao od ncba. Ko jo ovaj ca.r slavc, kome su kneževi imali podizati vrata: „dignite vrata, vasa, kncževi, i uzvisite se vrata vječna (Ps. XX1\ ). Uzvisite se, da prodje Car slave? On se ne poznaje. Nijc samo On Bog nego je i čovek; nije samo f;ovek nego je i Bog. Strada: je li zaista Ou Bog; vaskrsao je: da li je zaista ou čovek. U jednom j istom psalmu dva put se govori: „dignite vrata vaša kneževi i uzvisite so vrata vječna, ide car slavo“. Posmotrite kraj ponavljanja ovih rcči. Njernu, oljedanput, kao vaznesenome, otvaraju se dvojaka vrata —- ada i ncba. Evo nov slučaj: Bog sc javlja u adul Isto tako: ioveka priraa nebo! I u jednom i u đrugoni slučaju, i na jcdnom i na drugom mestu užasavaju sc kneževi. Ko je taj car slave? Jednome na pitanja njijjova veli: Gospod ki - cpak i silan. Goi spod sihui u boji, u kome se podvrže smrti za smrlne, strada jedan za sve, svemoguči se ne protive, nego umirući pobedjuje. Veliki je ovaj Car slave, veliki i za sebe adskc. No to se isto ponavlja i vlastima ncbeskim: „diguito vrata. vaša, kneževi“. Ali kako vazneseni uznosi soboin i čovoka, to se govori o njemu kno nepoznatom: ko je taj Car slave. A pošto se on ovde javlja kao pobedilac, i likuje, to se i ne odgovara: „Gospođ je silan u boji, nego: Gospod nad vojskama, On je Car slave“ (Reč na Vazn. 377). Dogadjaj i praznik Vazncsenja Gospodnjeg na nazidanjc i uleliu vemih, po rečima ap. Pavla napominju: da je od vremena Vaznesenja Gospodnjeg ,,naše življenje na nebesima otkuda i Spaeitclja očekujemo, Gospoda. jiašog lsusa Ilrista" (Fil. III, 20). Prema tome višriih blaga smo mi dužni tražiti, onih gdje je llristos, scdeči s desne strane Oca. Vaznesenomo na nebo dužni smo mi stalno uznositi svoje misli, srce i pogled, u nadi da čemo i sami potom dostiči neba, tog večnog obitališta pripremIjenog za istiuite hrišćane. Jer tamo nas je On svojom dragocenom krvlju iskupio i primio s Bogom za večna blaženstva. 6 toga svalu kucaj našeg srca, svaka tcžnja našc duše, svaki razbor naših misli i svaki umni pogled naš noka tamo hiti i tamo upravlja put svojl Na nebo kao »a svoju otadžbiuu j inače teži besmrtni duh čovekov. Nebo umudmje muđre pri pogledu na nerazrešivu na zemlji borbu dobra i zla. — dobra, koje česfo strada, i zla koje likuje. Još večma nebo urnudruje i daje mira. onima koji strađaju. Njlh Gospod sa piuio utehe priziva k sebi u pozi'.fi: „Ilodite k mcni svi koji ste umorni i natovareni i ja. ću vas odmoriti" (Mat. XI, 28). Ono tako silno krepi, odobrovoljava i umudruje u istini dobre i valjane ljude, za kojc je zemlja, po reči Bo/.joj, mcsto kratkovremenog prebivanja u ukaziva iju nn neograničcno pristanište blaženstva. S tim i takvim mislima, s tim i takvim pogledima na nebo, neka bi Gospod dao da bi to i takvo nebo bilo naša uteba i blažcnstvol..

€m pravo, ukočeno, ocle sa sviračima koji su niu pcvali: „Podimiiše saba-zorski vetrovi..." 1 razvišc u djul bašti ružit, runienu!“ U tom napolju vcč je bio jak mrak, drvećc počelo da šušti kno inasa, a tma, Anlca, kako je bila pala na sanduk, teko i ostala, dok nlsu sveču nneli i ,icdva jc probudili i trgli ođ zanosa.

HfiLI PODLISTAR. Dobra šleduja. (B o s a n s k a n a r o d n a p r i č a). Kad su u Sarajevu litjeli da načiue najveću džamiju, svi se Muslimani okupe, da svaki potpiše koliko će koji dati priloga; ali jedan najbogatiji uije bio ni došao na sastaruik. J’ošiju po njega jedlloga od onih, što su se bili iskupiii, a ovaj kad dodje pred kuću, nađje izmećara onoga bogataša u dvorištu gdje plače. IJpita ga ovaj poslanik: •— 8to plačeš, bolan? —■ Izbio mo lieg čibukom, da se ne tnogu s mjesla mači. ■— A zašto te izbio? ■— Kad mu pripalih čibuk, ne stavih toti ugalj, nego ukresah usjckii a on me vidje, pa mi reče: „Zašto trošiš usjeke, kad u peći ima vatre?" pa skoči na meno, t« u malo čibuk nc slomi, tuknći me. Kad ovuj poslanik to ču, pomisli u sebi: kad taj beg za jednu usjeku ovoliko čudo učini, kako ćo davati novaca »a di&miju? I Uilqo so vrati i svo k;iže Bvojim sugiadjaniina. Ali rnu jedau starac ročc: „Hajde, more ti njoga zovni, pa ćeš čuli šta će bitil" On so opet povrati i dovede ga. livo bega; svi mu sc podignu i učine ptjesta, pa mu kaiu zašlo gu ga zvali. IA ou upita: „Kohko vi svi davato?“ „Iskupili srno svi, koji smo ovdjo, dvije biljado dukata". — »K dobro, i ja davam toliko'*.

Grad i okolica. Dnevni kalendar. D a n a 8 te četvrtak, 24. maja; po starom 11. tnaja. Rlmokatollci: Marlja p.; pravoalavni: Spasovtlan. —- Suncc *c radja n 4-14, a zalazi u 7-40. Beogradski orfeum: Dvije prcdatave, prva poslijc podnc u 3 sata, » đmga n 7 sati na vc£e. Paroplov izmcdju Zemuna i Beograđa kreće Iz Beograda za Zeinun od 6 satl ii jutro do 9 sall na ve£e svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna za Bcograd od 5'30 u jutro do 8-30 na veče svakoga sata o s I m u 12'30 posllje podnc. Klnematograli: Vojni kino (Koloseum): U o sati poslije podnc pred»tava za vojnikc. — C. I kr. gradjanskl klno (Paris): U 6 sati posiije pođne predstava za gradjanstvo. Alagjarsko bojno pozorište: Oproitajno umjetničko ve£c. Dvorana mjesne etnpne mcnaže. Po£ctak u 8'30 na ve£e. Casnička i činovnl£ka kasina otvorcna je do 12 sati u noći. ,,G r a n d H o t e 1": Dncvno koncerat. Po£etak u 6 sati poslljc podne. Posjcta bolesnika u boinlcama: U bolnici ,Br£ko‘: od 2—4 sata posiije podne. U boinici „Briinn 11 : od 9-30—12 sati prljc podnc i od 2—4 sata poslije podne. Zalivalnost. G-din dr. Vojislav M. Subotić, potprekjsiiediuk DruStva Crveuog Krsta u c. i k. V. G. G/S. prifožio je Crvcirom Krstu 100 k r u n a za dušu svo&a pokojjrog jedinca L u k e, medieciiiiara i za dušu svoje pokojne supruge Melanije a na dan 15. maja ove godinc, kao 25-to godišnjice svogti Ijekarskog radiav Društvo Cn'eni Krst u c. i k. V. O. G/S. izjavljuje srdačnu zalivalnost svomc potpredsjedniku na ovome prilogu. Porodlcu traži opština. .Porodica Dragutina (Karla) MiloBavljevića, zarobljenika u Szombathely-u, koji ima ženu Angolinu i četvoro djece, potrebno je, da se odniah javi uredima tajništva opštine grada Beograda, radi izvjcsnog hitnog .saopštenja. Ranije je stanovao u Iličevoj ulici broj 26. Komšije su mu bili Sava Lavadinovič i Josil Kuzmanović. Poziv. Društvu Crvenoga Krsia u Bcogradu, Simina ut. 21, da se jave radi saiopštenja: 1. Djeca Jovotia Jankovića, učiteiia lz Beograda — Nr. 7515. 2. Hristina Nikolić, biv. rednica u monop. đuvana — Nr. 2180. Ispravka o javnoj prodaji. Na ovom mjestu pogrešno je jštampano, da će se javna prodaja zaosiavštine pokojne Katarine Vukađinović ođržati na dan 6. jula 1917. godinc u stanu u ulicd Kočinoj broj 6 u 9 saH prije podne. Ovim se ispravlja i objavtiuje: da le ista proda.ia odredjena za 6. juni ove godine a nc 6. juli, što se ovim skrcćc pažnja zainteresovan'mia. Potivanje ulica. Toplo vrijemc već je isušiio gradske ulice, će jc posljednjih dana otpočelo i polivanjc ulica naročito sa drvenom kaldnnom i asfaldom. Ulice se polivaju u jutm i u veče te se daje mogućnost umorrom radniku da poslijc svršeno.g posia u prijatnoj šetnji prodje Iijepim Terazijama do Kalimcgdana. PožarU DinićcvoJ cigljani biizu novog groblja, zapalifa se drvena strugotina, koja je tamo bila u velikoj količini smještena, te je dva dana, 21. i 22. o. nij., trebalo požarnicinia e. i k. vojnog redarstva da tiz pripomoć više vojnika c- i k. vojnc ktanice ugušc požar, jer su morali svu nagornilanu strugotinu da Isprevrču. Izgiibljeno. Izgubljena jc iskaznica (pasoš) za putovanjc MHošcvac—Bcograd i natrag, koja glasi na iinc Vukosava Petrović. Nalazač ttcka jc prcda c. i k. okružnom zapovjedništvu za grad Dco| grad. izvjcštaj prijavnog urcdaPrijavljcno 108, odjavljcno 42, seoba 53; u hotelima prijavljeno 127, o.djaviljcno 96, ostalo u liotelima ukupno. 359 stranaca. Sermn prctiv difterijc. Od c. i k- serotcrapeutskog zavoda u Bcčti stigao jc svjcž scrmn protiv difterije apotcci P r o t i ć a u Beogradtt, Kralja Milana ul. br. 87, koja stoji pod vojnom upravom i koja iina skladište toga seruma za Srbiju. Stari sertint je povučen iz prodaje, a novi se može đobiti iz rečeno apotcke.

Danas: u (etvrtak 24. maja 1917. :: OPROSTAJNO :: UMJETNIČKO VEČE. Kazališna dvorana EtappenStations-Menage. Početak u *1*9 sati oa večer. I IBIBIBlBlBlBlBIMBIBIBIBIBlBia

Narodno zdravlje. i Dr. Radovan pl. Markovlć: Sksrlet iii šarlah. (Svršetak). Cuvajte i susjede, ako ste pravi kršćani! Nc puštajto k bolcsniku tudju djecu ni odrasle, a vi sami i svi vaši ukućani što više se klonite ostaloga svijeta-, da se ne raznesc bolest i u drugc kuće. Ako su se škoiska djeca niogla maknuti iz kuće i skloniti kod kojcga rodjaka, dok skcrletni boiesnik posve ne ozdravi, smiju istoni poslije osam danu opct polaziti školu. U tio bi naime vrijeme bolest kod njih izbiia, ako ih se zaraza još kod kuće uhvatila. Ako Ii su školska djcca morala ostatl u ktići, gdje je skerletni bolcsnik, ne smijc polaziti školu prije, dok se kuća ne raskuži, a to se čini kad bolesnik posvc ozdravi ill ako nesrećom umre. Cim sc ko u kući razboli, a vi naslućiijetc, da se razboiio od skerleta, pozovite liječuika u pomoć. Ne slušajte babe i vračare, ,,mudre“ prije i susjede, jer te ćc jedva jcdanput pomoči, ali stotinu će puia odnioći. Saino u siučaju, da nikako nc možcte bolesniku pribaviti liječničku pomoć, poslužite se ovitn savjetima: Skerletnoga bolesnika đržite u postclji barcm tri nedjelje. Ako se nisu očitovalc nikoje bolesti, što se u trećoj' nedjefji rađo nadovezuju na skerlet, boicsnik smije od četvrte nedjelje poiako ustajati. Inače Cuvajte bolcsnika u posteiji, dokle god ga drži vrtićica, ma i biaga bila. Od pete nedj-cljc, ako je n četvrtoj bio bez vrućicc, smijc bolesnik izlaziti napoIje sarno kad je vrijcme sulio, toplo i smičano. Za lošega vremena držite ga u sobi barem do scdrnc iredjele. Dakako, miješati se sa zdravom čeljadi smije onaj, koji ozdravlja od skerleta, tek onda, kad mu se koža posve iščistila. Držite sasvim čisto bolesnika, sobu i sve, što bofesniku treba. Ne samo da sinijete nego upravo treba đa mu češće mijenjate nibeiiinu i postejju. Kad je čisloća zdravu čeiiadetu prijeko potrcbna, neknio li nije bolesniku! Bolesiiičku sobu svaki dan obilno zračite. zaklonivši bolesnika od promahe (propuha) i jake stitdcni. Nc pregrijavajte eobci Neka je u njoj ugodno toplo. Ne topite ni boiesnika prelto mjere; za nj je najzdravije, kad mii je voJjko toplo. Ali ga čuvajte, da ins iiazebe. Naročito ne dajte, da mu noge, kf»d obavlja nuždu izvan kreveta, pociva na liladnii, vlažnu zemljami podu, ncgo stavite pod njiit kakovu slaninjaeu ili drvenu dasku. Bolesnika hranite samo nilijekom (i Iakom kavom), raliječnim kašama, brašnenoni hranom (rezanciina, krpicaina, žgancima i t. d.), zelemm varivom i ukuhaiiini voćem. Kad niu se kož-a počnc ljuštiti, kupajte ga barem dva puta na nedjelju u toploj vodi. Ne dajtc mu, da prstima trga kožnc krpe, jer će oiiicno zaderati u zdravo, pa ć« mu se koža. preko reda dngo ljuštit.i. Niko se (ni dtorijja). neka nc služi bolcsnikovicm žlicom, čašom i drugiin posudjcni, ni boiesnikovim nibljern (rupccm, ručnikom i t. d.). Njcgovo prijavo (zamazano) rubljc: niarame (rupce), ubruse, košulje, jastučne prcvlake, ponjave (plahte) i t. d. nc miješajte s ostalim nibijem u kući, nego ga napose sprcmite. Prevarite (prekuhajte) ga natopljena u kotlu (bakraču) tako, da vri na vatri najmanje pola sata, prije nego što ga sapunom i vrelim lugom (cijegjem) dobro ispcretc. Niko pošten ne daje bolesničko oku! Zeno rubljc iz kuće 11 a pranje, jer se njim u zdravu tudju kuću obično unese bolcst. Kad bolesnik posve ozdravl, to jest, kad mu je koža opet sasvim čista, okupajte ga dan dva i sapunom dobro operitc, obučite inu sve čisto, pa tek sada slobodne se vraća medju zdravu čeljad. Svu rubeninu, kojom se služio bolcsliik, iii koja je biia u bolesuičkoj sobi, prevaritc (prekuhajte) natopljenu u kotao (bakrač) tako, da vri na vatri najmanje poia sata, a poslije toga sve dobro ispcrite sapunom i lugoiii. Odjeću iz bolesničkc sobe, koja se nc da prati, očistite dobro i ostavitc iiekoliko dana napoliu na stmcu iii na tavanu, da se prozrači. Svakako okrečitc sobu, a i pod, vrafa i drugu drvenariju prcmažite krečoni, pa kad sc O’Suše, iziibajte vrelim (vrućini) Iugom. I sve posudje iz bolesničke sobe isparite u vrelom lugu. Kad stc sve to opravid, otvoritc sobi vrata i prozorc, pa neka stoje dan i noć otvorena. U gradovima, gdjc opštinska uprava vodi brigu o raskuživanju, nc trcba krcčiti siobe i pokuestva, ali inačc treba jednako sve iščistiti i prozraeiti. Kad u kojem kraju zarcda skcriet kao pošast, odrcdjuje oblast još strože raskuživaaje, pa će ju u tome svako razuman i savjcstan dobrovoljno poslušati. Na posljetku vrijeduo je prikazati ncke zablude i propustc, što se u narodu uvrijcžiše, kad je skerlet po srijedi. Kad dijetc oboll od lakoga skerleta a to je ua sreću često, — pa koža nije ni prvih dana jako crvena, drže domari, da je koža pocrveujela samo od vrueine, i ne vjeruju, da je to doista skerletno crvenilo. U takovoj prilici domari niti paze bolesnika niti čuvaju od njega đrugu svoju djecu i susjede. Poslije nekoliko dana puštaju skerietno dijete na oko zdravo u klšu i blato, na vjetar i na ximu, a onda Rdva će kad proći oedjeija bez teške bo-

24. maja 1917. lesti. Onda nije čuđo, što roditeljl dormšaju k liječniku ili u bolnicu skerletnu djecu prekasno, to jest, kad već izdišu od teške bubrežne upale 1 od izncmogla srca. U drugu ruku, kad se bolesnik ne pazl, Ijušti se medju svojom braćom, vršnjacima, školskim drugovima 1 prijatcljima, pa se na taj način skerlctna zaraza raznosi i širi po cijdoj porodici i po mjestu. Naš svijet običaje skerletnoga bolesnika da ziatrpava perinama i gimjevima, da bi n vrućini osip tobožc zdravo izbio, « da se ne bi sakrio. Tu je naš svijct ne£to dobro viđio, nainio da je vrlo loŠ znak, ako osip prije reda i naprečac izgine, samo tu pojavu krivo tuinači. Osip se naprečac nc gubi od toga, što bl bolesnik bio preinalo pokriven, nego od toga, što je skcrletno otrovanjc krvi tako žeistoko, te od njega ubrzo iznemaže srce, a onda se naglo gubi i osip i sva životna snaga. Zato bolesniku ne koristi nego mu je samo muka, kad ga prcviše toplc. Jednako krivo drži naš svijet, da bolesti, koje sc skciietu pridruže u trećoj nedielji, nastaju od toga, što se osip ,,sakrio“, „udario natrag u tijelo 1 *, ,,prerano nestao“. Boksii u trećoj ncdjelji skerleta nastupaju za neke skerletnc rednje (pošasti), redje, za drugo češće. Na njih naginje neko čeljado manje, neko višc. Nipošto oiic ne stoje do toga, da H je početni osip bio slabiji iU jačc, da bi sc dan dva dulje održao ili kraćc. Istina jc jedino to, đa će od tih bolesti, koje se u trcćoj nediclil rado priđružiiiu skcrlctu, prije i težc obolicti onaj skerlctni bole.snik, koji se nc čuva, to jcst ouai, koji prokisne, konie sc oldade i ovlaže noge, koji nazebe u propuhu, na vjetru, na zimi, ili onaj, koji se ne hrani, kako treba, koji pije. žestoko piće i t. d. Neraziniino postupa naš svi.ict, kad nc da skerktnomu bolesniku, da mijcnja rubljc na sebi i posteljinu, jer da bi se od čistoga i svježcga rubija ,,preli!adio“ (đa bi ozebao). Ko hoćc, može rubeninu i postelju nešto stopiti prije, nego što će se bolcsuik iii posteija presvući, ali svak će ra/.iijnaa siivatiti, da znojava, zaprfjaiia a možda i smradna rubenina i posteljina ne služe ozdravijenju, kad nc siuže ni zdravljii. Zato neka se i skerletni bolcsnik presvlači barein dva puta na ncdjelju, a posteljinu nui Izmijenite barem jedanput ra nedjeiju. Napokon svijet mnogo griješi! u tom, žro skerkfnomu bolesniku, čim mu je na oko boiie, podaje liranu, koja nije za njega, i napaja ga žestokini pioem, osobito rakijom, ne bi H što prije došao do snage. Od toga ne samo da ne će doskora doći đo snage, nego će mu bubrežna upala, koju dobrmi dijelom porodi paprena, slana, oštra lirana, a osobito rakija, uništiti i ono sirage, Sto mu sain skeriet ostavl. Btoga je hrana, naročito mliječn«, 1 donekfe obrana. od bubrežne upale inajbolji lijek od nje. Tko preboli skerlef, Jedva će kađ po drugi put od njega oboljcti. ,,Z 1 v o t t z đ r a v 1 ] e", mjesečnik hp/atskog društva za čuvanje narodnog zdravlja u Zagrcbu.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemackog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 23. maia. Zapaduo bojište: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarsko?; Kod H u 11 u c h a i Bullecourt a odbijeno je više engleskih napadaja, do kojih je došlo poslije topiričke prlprenie- Front njemačkog prijestolonasljednika: Na Alsni i na frontu u Cliampagnl držala se prijc podne topnička borbena djelatnost u umjerenim granicama. Poslije podne je došlo nakon iznenadnog pojačanja topničke vatre od paissyske visoravni do šumc La v i 11 e a u b o i s do francuskih uapadaja, koji su do večeri s velikom tvrdokomošču ponavljani. U žilavoj borbl prsa u prsa i snažnim protivnapadajem održali su bavarski, hanoverski, donjošleski i poznanjski pukovi svoje položaje protiv više pirta ponovljenih juriša, te neprijatefja odbaciii natrag. Ogorčene borbe s ručuim granatama potrajale su u pojedinim dijelovima rovova i u iioči. Odstupajučcm ncprijateljii nanijela je iwša topnička vatra znatnih gubitaka. Francuzi su tim svojim osujećeniin napadajima pretrpjeli k r v a v p o r a z. Front vojvode Albrechta \vurttemberškog: Na lolrinškom frontu i u Sundgau-u rastjerana su neprijateljska izvidnička odjelenja. Istočuo bojlšte: Sa snažnom smo djelotvornom vafrom odgovorili na oživjelu vatru ruskog topništva. Maćedonsko bojtšte: Na maćedonskom je bojištu kod burc i kišu bila borbena djelatnost neznatna. Pnri upovjcdnik glavnog stana pL Ludendorll.

Austro-ugarski večernji izvještaj. !, Kb. Beč, 23- n»j*. Javlja se Iz glavnog »tana r.atOE Stanipe: Na vlsoravni Krasa traleo'd podne pješadijsk* bltka.

Demisija ugarske vlade. Kb- Budinipešta, 23. maja. Pošto Njegovo Veličanstvo nlj# 'dalo svogaodobrenja zskonskoj osnovi o Izbornom pravu, kakojujepredložllaugar« s k a v 1 a d a, predao Je ministar predsjednik grof Stjepan Tlsza demlsiju cjelokupnog kabineta. Njegovo Veiičanstvo primilo je demisiju i grofu TI s z I povjerllo daljnja vodicnje poslova do riješenja krize. U stvarl obrazovanja nove vlade niie dosada stvorcna nikakova ođluka,

Njihova Veličanstva u Gyongyesu. Kb. Gyong)cs, 23. maja. Njihova Veličanstva car i kralj Karlo i ciuica i kraljira Zita prispjeli stt danas poslije podno u četiri sata sa đvorskim zasebnim vozom U Gvdngyes. Njihova, sli Veličanstva došla n Gydngyes, slijcleći poziv Njihovog p’emenitog srca, da nastradalom stanov-. ništvu praže prvu utjehu i dadu vidljiv znak Njihove očenske skrbi. Vijest je o dolasku Njihovih Veličanstava, kopt so rano ujutro munjevitom brzinom raširila po cljeloru gradu, primljena u svinl krugovima posve potištcnog i žalosnog sUmovništva sa oduševljenim veseljem. Bvaki je u toj pleineniioj odluci tuladoga vladarskoga para vidio gigumost, da se poslije tužne katnstrofe bliži plememta i izdašna pomoć.

lm\m objtiue. Br, 7371'. OBJAVA. Svi polrošači struje iz c. 1 k. elektrano u Beogradu ovime se najozbiljnije upozoruju, da ne upotrebljavaju električne aparate za kuhanjc prije nego li bu to prijavili na blagaj ni odjelenja za dozvolu trošenja struje c. i k. elektrane, Kneginje Ljubiee ul. 43. Naročito se upozomje na to, da ni prijava za upotrebljavanja spajalice (Steckkontaktes) još nipošto ne opunovlašćuje za upotrebljavanje aparata za kuhanje. Svi potrošaei 6truje, koji posjeduju aparat za kuhanje, najozbiljnije se pozivaju, da to najkasnije do 30, maja o. g. prijave na blagajni odjela za dozvolu trošenja struje. Licima, koja tu prijavu ne učine đo naznačenoga roka, biće smjesta oduzeta strn.'a, a moraće da platc i kaznenu pristojbu od 150 K za svaki započeti mjesec upotrebljavanja aparata za kuhanje. Kraj toga će morati da odgovaraju i pred sudom zbog prijevare počinjene na štetu c. i k. vojne uprave. Najzad se primjećuje, da će se u slučaju, ako se ne bi vjerodostojno mogao nstanoviti stvarni početak upotrebljavanja aparata za kubanje, računati gore navedena kaznena pristojba od početka trošenja stmje u opšte. C. i k. vojno gradjevinsko odjelenje tt Beograđu.