Београдске новине

Srijeđa

BEOGRADSKE NOVINE

čuvnih udruženja, general P a p u 1 o s, protivio se da prizna kralja Aleksandra i smjerao je da u Tripolitu proglasft repubiiku. U Ateni se o ovom doga ljaju ne znaju još pojedinosti, jer Papulos vrši slrogu ccnzuru. Zna se samo, da je Papulos obrazovao odbor od 6 flanova, koji ga pomaže u njegovu radu. Postnpak Papulosa nije juncgo uzncmirio vladu, koja od dana stupanja na vlast ima inno go važnije brige, pa će tu stvar u povolj nijem trenutku dovesti u red. Svi čaanici grčke vojske dobićo francuske kape, koje će zameniti njemačke „šlemove". Ostavka generala Papulosa. >. Kb. Atena, 3. jula. Havas javlja: General P a p u 1 o s. zapovjednik 5. vojnog zbora u Peloponesu, zamolio je da ga se otpusti iz aktivne službeBorbe na zapadu. Bonibardovanje Dunklrchena. Kb. Bern, 3. jula. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javlja iz Dfinkirchena: Grad je 27. juna od 5 saU u jutru do pred samo podne, u malim razmacima, bio izložen paljbi teških njemačkih topova- U prvi mah se mislilo da su francuski topovi; svega je izbrojano 48 granata. Kolika ie stvarna šteta jo§ se ne zna. Od gradjanskog stanovništva je ranjeno nekoliko lica.

Elsas- Lotaringija. Mišljenje radničkojj savjeta. (Navočiti brzojav „Beogradskih Novina") Berlin, 3. jula. Izaslanik ruskog radničkog savjeia Weiherg iskazao je novinarima u Stockholnni mišijenje rađničkog savjeta o elsas-lotarinškom pitanju. On je izjavio: Mi u opšte stojimo na gledištu prava 6amoopredjeljenja naroda. S glediš'a opšte eivolucije nije želiti, đa se Evropa raspađne u veiiki broj malih đržava. Ali mi moramo same stanovnike Elsas-Lotaringije o tome pitati. Ako francuski drugovi izjave, da će rat nastaviti zbog Elsas-Lotaringije, da će morati ratovati, dok se Eisas ne prisajedini Francuskoj, |o n d a ćemo mi, razumije se, bi ti prot ivu toga. Ali ja sam uvjeren, da će sva ta pitanja, ako su učesnici u Konferenciji prave socijaliste, biti zgodnim načinom liješena. Mi polažemo veliku nadu u stockholmsku konferenciju.

Neprijatan tioživijaj rumunjskog kralja. Rtiske čete hoče da iznude njegovu ab* dikacijtf. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviim") Leipzig, 3. jula. O nedavnom pokusu ruskih četa. da prisile rumunjskog krajia na abdikaciju, javija „Leipziger Neueste Nachrichte n“, prema saopštenju očevidca, konjičkog kapetana L o ; išenskog, u „Petrogradskom L i s t o k u“: Kralj Ferdinand je st,anovao u Jašu u privatnoj kući jednog rumunjskog generala, koju su strogo čuvale čete rumunjske gande. Kad je buknula ruska revolucija, poiožaj kraijev je bio malo zavidan, jer eu ulice grada Jaši bile i danju i *;-'ču pune pijanih ruskih vojnika, koji šn vršili velike izgrede i često se prikupijaii pred kraljevim stanoin. Samo odiučnom držanju rumunjskih

vojnika je pošlo za rukoni. da održe vojnike u zaptu i spriječe njihovu namjeru da prodru u dvor- Nekoliko sedmica kralj nije smio da izadje iz svog stana. Prema tome je on bio zatočnik saveznih četa. Jednog jutra se skupilo pred dvorom oko 3000 naoružanih vojnika i zahtijevali su da vide kralja, jer hoče da ga svrgnu i da R.jmunjsku proglase republikom. Kralj se obratio generaiu Cerhačevu, alj-mu je ovaj savjetovao, da ni pod kojim okoir.cstima ne izlazi iz đvora. General je kralju rekao, da mu pomoći ne niože, jer je potpuno nemoćan pretn-i pobunjenim vojnicima. Položaj ltraljev je bio vrlc opasan, već i s toga, što su rumunjske čete bile od Jaša 30 km- udaljene, a cio se grad nalazio u rukama revolucijonara- Najzad je francuskim i engleskim časnicima pošlo za rukom, da kralja izvedu jednim izlazom, koji se nije nalazio pod stražom, -te je u jednom automobiiu otišao sa svojom porodioo-m iz Jaša. Brzom vožnjom kralj jc stigao do svojih četa. Kad su ruski vojnici saznali o bijegu kraija, opljačkaii su dvor i grad, dok rumunjske čete s veoeri nijesu stjgle u grad i ponovo povraitile u njeniu red.

Najncvije brzojavne vijesti. Povr^tak saskog kraija. Kb. Beč, 3. ju : a. Saski kraij Fricdricb August, poslije kraćeg bavljenja u Be' : u, o puto vao je juče u Dresden. Na stanici se s njime oprostio nadvojvođa Maksimilijan. Demonstracije u Amsterdamu zbog lcškoća ii nabavci živežnih namjrnicaKb. Amsterdam, 3. jula. Već od dužeg vremena dešavale su se velike manifestacije u Amsterdamu i drugim gradovima zbog teškoča u nabavci zeleni, a naročito krumpira. Ove su manifestacije dobile 2. jula u Amsterdamu ozbiljan karakter. Masa od nekoliko hiljada ijudi pVolazeći gradskim ulicama opljačkala je tri trgovine s raznom zeleni i druge trgovine- Policija je bila primorana da ispali nekoiiko metaka.

Grad i okolica.

Iwi b:»! DMvnt kalenetar. 0 „ 0 ., Danas je 4. jula; po starom 21. juna. Rimokatolici: ULrich; pravoslavni: Mučenik Julljan Taršanin. K i n e ma t o gr af i: Vojnt kino (Kokiseum): U t> sati posiije podne predstava za vojnike, a u 8 30 na veče predsiava za časnlke. C. 1 k r. g r a d j a nski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Botanička bašta.Otvorena utorkom četvrtkom, nedjeljama i praznicima. Ladja izmedijUj Zemuna i Beograda kreće iz, Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do naveče svakoga sata o s i m u 1 sat posiije podne. Polazak iz Zemuna za Beograd od 5 - 30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata osim i 12 - 30 posllje podne. Ćasnička i činovnička kasina otvorcua je do 12 sati u noći. C. ! k. vojnički dom: Čitaonica, *oba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na vcče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno kupatilo na Savl, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. „Orand H o t e 1*‘: Dnevno koncerat. Početak n 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u bolnlcama: U bolnici ,Brčko*: od2—4 sata poslijc podne. U boinid „Brunn*: od 9'30—12 sali prije podne 1 od 2—4 sata posUje podne.

Strana 2. telji održali savezničku vjemost i u sluč«ju da Njemačka ostane nepobjedjena, ona bl u očima ciieloga svijeta postigla ogroman ugled- Lozinka o bezaneksiojiom mfru zhači njemačku pobjedu. S foga Američani na tu iozinku ne prisinju. Oni će poslati rado u rat milijune ljudi, ako bi Rusija bifa voljna da izdrži do kraja. Sudbina Hnskog glavnog guvernera. Kb. Stockholm, 3. jula. Preko Haparande javljaju iz Petrograda; U prkos zaključka istražnog odbora, nije pušten na slobodu iinski glavui guverner, jer se straža ustučavaia da to izvrši- Ovaj je postupak izazvao veliko ogorčenje.

Grčka. Prekid diplomatskih odnosa s« Bugarskom. Kb. Sofija, 3. jula. Grčki poslanik N a u m je danas u 11 i po sati prije podne saopštio ministru predsjedniku RadosJavovu prekid dipiomatskih odnosa i opozivanie grčkog poslanika, pa je jednovremeno tra’žio putne listove za osoblje poslanstva. kao i za grčke konzulate u Plovdivu, iVarni i Burgasu. Ncizravnani bugarsko-grčki rnčiinl« (Naročiti brzojav „Bcogradskih Nov na") Budimpešla, 3. jula. ,,A z Es t.“ javtja iz Sofije: Grčka obiava rata proizveia je ovdie slabi utisak. Svi su mjerodavni faktort uvjereni, da će Grčka dijeliti sudbinu Rumunjsko i ckv ifce uspjeti izravnali stari bugarski račun ea Grčkom, kao što je uspjelo izravnati ie račune sa Srbijoin i Rumunjskom. Talijansko mišijenk o prekidu odnosa Grčke sa sredlšnjfm vlastima. fNaročiti brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 3. jula. Prekid diploma sk h' oduora veni e iStičke vlade sa četvornim savezom ima, po izvješlaju „Corriere della Sera“, saino platonski značaj. Venizelos je još iu Solunu objavio središnim vlastima rat, l to 8e ratno slanje premještanjem vlade Venizelosa u Atenu prosto prenaša na cijelu Grčku. U samoj stvari se nije ništa izniijenilo, jer Grčka nije u položaj'u, da l 'rrši kakav vojnički upliv. List je mišljcjftja, da je mobilizacija, koja bi mogla jmati kakvog značaja, isključena, kao što SU to već zasvjeđočili dogadjaji pri posjeBanju Atene i kao što je to i sam Venihelos priznao time, što je mobilizaciju ogi aničio na jedan dio Tesalije i osti va, a »dložio je za ostale otilasti do boljih vre inena. ^Naročiti brzojav „Beogradskib Novina”) Berlin, 3. jula. „Tagliche Rundscliau" javija iz Lu5 ;ana: Talijanska štampa propraćuje s veikiin negođovanjem oduševljeno poipo piaganje Venizelosa u francuskoj štamp : . ,,Matino“ naziva Venizeiosa tiraninom, koji vlada prolivu voije grčkog naroda. ^Popolo Romano“, kroz koji govori lalijanska vlada veli, da izgleda kako su u Francuskoj sa svim izgubili glavu, jer se tanio tako daleko ide, da ee Grčkoj |t«bećava Carigrad za ulazak B rat Dogad*afi u Pefoponesu. Kb. Bcrn, 3. juia. Fariski listovi javljaju iz Atene: U Peloponesu je bilo nekobko ajitacijonih središnjih lačaka. Organizator pri-

)e Arno čitav dan hodao iza rešetke i neprestano tražio kakav otvor, kroz koji bi mogao, da se dočepa slobode i demaje. Ćini se, da je četvrti mjesec uvidio napc^on nemogućnost svoga pothvata, pa ga sioga i napustio. Nje*£>v ga je uzničar pomno proma rao. :e i p. sada započeo Urugi dio svoje osnove. Pridružio je Arnu mladiu krasnu golubicii- No uzalud; Arno s niom nije ni liajmanje ašikovao. Nakon nekog vremena cduzeo mu ie gol ibicv i pusiio ga opet mjesec dana nasamo. Sada mu je dao drugu golubicu, a]j je bio is:e sreće kao i prije. Tako je prošh godina dana,a Arna nije primamila ni iedna dražest, ili je neznanku oštro potjerao, ili se posve ravnodušno ponašao. Kadikad ga spopala tako vruća žeiia za domajom, da je kao pomaman trčao iza rešetke. ili je na nju svom snagom jurišao. Kad je počeo da se mitari, spremio jc nje*ov uzničar ispala pera kao skupocknu uspomenu, a na nova pera zapfsao je por.ovno opise Araoviii slavnih djcla, Pnošlo je dvije godine i uzničar zatvorio je Arna u novi kavez i dao mu jc novu družicu- Slučaj je htio, da je ova gofubica bila vrlo naiična na onu neiVjernu ženicu kod kuće. Arno stoga nije započeo nikakovih neprijateljstva • novom drugaricom. Jedtiom je dapaČe vfasnik golubinjaka opazio, da njegov slavni uznik posvcćuje neku pažoju svojoj nametnutoj drugarici; ona Je već počela savijati gtiijezdo. Sada je bio vrlo tvrdo uvjeren, da se ovaj par potpuno sporazumio i složjo. Prvl put nakon dvije godine pustio je vratašca ctvorena | Arno se mogao slobodno kretatj. Zar je on razmjšljao, 6to će da uradi? Je Ii krtebao? Nije, ni Časka! Kad su se vratašca dignula, a njcgovo bistro oko nglcdalo slobodno obzorje,

izletio je iz kaveza, raširio svoja prosiavljena krila i za uvijek odietio iz otnražena ropstva, ne osvmuvši sc nijedanput na zadnju Kirku. VMi ne možemo znati, što se zbiva u goiubinjoj duši. Možda griješimo, ako joj pripisujemo duboku Ijubav i težnju za rodjenom grudont, ali je istina. da ne možemo peroni opisati, ne možemo dosta ocijenrti i nahvalit ono čudesno osjećan.ie za domovinom, koje je golubu prirodjeno, a uzgajač ga na-stoji, da još i usavrši. Taj osjećaj, koji živi u tcj plemenitoj životinji. ne može se nikako da unišiL Zovi ga, kako god bočeš; zovi ga nagonom, što ga uzgojiše Liudi za svoje sebične svrhe, zaniječi ga makar posvema, raščini ga, rasiavi ga. pa jpak on ostaje snažan i neuništiv :ako dugo. dok još kuca u tijelu hrabro malo srdašce, dok se mogu još da gibliu laka krila. Domovino! Domovino! Slatka domovino! Nijedno Ijudsko srce nije bilo zaokupljeno većom ijubavi za rodjenom grudom od našeg malog Junaka. Pomisao na kućne brige i nevolje, posve je iščezla ispredove svemočne snage njegove naravi!%pvu snagu nije umanjilo ni dvogodišnje ropst'vo. ni nova ljtibav, ni stjah pred smrću- Kad bi Arno bio vješt pjesmi, zacijeio bi saua zapjevao h<mnu slobodi, kao junak u času svog najvećeg slavlja. Otisnuo sc od daščice. u krugu se dizao u vis, mašući slobodno krilima, a tjerao ga jedino nagon k slavi onamo gore, još više i više u sve većim kruzhna, koji se na modrom nebu sivkasto održavahu. Proslavljenlm svojim kao snijeg bijelim kriiima mahao je tako dugo, dok se ne prometnuše u velikoj visini u dvije sjajne toč-

kice. Tako je letio rodjenoj grudi vjeran i odan samo njoj. Mogao bi da leti i zatvorenih očiju i zatvorenih ušiju i pritajena osjećaja, jer ga je vukao jedino glas srca. Taj glas srca nije ušutkalo dvogodišnje robovanie; pojovicu svoga vijeka sproveo je u tudjini, pa ipak je sada, prepuštajući se osjećaju srca svoga kao blagi pustinjak, hriio rodjenoj grudi, pioveći modriiiom nebeskom. Arno je bio kapetan broda, no provodić, poniorski zemJjovid i magnetska ig|a, ro bijaše onaj duboko usadjeni nagon- KaJ je lebdio nad drvećem i tisuću stopa visoko, tad ga je tihano upućivao nek: prikriveni glas njegove umitamjos'.i i poput sigurno odapete strjelice letio je Arno domu svome. Sićušne točkice nadahnutHi krila, izgubiše se u visinama i kradljivac iz Syracuse ne ugleda nikad više svoga roba. Brzi je voz jurio dolinom, daieko. daleko pred Araom, no on ga je dostigao i prestigao, kao žto prestigne brza antilopa troma nosoroga. Letio je visoko nad doiinama i ponad bregova Chenanga, gdje istočni vjeiar hfadi tankovrhim jelama. . S vrha hrasta ugledao je kobac našega Arna, požeiio i već ie tiho zapfcvlo prama njemu. Arno nije sknenuo ni lijevo ni desno, ni gore. ni dolje, nljedanput nije uzalnd mahnuo krilima. Daleko spriieda iščekivao je kobac svoju žrtvu- No Amo proleti pokraj njega kao jelen u naponu svoje snage pokraj medvjeda. Rodjenoj gruđi! Rodjenoj grudi! Samo je na to mislio, samo je k njoj težio njegov neobuzdani nagon. Blistavim krilima niohao je neumorno, lebdeći več na poznatoj štazi. Za jedan sat doći će do Catskill gorja, a za dva saia već će blti to gorje dale-

4. jula 1917. Saborna Crkva za beogradsku slrotinju. Saborna Crkva poslala je sirctinjskom odjelenju opštine grada Beograda svolu od 22-60.— kruna, kao s_voi prilog za pomaganje beogradskc sirot!nje - , , ... e Ovo je ponovni d r u g i prilog Sabcrne Crkve za beogradsku sirotinju i ovo hrišćansko milosrdie zaslužuje svaku joctivalii. Pomoćna akcija Dunavskog parobrodskog društva. S obzirom na postojeću skupoću životnili namimica dozvolio je upravni savjet c. k. privilegovanog Dunavskog paiobrodskog drušlva bez razlike svima svojim službenicima pored već postojećeg mjesečnog ralnog još i dalju obilatu pomoć. Liiepa kiša u Beogradu. Juče smo itnali lijepu i dobru kišu u Beogradu. Kiša je počela da pada rano u jutru i padala je cijclo prije podne. Poslije duže suše, ova je kiša u svakom pogledu prava sreća za zemljoradnika. Sada su njive, polja i bašte dobro natopljene vodom i donijeće uskoro qobre plodove zemljoradničkoga rada. Prodaja petroleja za juni. Jcš samo d a n a s u s r i j c d u može se podići sljedovanje u petroieju za j;rošli mjesec j u n i. Petroiej za prošli mjesec izdaje se na osnovu legiiimacija za petrolej, po kuponu b r o j 9, u opštinskoj maloprodavnici petroleja, koja se vrši preko gospodje Jelene E g a n ović, sa stanom u Braće Nedića u 1 i c i b r o j 25. Svaki kupac dobija za ovaj mjesec jx> pola litra p&troleia po porodici i staje kao i do sada 1-50 kruna po litruSkreće se pažnja gradjanstvu, da svaki, ko do sada nije podigao svoje sljedovanje u petroleju za prošli mjcsec, to bezuvjetno učini danas, jer će inače izgubiti pravo. Jedno nedirnuto pitaiue. Na članak pod gornjiin naslovom u 178. broju „Beogradskili Novina" primili smo ovaj dopis: Slavno uredništvo! Dozvolite mi, da se sa par riječi osvrnem na članak „Jedno nedirnuto p:tanje“, koji je izišao u „Beogradskim Novinama" od 1. jula o. g.. a u kojem se kritikuje postupak nekih kafedžija i gostioničara. Istina, danas je život težak, aii da s v i kafedžiie i gostioničari najbolje žive, to ne Stoji. Priznajem, imade ib, koji se i u ovo teško vrijeme hoće da preko noći obogate, ali se iz toga ne može zaključiti, da su svi takovi. To će moraii priznati i sam pisac dotičnoga članka. Pisac tuži se prije svega na visoku cijenu, uz koju kafedžije prodavaju kafu i veli, da se prošle godine čista kafa u zmu, koja se kupovala po 12 kruna kilogram, prodavala šolja po 20 heiera; ove pak godine, kad kafe u zmu nema i kad se kafa pravi iz ječma, koji se kupuje po 4 K kilogram, da se šoija te ječmene kafe prodaje po 30, 40, a kod nekili i po 50 heiera. No mnogi ne kuvaju kafu od ječma, nego kupuju konz e r v n u kafu, koja stoji kilogram do 20 kruna, kraj svega toga ne prodavaju kafu skuplje od 30 helera šolju. Dalje se pisac tuži na cijene rakiji i veli, da ljutu rakija kafedžije plaćaju po 5 kruna, a da je prodajn po 20—30 kruna litar- Ovdje bi trebao pisac da navede imena takvib kafedžija, jer to baca zlo svjetlo na sve nas. I :o nije u redu. Ljutu rakiju kupujem kao i svi ostaii po 5 kruna iitar, a prodaiem je nani a 1 o po 60 heiera čokanjić od po-

ko iza njega. Prijatna mjesta, koja su brzo prolaziia ispned njegovih očiju, jog više nadahnjivahu njegova brza krila. Kući! Kući! nijemo je kliktalo njegovo srce. Kao što žedna putnika opajaju daleke, zamamljive paome. lako je i Arno svojiin bistrim oćinja gutao magiu nad daJckim Ncw-YorkomS rebra Cafskiil gorja spuštao se sivi soko. Svijestan svoje snage i brzine, kojom natkriljuje sve piice grabljivice. zakiiktao je od radosai, kad ie ugledao lijep plijen. Koliko je on već golubova odnio u svoje gnijezdo! Sada dojazi s vjetrom sustavljajući svoju snagu i čekajući na pravi čas. Spus io se kao sjajna suiica •— nije mu mogla izbjeći nijcdua divlja patka, nijedan kobac, ta on je soko! Povrati se, Arno. spasi se, ofradji ovu ojjasnu pećinu! Zar on skreće s ptfta? Kući. kući, kući! To bijaše jedina njegova misao. Samo je neš;o brže počeo ietjeti, da izbjegne ovoj opasnosti. a soko se spusti — a našto se spusti? Nešio sjajno, blistavo, šareno, jnježno zašušti tamo gore u zraku, a gordi soko vraća se postidjen, praznih pandža. Arno mu je umakao, sjeknuvši zrakom ponad doline. kao š;o sjekne kamen u nepovrat, kad ga bacimo j>raćkom u vis. Kao snijeg bijeli golub pretvori se za čas u hrpicu bhstavih točkica i domaia nestade tc prikazeSamo napred niz ubavu Hudsonovu do* liuu po dobro jx>znatom putu! Kad se podigao podnevni vjetar i uzlelijao srebmastn površinu goleme rijeke, letio j© nešto niže. Kući! Kući! Kući! I već je ugledao u daljini tomjeve velegrada. Domajo! Domajo! Letio je kraj velikog mosta, koji se kod Poughkeepsie diže u golemi luk; letio je nisko kraj obale, gdje je vjetar lelijao. Ah, na žalost prenisko. Kakovu li

Broj 181. la decilitra, to je 12 kruna litar. Satf treba računati, koliko se kod točenjs na malo prolije rakije, treba računati dovoz, trošarinu, porezu, režiju — je li sve to kod današnje skupoće života mnogo? Bila bi dužnost piščeva, da naznači imena onih kafedžija, kod kojih on može da iz jednoga litra kako veli izvadi 55 čokanjića, i kod kojih znade, da je rakija „krš»tena“. Najzad se pisac ljuti na cijene jelu u kafanama i gostionicama. Ne ću ispitivati, u koliko on u opšte ima pravo. Svakako da imade dosta bezdušnika. Kod mene je na pr. stajala boranija, kad je bila najskuplja, K 1.20 porcija- Isto krompir i grašak i slično. Toliko sam imao da primjetim na piščeve izvode. Slažem se s njime, kad na kraju veli, da kafane nijesu za to, da deru kožu sa živlh Ijudi- Ali kao svagdje tako i kod kafeđžija, ima medju zlim takodjer i poštenih ijudi. Marijan Matjjević, (junak iz Like), kafedžija. Nadjeno. Na Velikom trgu nadjena je 30. juna legitimacija za kupovinu mesa za mjesec juni pod brojem 14.934 (VI. rejon). — 2. ov. mj. naijeno je na beogradskoj žeijezničkoj s'anici oveča suma novaca, a uz njega spisak, koji glasi na natporučnika E. W. pri c. t k. vojnogiadjevinskoj željezničkoj upravi L a j k ovac—Cačak. Nadjeni se predmeti nalaze kod c. i k. okružne komande Beograd-grad, gdje ih vlasnici mogu uzeti. Izgubljeno. Kosta Ristić, sa stanom u Grol> ljanskoj ulici 28 izgubio je 2. ov. mjL kožnu torbu, u kojoj je bi!o 46 K i nekoliko legitimacija. Ko nadje, neka izvoli predati c. i k. okružnoj komandi Beograd-grad. Izvještaj prijavnog ureda. 2. ju!a: Prijavljeno 103, odjavljeno 28, selidaba 63; u hotelima prijavljeno 145, odjavjjeno 95, ostalo po botelima 367 putnika.

Poziu m pretpiotu! Od 1. juia otpočinje nova mjesečna kao i tromjesečna pretplatal Umoljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pietplate, upozoruje se na cijene koje su slijedeće: Pretplata: u Beogradn i u krajevima zaposjcđnatlm od c. t kr. č«U za « ■!■* ■ «»«*(> bojnu 1 ctapitu poštu . . . K 2"— K 6’u Beogradu sa dostavom u kuću , 2 50 , 7 50 u Hrvatskoj-Slavoniji, Bosnt-Hercegovint 1 Dalmaciji . . . K 2-60 K 7 80 n ostalim krajevlma Austro-ugarske monarlitje K 3-— K 9u tnostranstvn 450 . 13 5o Kod piaćanja imade se UiClia adresa fitko navesti. Kod preseihraitja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove adrese takodje i predjašnja sdresa navede. Adnt intstra ci ja „BECSMDSRlfl mm* Et. Po&ta Beogrsd.

naopaku nanijeru ima onaj tarno strije]ac, što ijjenčari j>o Ijemom dauu na dnu brežuljka i pmmatra blistavu točku, koja presijeoa ondje na sjeveru modrinu nebesku? EL Arno! Arno! Zašto ti tako nisko letiš? Zar se ti ne sjećaš lovca iz tvoje prošlosti? Prenisko lefiš preko ovog brežuijka. Prenisko... a!i prekasno! Bum! smrtonosan ga je griid obasuo, aJi ga nije svladao. Slomljena letna pera, označena Arnovim pobjedama, leprše po zraku, spuštajući se lagano na zemiju. Tane je uništilo zadnju ništicu na broju, koji je govorio o njegovoj pobjedi na moru; ne kazuje on više 360 km. već samo 36. Oj tužne H sudbine! Na njegovini prsinia pojaviia se tanma piega, aJi njega to nije ništa emetaio. Još uvijek oo leti kući, no silna njegova brzina nešto se smanjiia. Jedva da može preletjeti u jcdnoj minuti podrug kilometra, jer vjetar posve drugačije sada zuji i šumi kroz njegova razderana krila. Mrlja na niegovim prsiina znak je slomljene njegove sile, ali on još uvijek leti ravno prama svojoj domaji. Ta njegova rodjena gruda. njegoya n<ila domaja leži pred njegovim ccima i taj jx)gled smjesta je uta/io svu njcgovu bol. Njegovo bistro oko vidi posve jasno visoke tornjeve NewYorka. Samo napred! Napred!... pa nek pada krilo, neka oko postaje mutnije. ljubav za domom postaje sve večom i većom. Letio je uz visoke klisure, koje Ra zaštičavahu od vjetra . kstio je ponad blistavih valova, ponad zelena drveća, a sada leti ispod onog sokoiovog gnijezda, gdje gordi sivi zračni razbojnici gnjjeedo saviše. Kao lupeži izvirkuju na sve-strane i oj>aziše samotnog golubana. Amo ih je več od prije poznavac- Mnoga pisajnca njegovih drugova ležala su u tom gnijezdu, mnoga