Београдске новине

. * St'rana 2.

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

1. juna 1917.

1 Demokratisajije ruske dlplomaclje. '(Nsročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Stockholm, 31. maja. Prema Izvještajim« ruskih listova minietar Kerenskij je izjavio u Helsinglorsu, da su opozvani ruski poslanici u Londonu i Parlsu, pa da će I pofložaj irancuskog poslanika u Petrogradu prefci u druge ruke. Ovo se u diplomatskim krugovima smatra kao potpun raskid sa stanjem, koje je u ruskoj diplomaciji vladalo prije revolucije. Kao budući irancuski poslanik u Petrogradu imenuje se Briand, jer je Thomas potreban na svome položaju u Francuskoj. Šta se dogadja u Sevastopolu? (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. Kopenhagen, 31. maja, .lužno-ruski listovi javljaju, da je obust,avljen željeznički saobraćaj izme,<5ju Simferopola i Sevastopola, da je posjeta grada Sevastopola do dalje naredbe zabranjena, da je dakle grad odjvojen od Rusije. „Južni Kraj“ stoga pita, šta se dogadja u Sevastopolu, i traži Od vlade objašnjenja. ’ Saveznlcl zauzintaju ruske oblasti. '(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm, 31. maja. Kako „Novoje .Vremja" javlja, francusko topništvo zaposjelo je prisfanište Romanov na murmanskoj obali. Veća vojnička odjelenja će se nakiiat’no iskrc-t'i. Ovo je nov slućaj si*iematskog zapos;edar.ja ruskiii pristaliišta od strane sporazumnih sila. Radnički I vojnički savjet za iuedjii* narodnu konferenciju u Stockholmu. Kb. Stockltolm, 81'. maja.; „Socialdemokraten" javlja iz Petrograda, |ia izvršni odbor radničkog i vojničkog savjeta nalazi da je Stockbolm Jiajpodesnije mjesto za sastanak tkonferencije, koju misli da sazove radnički j rojnički savjet. Jodnovremeno učinjeni su predlozi o vremenu saziva. L'vodjenje novog kalendara u Rusiji. Kb. Pefrograd, 31. maja, Petrogradski brzojavni ured Javlja: Opsiinsko viječe grada Petrograda podnijelo je vladi molbu, d a s e u R u s i j i u v e d e n o v 1 k a 1 e n d a r.

Pokret za mjr. Obrt u raspoioženju francuskih socijalista. (Naroeiti brzojav „Beograđskih Novina"). Ženeva, 31. maja. Stratiaeka skupštlna francuskog sociialistlčkog narodnog savjeta, koji je, kao što je poznato, riješio da pošlje izaslanike u Stockholm, tekJa je vrlo burno. Izaslanici, koji su se vratlli iz Rtrsije, opisnju tamošnje stanje tako, da je ono mnogo doprinjeio obrtu u raspoloženju nepotnirljive soc'ijalistlčke vcćiiie. Sporazumne slle I stockholmska konferenclja. CNaroJltl brzojav „Beogradskth Novtna“.J Beč, 81. maja, Javiiaju iz Stockholma: Viiest o /a »ljučku franeuskih socijnlista, da će učestvovati u stockholmskoj konferenciji, izftzvala 'je veliko veselje. Branting je iizrazio uvjerenje, da Be sada ni Englezi nc će više moci opirati tome, da podju «m stockholmsku konferenciju. Zadaća je mskiii socijttlist-'i, koji će takodje doči u Stoekkolm, da utječu i na Ameriku, kako bi i ona bila zastupana. Na pri-

mjedbu Jednog dopisnika. da eu mu talijanski Bocijaliste Labrioila i Lerda na avom proputovanju za Petrograd izjaviii, kako Talijani nikada ne će poći u Stock« Jiolm, odgovorio je Huysman sa filo;zofskom loaimoćom: Oni će ee zacijelo lz Petrograda povratiti drugoga mišljenja.

Borbe na talijanskom bojištu. Slom talijanske ofcnzlve. (Naročiti brzojav »Beogiaciskiii Novmac ) Zflrich, 31. niajaŠvajcarski listovi utvrdjuju p o tpunslom talijanske ofenziv e. Nije Javljeno, da nije ziaplijenjen ni jedan austro-ugarski top, i ako je skoro tri četvrtine talijanske vojske učes'.vo.valo u borbama. Borbe na Soči pri kraju(Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Lugeno, 81. maja« „Popolo Homano" javlja kao, prvi cenzurisani lis'L s fronta, da se đeseta borba. na Soči biiži svome kraju. Ministar predsjednik se sa Son-. ninom j ministrom vojnim vratio u prijestonicu, Turska štampa o borbama na Soei. Kb. Carigrad, 31. maja. Agence MilH javlja: Turski listovi donose opširne opise borbe na S o č i i iskreno čestitaju au'stro-tigarskoj vojsci na postigmitijn sjajnim uspjesima. Listovi upozoruju na to, da se Cadorna vrlo nerado i tek pod jakim prftiskom Engleske i Erancuske upustio u bi posljednju borbu, čiji nesretni ishod iziažei Italiju ismjevanju cijeiog svijeta a kobno će uticati na talijanski narod, koji se već sad bori s glađjtt i nevoljoon.

Borbe u Maćedoniji. Još jedna Sarraiiova ofenziva. (Naročiti brzojav „Beogradsldh NovIna'M Budimpešta, 31’. maja. Sofijski dopisnik ,,Az Esta" javlja, da će Sarrail vjerovatno ovog Ijeta preduzeti još jednom opštu ofenziv u, jnaročito u tome slučaju, ako na sjeveru duž Sereta ili protivu Dobruđže Piuei i Rumunji ftuđu u položaju, da potpontognu balkansku vojsku. Sarrail čeka na prvi dolazak novih četa, jer su se proredili redovi njegove vojske. Dnevne političke vijesti. Bugnrski kr«lj u posjetama kod cara 1 kralja Karla. Kako doznaje ,,N e u e F r e i e P. r e sse ", posjetiti će bugarski kralj F e r d in a n d u najskorije vrijeme caia i kralja Karla. Vjerovatno je, da će kralja Ferdinanda na njegovom putu pratiti i fninistarski predsjednik Radoslavov. Fraitcuski m|n|star za munlcilu Tltomas u Jašu. „Petit Journal" javlja iz Jaša, da je tomamo stigno francuski ministar ?.a municiju T h o m n s. Očekuje so i dolazak ruskog ministra vojttog Keren« skog. Teškoče oko snabljevanja u Fra»« cuskoj. U svom jučerašttjem govoru u komori o pretjerivanju cijena u Fraucuskoj razložio je ministar snabdijevanja, V i ole tte, teškoćo svoga djelokraga, Ilnft toliko ozbiljnih pitanja za riješavanje da je nto^ućo, da će taj rad teći sporo. Ko želi njegovo (Violettea) mjesto da zauzme, pu će mu ga rado ustupiti.

Grad i okolica. Dnavnl kalnndar. Danas je petak 1. Juna; po iUrom 19. maja. Rimokatolicl: Pamfilije (Pamfilius); pravoslavni: Patricij. — Sunce ae radja u 4-06, a zalazi u 7 50 (po »tarom vremenu). Ladja izmcdju Zemuna 1 Beograda kreće Iz Beograda za Zemun od 6 aati u jutro do 9 sati na veče svakoga sata osim u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna za Bcograd od 5‘30 u jutio do 8-30 na veče svakoga sata osim u 1230 poslije podne. Kinema tografi: Vojni kino (Koloseum): U 6 sati poslijc podne predstava za gradjanstvo.— C.i kr.gradjanski kino (Paris): U 6 sati posllje podue pređstava za gradjanstvo. Casnička i činovnlčka kasina otvorena jc do 12 satl u noći. „Grand Hote 1“: Dnevno koncerat. Počctak u 6 sati posllje podne. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnid ,Brčko‘: od2—4 sata poslije podne. U bolnici „Brflnn“: ođ 9-30—12 sati prljc podne i od 2—4 sata posllje podnc. Naš rouian „Branka“. S đanašnjim brojem počinjemo donositj jedan od najbtiljili radova prvog hrvatskog romanopisca Avgusia Š en o e, koji je u prošlom vijcku, naročito godina sedamdesetih i osamdesetih, kao pjesnik, kao ronianopisac i novclista, kao kazališni kritičar i dramaturg, kao urednik najvećeg tada književnog lista ,,V i e n c a“, kao podpredsjednik „Matice Hrvatske“ i uopšte kuo najdarovitiji i najmarniji književni radnik bio prvi stup kulturnog i književnog života u Hrvatskoj. Šenoa je iztšao na glas svojim rodoljubivim, žarkim i čuvstvenim pjesmama te povjesnim pričarna, u kojima je umjetnički opjevao prošlu slavu svoga naroda. Ali najveću je slavu postigao sa svojim romanima i novelama. To su u prvom redu historijski romani: „Zlatarovo zlato“ iz povijest.1 staroga Zagreba za .borbe plemića i gradjana 16. vijeka, zatim „Seljačka buna“, u kojoj je prikazan ustanak hrvatskih seljaka protiv plemstva u 16. vijeku, onda ,,Diogenes“ kao slika iz života hrvatskih plemića, i „Čuvaj se senjske ruke“, slika boflbe junačkih senjskih Uskoka proLiv Venecije, te napokon najveći mu roman ,,Kletva“ iz 14- vijeka, kad su hrvatski velikaši bili tako moćni, da su sami postavljali kraljeve na ugarskohrvatsko prijestolje. Novele su mu što 1 historične što savretnene, a sve se odlikuju zanimljivim ljubavnim zapletom, jasnim prikazivaniem ljudi i njihovih značaja, i tečnim načinom pisanja, koji ie češće začinjen zdravom šalom, jer Senoa je bio I dobar humorista. „Branka" jc više novela nego roman. Izlazila je u ,,Viencu“ g. 1881., daklc one godine, kađ le wj veliki čovjek timro. Ona je posljednje njegovo svršeno djelo. Kako je več pobolijevao, kazivao ju je u pero s kreveta svojoj gospotdji. Tu je prvi put hrvatska seosk'a učiteljica našla <svog pisca, da je dostojno prikaže; ,$lrugi je bio Ljuba Babić-Gjalski sa svioimp „Ojurgjicom Agićevom' 1 - Kako se ni živo!t srpske učiteljice ne će mnogo odvajati od tih opisa, nadamo se, da će „Branka’* nnše čitatelje u mnogom zanlmatl. Bečka opera u Beogradu. 3. jjuna ot.počinje družina bečkog Raimimdovog pozorišta, futsdojeČR bo iz nekih četrdeset OBOba, sa. svojint gostova;it.jem tti Beogradu, te će prikazal.i najomiljenije komade s\-oga l-epertoara iz poslijednjo bečke sezone. Medju ostalima Učestvovaće u tont gostovanju dame: Polly Koss, poznata bečka operetska subreta, Adela Baum, prva pjev'ačica, Gretl Fuchs, koja je još iz prosiog gostovanja

ostala U lijepoj uspomerii, Bella Oehm, Josefina Drimm i bvo druge umjetnic« paimundovog pozorižta i pozorišta „&n der Wien“ prvoga reda, a od gospodc: Emil iGuttmann, glavni režiser i prvi komičar bečkog Raimundovog pozonšta, režiser Ernat Binder, oba tenora Viktor 'Flemming i Karl Melzer, Otto Langer, Josif Egger, dalje Louis Gross, Fritz Neumann, Aieksandar Netzl, Hans Wessely, Josif Schiffz i t. d. MuzikaJni rukovaoci su Egon Neumanri i Franz Schonhaumsfeld, oba prv-a kapelnika bečkih tako zvanih Karcag-pozornica. Prva predsiava, čiji je čist puhod odrcdjen v'ojničkim doinotvomiin svrhama, biće 3. juna u 9 sati u veče. Toga dana prikazaće se komad „Kuća triju djevojaka" (das Dreiinaderlhaus), koji je medju bečkim operetama požnjeo najveći uspjeh i koii je u Beču prikazivan 490 puta. U ponedjeljak 4. [juna taj će se komad ponovo prikazati. U utorak 5. juna prikazaie so „Jesenja vježba", opereta u tri akta od Emericha Kilmrina. Prethodna prodaja uJaznica za prve Di piedstave, za koje se pokazuje živo interesovanje i na koje imaju pristupa osobe kako vojničkog tako i gra (djanskog reda, oKpočela je juče u c. i k„ fcitapnoj staničnoj menaži na Terazijania br. 25. Ove ulaznice važe ujedrfo kao dozvola za slobodan prolaz (Passierschein) posiije odred j e n o g y r e m e n a. Da se jave radi prijema novčanih uputnfca. Radi prijema novianih uputnica potrebno je da se jave gospodinu Voii Veljkoviću, predsjadniku opšune grada Beograda; 1. Svetozar Stanišić; 2. Toma Burković; 3. Porodica Ljube Kovačevića, iz Umčara; 4. Pctar Drvarević, upravnik carinarnice; 5. Petar Stojanović, sudija; 6. Zarija Popović, poštanskl s!užitelj; 7. Sofija Jovanović, učiteljica iz Stojnika; 8- Zorka Zlatanović; 9. Jelica Mil. Zivkovića, b. trošarinskog činovnika; 10. Simka Milošević, pošiarka u Skoplju; 11. Milka Milovanović; 12. Jela M. Pešić; 13. Vojislav Stojnić; 14. Draginja Marković, učiteljioa fz Darosave; 15. Janko Aksentijević, iz Požarevca; 16. Petar Živković, iz Soko Banje; 17. Unuci Mih. Jevtića; 18- Mati Save Lazarevića, svrSenog pravnika; 19. Olga Groj, učiteljica iz Venčana; 20. Milica Jakovljević, učiteljica iz Lazarevca; 21. Petar Antotlijević, iz Malog Požarevca; 22. Dragomir Savić, pisar okružnog načefstva; 23- Dragomfr Gjorgjcvić, sreski pisar sa Umke; 24. Trajko Angjelković, služiteij sreske kancelarijc; 25. Stojan Atanacković, služitelj sreske kancelarije; 26. Veljko Arsić, siužitelj okružnog načelstva; 27. Stevan Nikolić, vojni marveni Ijekar; 28. Stevan Jovanović, člnovnik ministarstva u penziii; 29. Milan Jovanović, činovnik mlnistarst\'a finansija;

Broj 148.

.. ^ * vuuivviv,, (L n.o\mik u penziji; 32- Mihajlo Milić, kapetan u pe&ziji; 33. Mllenko Manojiović, poreskf činovnlk; 34. Božidar Šišmanović, poreznilć u penziji; 35. Avram Stefanović, revizor u penziji; 36. Arhimandrit Arsenije; 37. Andra Gavrilović, prolesor to penziii; 38. Vitomir Gajić, učitelj iz Brestovika; 39. Draga Barjaktarović, učiteljica iz Beograda; 40. Mileva Ojurgjić, učiteljica na Cukarici; 41- Svetozar Dušić, učitelj iz Umčara, i 42. Mrlev'a Antonović, učiteljica \v Beograda. Prilikom prijema novca, potrebuo }e imati uza se redarstvenu legitimaciju. U slučaju da se ne nalaze u Beogradu, potrebno je da pošalju svoje tačne adrese, r»a koje bi im se novac mogao poslati.

Traže se radi Imanja.

Gospodje Mileva S t o j a n o v i ć, udova, i Milica P. Milenkovića, knjigovodje, i gospod«: Nikola Gjorg j e v i ć, trgovac u Kralj Aleksandrovoj ulici, punomoćnik Vladc 11 i ć a industrijalca, Jovan D a b i ć bravar, i Dušan V a s i 1 j e v i ć, kod „Pašine česme“, koji su vlasnici imauja u ataru opštine sela Mirijeva, pozivaju se oviir., da se o d m a h prijave suđu opštine Mirijevske, radi prijave površine svoga zasijanog imanja. Nedolazak na ovaj poziv biće najstrožije kažnjen. Priznanice za pomoć za juniPriznanice za pomoć za mjesec j u« n i izdaju se u zgradi zapovjedništs”* grada Beograda uKralj Aleksandrovoj u I i c I b r o j 7, u sobi broj 57, i izradjene su do broja 1000 i mogu Be odmah dobiti. Priznanice se izdaju s a m o o <1 3*/a do 5 1 /* sati posliie podne. Sutra dan po prijemu priznanice od 8 do 11 sati prlje podne biagajn* c. i k. okružnog zapovjedništva Beograd-grad isplaćuje pomoć. Kako prilikom prijema priznanice tako isto 1 prilikom primanja same pomoći na blagajni c. i k. okružncg zapovjedništva Beograd-grad, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju radi ustanovljenJa indentićnosri. Junak iz Llke na putu po Srbijl. v ; Ponovno javljamo, da poznati -at!eta Marijan M a t i j e v i ć, junak iz Like, priredjuje u raznim gradovima Srbije zanimljive atletske predstave a korist dobrotvornih institucija. Preponičamo ga stoga najtoplije. Nestalo dljete. Slavko A n d r i ć, star 10 godiua, otuinarao je od svojih roditelja neznano kuda. On je srednje veličine, niršav. crne kose i vedja, plavih očiiu, na sebi je imao plavi kaput i pantalone, bosonog; na glavi je iinao cmu šubaru. Ko bi Šta o ovom djetetu znao, neka javi c. i k. okružnom zapovjedništvu Beograd-grad. Požar.

Juče u jutru izbio je požar na tavanici c. i k- bolnice za zarazne bolesti. C. i k. požarnici su u kratkom vremenu požar ugasili.

Bor« Stankovlć: Balkanski tipovi. Tomča. Saitt. Bez igde ikoga. Sfltuo pijc i luta po mehanatna biiući Ciganke i drugc mchanske žettc. Primili ga u opšti«u. Ni kmet, ui policija, već ncšto osrednje. Njega niti biraju, niti postuvljaju. Žnu se šta je on — nočnik kojl obilazi varoš, hvata krijumčare, bijc ijane s4uge 1 „simidžije ’ i „alvudžije'* «da lh ulivati da se koekaju, igraju „potkapušku" na novac. Tako eele noći- A neknda svraća i na veselja; s!a,ve, prošcvlnc i sv , adbc. Primaju ga svi rado. Nešto što ga se boje, a nešto što su kao višc sigumi kada je on kao vlast Au. All znalo se da najradije dolazl na naše slave i veselja. A to sve tobož zbog moje strlnc Pase. Šale se da je ou tiju kao devojkom ptosio. I naravno poŠto je ona bila i t tako bogate kuče »nogle su se samo smejaii na tu njegoivu proševiuu kao što je i doenije uvek fcazivao šalu i smej k«da bl se pojavio •i on u društvu gde bi bila strina Pasa. Cak i santa strina Pasa nije se od njega ustrueavala i bojala nego kad god hl se sa njime našla ona bi so šallia slobodno i kao sa nokim maliin detetom .postupala, jer bi tako pocela tki sc oko tijega umiljava i teiKi mu da bi time još .veči smeh izazivaja. I zato s© znalo da čim bi rna kakvo veselje prilikont slave ili udaje i ženidbe u našoj porodici bilo oko pola noči, pred zoru da će on Itada ivaići- Tobož obilazio naš kraj, osobito našu kuću da se ne bi noću ko prikrae I što god ukrao, pa Čuo ovamo .veseije i pesmu, ušao da se mak) ©greje. • • •

Bag je bila slava Sv. Arhangjela i kao uvek u najvećem veselju, pesmi, oko pola noći vrata se otvoriše na velikoj gostinskoj sobi i udje on, Tomća. Svi, čak i ja ovamo, na kraj sobe, osetismo hladnoću, koju on s polja sobom unese. — Srećno veselje, domačini! Skočiše k njemu, skinuše mu suri šinjel, postaviše ga za sofrom. Snaška Pasa poče kao uvek oko njega: da mu daje jela, toči vino, zapitkuje ga, pecka... On nešto jeđe, nešto ne- Krupan, koščat, crven, a lice mu jako čvornovato, puno uboda, ali zdTavo i čvrsto kao kamen. Nudi ga jednako. — Neka, neka... odbija on- Produžite vi. — Ama da vama nisam ja na smetnji? trže se on i poče da se dlže da ide. Ne dadoše mu ni da se ntakne, a kamo U da ode. Pasa ga dirnu, pokazujući glavofll na čaršiju, mehane. — Idi, Mi! Čeka te tamo... — Ne, PasoJ 2iv mj Gospod, ne! Takav mi posao! Prekide je on tako iskreno, da se Pasa trže i kao pokaja što ga je toliko dirnula. Ali ona opet okrete na šalu: — Jest. Takav ti posao. Santo da si po mchanama. Mesto ovde, ovako, da scdiš, veseliš se, a ti tamo. Pa i da sc ožcniš. — A da znaš kakvo sam ti devojče izabrala? I prinese niu svoje Wago, zajapureno lice tako blizu. On ne može svoj širok pogled da odvoji od njena lica- Oleda je, gleda, a poče brada da mu igra. Da bi se kao otrgao od nje, on ponese rukom po sofri, dohvatl kotliče vina I poče pitl. Pio je dugo, mnogo. Ne

toliko da je pio, koliko je držao zagnjureno i sakriveno svoje lice u kotlu. Opet poče pesma. Ali ne onako toplo, poverljivo, več nekako suvo, duže. IzgledaŠe da više pevaju iz milostinje prema Tomči, kako ne bi opazio da ou nijc za njih, i da zato oni pred njim ne mogu cmako kao pre svojski da se vesele- A i Tomča je to kao osečao, Jednako se nameštao, rukom ili iaktom, da niko ne vidi, pokrivao je koiu krpu na svoiim čakširama ili mintanu- Gbazifao se uplašcno, brzo preletao preko njibovih svileniit mintana, belih košulja, čistih čakšira. I svaki čas je očekivao nešto, bio na oprezi, a u pogledu njcgovu i celom izrazu lica osečalo se: da on zna da ih ie prckmuo, da je upao, da nije za njihovo društvo i da treba da ide: i ići će — ali opet nije mogao da ide. To kao da i snaška Pasa oseti, i bi joj tako žao na njih, što oni Tomču tako cene. I, da bi Tomči to kao nakmidila, brzo se diže, rukom pozva devojke: one podjoše za njom, a ona okrcćući glavu ođ ostalib kao boječi se da ovi to ne opaze, gledajući u tavanice, više sebe podje vratinu i zapeva: „Goro le. goro zelcna, „Dosta sam po te odija.“ I izidje s dcvojkama u drugu sobu. Moj otac prihvatir „Mnoge su majke" plaka!e!“ Tomča, pognut, na iznenadjenje sviju, upade i produži, više kao za sebe: „Najviše majka Jovana! „Žiaklah Joj sina jedioca-“ I tako iz dubine, tupo, oštro, poče celu pesmu: Kako, kad je zaklao Jovana, otac njegov plakao: „Jovane sine, Jovane! w Ti si mi. sinko, prvenac!"

I majka plakala: „Jovane sir.e, Jovane! ,,Ti si mi jagnje gjurgjevsko!“ I sestra plakala: „Jovane brate, Jovane! ,,Ti si mi cveče prolećno!" Završi. Svi ćute- Čuje se plač. Samijom žene brišu oči. — Tu li nadje? ođazva se niuklo č‘a Mase. Vrata se otvoriše, i snaška Pasa, za njom devojke burno udjoše, vitlajući se, igrajući, udarajući u daliire, obilazeći ih, pevajuči im oko glav'a. Ali snaška Pasa! U ;eleku, šalvarama, razuzurena. Čerćerlije i niza bisera trep<e joj ispod belog nežnog grla ... A cela snaga joj se uvija, uvija tako dubokoS po’gnutom glavom, rukam a više sebe, obilaze igrača. Ne igra ,,čoček“. Već drugu igru, težu, :opliju igru. Polako, kao iz daleka, s nekom slutnjom i raskošnom jezom. Za njom su išlc više ka senke, prateći je u koraku, devojke. Igraju i one, ali nevešto, kruio, nešto od stiđa što im se mlada, tek aabubrena tcla pokazuju, nri da su tu svi svoji rodjaci, a nešto I od velikc pažnje, kojom prate igru njihove ,,snaške“. tlstali, iznenadjeni podignuti, sa ispružcuim rukama i otvorenim ustima, gledaju je željno, prate.. • Ali na ustima im zadržan krik, dopadanje... A sve to zbog Tomče, jer je on taj, zbog koga oni ne mogu da iskažu sve što osećaju. A snaška Pasa se baš najviše oko njega vije, igra mu: čas kao rob, pognute glave, blagodaruo, do crne zemlje; čas milo, nežno, gannto, sestrinskL Tomča se diže: — Da idem! 1, upinjući se da stoJ! dobro, čvrsto^ nasloni se ledjima o zid-

— Sedi, sedi, Tomčo!... tek re* <Ja radi viču ostali, ne okrećući gUv« k njemu. — Čaršija, mehane... ko zna šta je tamo? za sebe on govoraše- 1 brze, samoga sebe goneći, izidje bez kape. šinjela, gologlav, afi ne ua kapiju, U čaršliu, već iza kuče. Izidjoh i ja za njini. Naix>lju svuda đuboka, mrtva noć. Iz čaršije, sa česme padu voda. Na studenom i mutnom obzorju izbio mesec i jedva probijaiući kroz vlažne oblake osvetljava celu varoš i okolna brda nekcm mrko-gvozđenom svetlošču. A Tomča na gredi, što štrči iz kučna temelja, seo baš ispod fenjera. Gologlav, gleda u mutno ncbo, mesec, i sluša iz sobe igru, pesmu, kriku i veselje, koje tek sada, kada on izidje, poče u svoj svojoj silini. Snaška Pasa tamo jednako peva, a orvamo Tomča čas ustaje, čas seda, hladi grudi, briše znoj... A kad ubriše čelo, on i kosu ponese u prstima. Poče da savija cigaru. Papir mu se lepi, cepa, a duvan se prosipa. Odoh u kujnu, da mu iznesem žar u niašicama. Tamo, u kujni, iz veiike sobe, pesma, toplota, vino. Muški počeli da ištu puške, a devojka se osjo« bodile i same pevaju. Iznesoh lomči napolje žar. A on ioš nije savio cigaru. Skut mu i kolena posuti duvanom i razvijenim cigaramaČ‘a-Tomčo, hoćeš žar«? osiovili ga. On se trže. Bi mu iako neugodn* što sam ja tu i gledam ga. I jedva dočeka ovo, moju ponudu, i zgrabi s ko* lena jednu razvijenu cigaru: — Đaj, čičin..