Београдске новине

Strana 2.

Duhovski prilog „Beogradskih Novina".

Br. 144.

Zdenka pl. Makanec: O relativnosti. Relativnost brzine, gibanja i energije.

Po palubi kO'trija se kugla. Biste li mogli odrediti. kojom se brzinom kotrlja, koliko metara prevali u sekundi? Zamislite se samo! Miruje li ladja, čovjek će s obaie. kao i mi na ladji, moći kazati, da se kugla brzo, ili polagano kotrlja, primjerice: dva inetra, ili pol metra u sekundi. Ako ladja plovi brzo uz obalu, a kugla se tek polagano miče po palubi, hoće li onaj na obali još uvijek jednako prosuditi brzinu kugle, kao i mi na ladji? Uzmimo, da je brzina, kojom ladja plovi, đeset metara, a brzina kugle dva metra u sekundi; ako se kugla kotrlja istim smjerom, kojim ladja plovi, odredit će onaj na obali, da je brzina kugle 12 m u sekundi; ako se pak giblje protivnim smjerom, naći će on, da je brzina kugle 8 m u sekundi. Mi, koji smo na ladji, reći ćerno, kao i prije, da se kugla kotrlja brzinonr o-d 2 m u sekundi. Kad bismo tu kuglu promatrali sa zrakoplova, što ga vjetar goni, ili s kočije, koja se vozi uz o’balu i odredili s tih stajališta njezinu brzinu, to bismo dobili posve druge brojeve. Tko ima pravo? Koja je kuglina prava brzina? Da li ona, koju smo odredili sa zrakoplova, kočije i broda, ih' ona, što je Z2paža čovjek s obale? Reći ćete, da je svakako ona

brzina prava, koju smo- odredili s mirnog i nepomičnog stajališta na obali. Pa zar je obala morska zaista mirna i nepomična? Ne, i ona se miče i vrti oko zemaljske osi, a usto se zajedno sa Zemljoni giblje oko Sunca. Hoćemo li dakle odreditt pravu i apsolutnu brzinu kugle, morat ćemo da potražimo' naše stajalište na nekoj posve nepomičnoj i apsolutno mirnoj točki. Uzaiud bismo po čitavom svemiru tražili taku točku. I Sunce sa čitavom svojom porodicom planeta i kometa giblje se u vasioni; sve se zvijezde stajačice giblju, pa kako onda da odredimo apsolutnu brzinu one kugle! Zaista, to mi ne možemo. Sve brzine, koje mi mjerimo, samo- su relativne, t. j. ovisne o r.ašen stajalištu. Kad mi kažemo, da viak juri brzinom od 50 km n satu, ili da Zemlja putuje oko Sunca brzinoin od 30 km u sekundi, tad promatramo tu brzinu u prvom slučaju sa Zemlje, a u drugom sa Sunca. Pokazat ćemo sada, da nije samo brzina gibanja relativan pojanr, već da i oblik puta, kojim tijelo putuje, ovisi o našeni stajalištu. Sto nant se s jednog stajališta čini, da je prav^e, to nam se s_drugog_stajališta pričinja kao parabola, ili kakova druga zamršena crta. Evc- tome

Beograd: Mala pijaca.