Београдске новине

Strana 2. v DemotistracUe u Kiievu rbog ofenzive- JNaročili brzojav „Beogradskih Novina") Malmo, 6- jula. ,,P r a v d a“ javlja, došlo je kod denionstracija u Kijevu, koje su nastale na glas o ofenzivi, do teških izgreda. Masa je posvema demolirala šećernu fabriku ministra spoljnih poslova T ereščenka. U Kijev stižu neprestano 'dezerteri sa fronta. Ovi pričaju, da Brusilov po svojoj staroj taktici i sada sastavlja iza napadnog fronta kozačke •kordone kako bi zapriječio odsiupanje svoje vojske. Na pojedinim mjestima do*lo je do krvavog sukoba izmedju vojtnika i kazaka. O oduševTjenju nema ni govora. Rusi su bili u velike iznenadjeni o neprijateljskoj topničkoj spremi na galicijskom frontu- Austro-ugarsko topnišivo odgovorilo je s nevjerovatnom intenzivnošču. To je znatno pokvarilo Jruske račune. Opšte je mišlienje, da te propast ruske ofenzive imati teškili posljedica. Japanski i ainerićki ratni materijal na ruskom frontu. jpfaročiti brzojav „Beograđskih Novina") Haag, 6. jtiia . Prema vijesli londonskog ,,Times“ a, eibirske su željezniee sada izvaiuedno izauzete transportima japanskog i amej-ičkog ra'nog materijala za ruski front. Novi zapovjednici na ruskom frontu. (Naročiti brzojav „Bcograđskih Nov'na") Karlsruhe, 6. jula Bernski ,,Bund“ javlja: Ranije je •javljeno, du je 48-godišnji generallajlnant Aieksej Gutor naimeuovan za glavnog F-apovjednika na ruskom jugozapadnom frontu. — Zapovjedništvo sjeverozapadnog fronla je primio general Klemboveki; srednjeg zapadnog fronla general 'I) c n i k i n, rusko ruiminjskog fron a general Ščerbatiev. Oeneral Elsner je paimeuovan za šefa glavnog snabdjevanja jngozapađnog'fronla. ,,‘B i r ž e v i j e V j e đ o m o s I i“ javIja, da izvjestmi broj jedinica srednjeg izapadnog fronta ne će n ofenzivi da Učestvuje. Podmiadjivanie časničkog zborajNaročili brzojav „Beogradskih Novi ia ') Karisruhe, 6. jula. „R u s k i j I n v a 1 i d“ javlja, da su čtiveni ruski generali S a h a r o v i Kai c d i n, koji su zasvjedočili da su pristalice stare vladavine, otpušteni. Demokratisovanje ruskog časničkog zbora se dopunjuje njegovim pomladjivanjem. Otpuštanje časnika, koji su doži; vili granice starosti, prođužtije se i dalje. Dosad je otpušteno oko 1400 časnika. Najmladji ruski general je slar 36 godina- To je general Vesolovski. Dalje su na zahtjev radničkog i vojničkog savjeta degradirani generali Rop, Derevski, Kasnakov, S i v i e i knez Dragomirov, do sad zapovjednici raznih vojnih okruga; njih je privremena vlada poslaia kao poručnike na front.

Borbe na zapadu. Gubici sporazumnih siia na (etilicama u mjesecu iunu. Kb. Amsterdam, 6. jula. Jt-duom o vdašnjem Jistu se javlja iz Lugana, da su sporazumne siie izgubile u junu na zapadnom frontu 110 )etilica. Engleski gubitci. Kb- Amsterdam, 6. jula. ,,T i m e s“ donosi, da engleski gubitei 28. i 29. juna iznose 276 časnika i 3990 ljudi.

Sufiota Amerika u ratu. Američka pomoć. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina’ ) Lugano, 6. jula. New-yorški dopisnik ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ razgovarao se s bivšim ministrom N i 11 i-e m, članom talijanske misije, koja će se uskoro vratiti u Evropu. Nitti je rekao: Politički uspjeh izaslanstva je odličan. Amerika će vojnički i ekouomski u velikom obimu učestvovati u ratuAli će biti u položaju da pošalje samo ograničeni broj vojnika. Glavna se teškoća nalazi u oskudici brodskog prostora. S toga se sva sredstva moraju upotrijebiti na gradjenje brodova. Engleska će moći mučno više graditi od milijun tona. Amerika mora nastojati da sagradi najmanje tri milijuna tona. Američka vlada je prožeta najboljim željama. Američka inornarica se medjutim ograničila đo sad samo na to, da ubrza gradjenje transportnih brodova. Italij; će Amerika dati zajam u visini porudžbina, koje su u Americi učinjene. Uskoro će Italija zaključiti porudžbine za tri milijuna Iira. Do sad je Itaiija dobila već pfedujam od 500 injiiiuna. Zakon o ratnoj porezi. Kb. Bern, 6. jula. ,,M a t i n“ javlja iz New-Yorka, da je odbor senata izradio zakon o ratnoj porezi, koja će donijeti ukupni prinos od 8 i poi milijardi.

Grčko groblje.

Mobilizacija grčke vojske. — 300.000 Grka protiv Bugara. — Vjeridba kralja Aleksandra sa jednoin engieskom princezom. (Naročili brzojav „Boogradskih Novina”) Ženeva, 6. jula. Prenia jednoj vijesti agencije H av a s, grčka je vlada narediia m o b i 1 iz a c i j u p j e 1 o k u p n e v o j s k e. Isto javlja londonski ,,T i m e s“ da će Venicelos izdati u najskorjje vrijeme formalnu objavu, kojom proglašava p rik I j u č e n j e G r č k e sporazumu. Isti list i dijelovi talijanske štarnpe javIjaju iz SoJuna, d a ć e 300.000 g r č k i h vojnikaodmah poslije toga navaliti na Bugare. Talijanska štainpa u posijcdnje vrijeme, a na prvom mjestu milanski ,,S ec o 1 o“ javljaju, da će se grčki k r a 1 j Aleksandar vjeriti sa jednom e n g I e s k o m p r i n c e z o mAmnestija novoga kratja. Kb. Born, 6. juia ,,Temps“ javija iz Alene: Kialj je potpisao amnestiju za sve poiitičke prestupe, uvredu Veličanstva, klevete, izgrede protiv kralja Konstantina i članove kraljevske porodice. Dalje se amncsfija loidnosi na vojne bjegunce, osim bjegunce s fiojiui, i na one, koji s© nisu odazvaii vojnoj dužnosii. Nova vlada je riješila, da kralju podnese na potpis odluku, prema kojoj sc zajam ođ 25 milijuna, koji je uzela solmiska vlada, ntačunava u grčki državni dug.

Konferencija sporazumnih sila o reviziji ratnih ciljeva. Kb. Berlin, 6. jula. Nova konferencija sporazumnih siia o raspravljanju ratnih ciljeva ne će se sastati u Parisu, nego u Londonu. I Amerika će biti u konferenciji zastupliena. Rusiju ćc zastupati K e r e nskij i Tereščenko.

i čarno more, u što ii ga ovo julros bura preruši, Ijuto li ga nagrdi! Ni ogledati se ne možeš na ni, već da prije oč: začepiš, i onda ih ko dijete isprea strašila bolesne mašte. mrvu i po zeiTU rastvaraš, da žmirke i ko kroz niagiu poviriš, straliotno li je i ježljivo ovo danas — blago, zamamljivo jučerašnje Jiaše inore ispod sela! Tu nema već ko za Nojenova potopa, kad se rastvoriše .vrela jaza i sastave nebeske. Rastvorili se svi jazi podmorski; iavine vodu izbacaju, rigaju i na bukove suču. Amo se u vis dižu stupovi, tanio podaije zaniahaji viiiara i njegove pijavice na lakte morc u guvno kopaju i na ključajc iz dubanaca vodu izbacuju, gdje je vijavica iščika i u podnebesne visove lijta. S one strane jak zasukaj za zasukajem, val za valorn radja i : zdiže, ko gromilu za gromilom naprijed valja, a aino pašavica ispred sebe posKompljene mlazove šiba, oni se miješaju i prekobacuju, da ti njezinom pienom zastrti os:aše s onu stranu — „Rrt Marijin“ i ,,kapelica" Svetog Ante. Sve vari, sve grklja, sve jc fo jedan zapiamsaj ognja vi denoga, da ;i okamenjcn ne znaš, šta b’, i bi ii samoga sebe upitao, jesi li živ. kad na svoje oči gledaš, kako čoviek, kraj sve svoje promećurenosti i žilave ustrajuo6ti na mahove ostaje omamljen, nemoćan i razoružan ispređ gordih, neraspasih i neukroćenfr clemena'a prirode. Neliotice mi oko naleti na golermi val; on dostizava drugl i jači, s njimc se stapa, sjaćuje i ujedinjenom snagom iurišaju i pljusnu o ,,Pećinu“, zaUjn j e i prekriju, sa nje se salijevaju, da se ona iznovice ukaže niome oku- Nu niie to

ona jučerašnja i čarna nioja ,,Pećina“. Juče sam ja u prarnčioku popodnevnog ožujskoga sunca na njozi povaljen razblažicom sc zalijevao — ta i onako nije na puškoniet daiečinc od mojih holih dvora! — Tu sam ja prošlost prevrčo, neizvjesnosti se tmurnoj sadašnjosti izmicao, a o zori budućnosti i o njezinim obrisima snatio. Lijejjo je ono i razblažno juče bilo, da bi zar sa Evandjeljem zaupio: „Lijepo nam je ovdje“. Tekar (e iz željkovanoga tvoga snatrenja prene par galebova, koji se namrfianoin i plavilom prosrmanom morskom razinom osklizuju. u ljuvenome zagrljaju proljetnih prelesti teferiče, te jedno drugome prigukom svoja radost otkrivaju, što se pomalja i sviće čarno proljeće zajedničkc sreće. A ovo đanas? Moja je jučerašnja ,,Pećina“ nikšanom besvijesnih valova, dok moje srce poliarani vilinski dvori novili i nejjoželjenih najezda. I galebove jutros jučerašnje zapazili. Doiećeli su na hrlim i snažnim krilinia svoga ponosnoga leta; bore se, uzdižu, spuštaju, savijaju i kosiinice sebi pute probijaju ajerskom pučinom- Nu netom se dosjetiše, da će klonutj i da ih u nejednakome rvanju čeka neminovni poraz, iščezoše sa rvališta i ugnuše se. Možda se razočaraše, što kruta realnost krši krila jjoletu, a pogotovu ne da uza se mjesta nesebičnoj Ijubavi. Pa da zazbilj i ovo danas i juče bjelodano ne govore, da ciglo, to na ovome svijelu staina jest, to je mijena! Selo oko moje kule ko da i nije živo. Prignjavila moga težaka nenadna, a on kraj takih ne umije, več, ko noj slavojn u piiesak. isporučiti se udesu i

BEOGRADSKE NOVINE Pokret za mlr. Talijanske socilalistc i stockholmska konferencUa* Kb. Sfockholni, 6. jula. Svedski brzojavni ured javlja: Holandsko-skandinavski odbor dobio je vijest talijanske socijalističke stranke, kojom se iziavljuje, da je stranka još 24. juna izjavila svoj pristanak na stockholmsku konferenciju i da je brzojavno saopštiia imena svojih zastupnika. Odbor izjavljuje, da nije primio tu depešu. Ovu jamačno nije propusfiia talijanska cenzura.

Neograničeni podmornički rat. Sudbina švedskih brodova ii cngieskim pristaništima. Kb. Stockliolm, 6. jula. Na osnovu ođobrenog slobodnog prolaza, kome je rok odredjen za 1. juli, prispjelo- je danas 5 švedskih brodova iz Engleske. Najveći dio švedskih brodova s preko 300.000 tona nalazi se još u Engleskoj, koja je, prema saopštenju ,,N i a D a g 1 i g t AI a h a nd a", po-stavila za dozvolu njihovog odlaska tako teške uslove, da se ne mogu primiti; izmedju ostalog se traži, da brodari na ime jamčevine polože 25/ć od vrijednosti broda ili njegovog tovara, da brodari odmah vrate te brodove i da ili stave za tri mjeseca na raspoloženje Engleskoj radi plovidbe izmedju Engleske i pristaništa sporazumnili sila, osim toga Engleska sadržava za sebe pravo, da postavi još i druge uslove za postepeno odobrenje odlaska. Napadi njemačkih podmornica na američke voine transporte. Kb. Washington, 6. jula. Reuter javlja; Po izvještaju tajnika za mornaricu Daniela napale su njemačke podmornice dva puta američke brodove, koji su prevozili vojsku. Transporti su bili podijeljeni u razne kontingente i sastojali su se iz vojničkih brodova u.pratnji ratnih brodova. Ta pratnja trebala je u okeanu da bude pojačana američkim brodovima za IovIjenje torpeda, koji sad operišu u evropskim vodama. Prvi napad podmornica desio se 22. juna. U njpmu je učestvovao veliki broj podmornica, ali su ih rastjerali brodovi za lovljenje torpeda. Izbrojano je najmanjg pet torpedskih metaka. Drtigi je napad poslije nekoliko dana upravijen’tiiai čfrugi kontingenat. U jednom slučaju je naš brod za lovljenje torpeda opalio na periskop njemačke podmornice, našto su se odmah pojavili odcijepljeni drveni dijelovi broda kao očit znak, da je podmornica uništena. Austro-Ugarska, Regulisanje prometa i cijene povrća 1 voća u Ugarskoj. Kb. BHiKi'-ApešI a 6. jula Zvanični list vladinu naredhu o promctu povrea i voća. Po toj naredbi ima se osnovaii ođbor, koji će rukovoditi poslove oko nabavke i prodaje povrća i voća za javnu poćrebu. Ovaj će odboi' odredjivaii i maksimain© cijene kao i sorte i količinu povrća i voća za izvoz.

Najnovije brzojavne vijesti. Zaštita austro-ugarskih interesa u Americi. Kb. Bec, .. Jtila. Zaštitu austro-ugarskih interesa primiii sit: u Caicuti tamošnii hoiandski konzulat, u Honolulu k. španski konzulat, u Manili švajcarski konzuiat. bez nirve oiporne snage. Zgužvao se, primutapio i skupio u oiio crne kabanice, koja tragiku nenadne salančine još tjeskobnijom prikazuje. Ni za žutu madjariju, da mu je opružiš i ponudiš, ne da nui se iz kuće i vairenice poviriti, već jedva da ko miš iz jedne u drugu na koračaj promakne. Drugačiie, pri zagoneinome muku, koji oblađa i brojnijom obitelji, svako se zabavlja u krugu svojih ograničenili misli- Niti, što reku, viri, ni piri, več da ciglo još iščuka vratolomnu trku maiopršnje Mande Spirine iz gornjega kraja sela. Mimo moiu kulu, več da, te pasja virnja progne i pronese, ne ćeš se :i danas provrsti. Tu ko da se, na uzvis : toj goleti i na isprsini. buri skradinki kroz poljsko suženo jjrlo tamo preko giada majdani i magaze pune i nabijaju. Da se ti tuda njojzi današnjoj odrveš, da fe poda se ne povalja i ko bišavu trošnu bačvetinu nizbrdo ne otkotrija, htjela bi se na isporuči snaga iiogu i ruku Kraljevića Marka. Oskočki je on sa zemlje čila j ugojna djogina s noge preskakivč, a iz suiie grane vodu izazimo. Nu Marko se ne radja svakoga dana, a ti, ako osjcćaš žicu ponosa, a nijesi baba krezuba, da te bura od lužine do lužine povaijiva, kani ie se i ne primiči joj seNeka je Kraljevič Marko ovaj, a Musa Kesedjija onaj, ja velju, da je Ijuba i majka nad oba. Sto će oni svojom razbreklom snagom, majka će i ljuba što snagoni, a još jače srcem, da obadva nadmaši i nadrve. Stana je ljuba Ivanova, a majka J Grgina i Jurina, a njih tri se sa svojim stricem Nikolom 1 s Ivanovim rodjenim

7. jula 1917. Ostavka talijanskog minlstra mornarlce. Kb. Lugano, 6. jula. ,,G i o r n a 1 e d‘I t a 1 i a“ potvrdjuje, da je ministar mornarice T r ia n g i predao ostavku. Privrednl odnosi izmedjti Švajcarske 1 Njeinačke. Kb. Bern, 6. jula. Svajcarska brzojavna agencija javija: Zvanično se utvrdjuje, da nijesu istinite one vijesti, koje tvrde, da savezničko vijeće fivajcarske ostaje pri tome, da pe obavlja privredni sporazum s Njemačkom, i da želi, da se Svajcarska ograniči na kompenzacijoni promet od siučaja na siučaj. Utvrdjuje se, da o budućem slanovištu privrednih odnosa s Njemačkom nije donijela 'još nikakva odlnka. Sistem proporcijonainog zastupništva u Engleskoj. Kb. London, 6. jula. Donji dom je prilikom pretresa zakona o izbornoj reformi primio sa 291 protiv 161 glasa sistem proporcijonalnog zastujmištva. Grčki priuc Nikola u Berlinu. - Kb. Berlin, 6. jula. Kako „Berliner Tageblatt" javlja, u Berlin je prispjeo grčki princ Nikola, brat kralja Konstantina, gdjc će se kratko vrijeme baviti. On je veče proveo u društvu s bivšim grčkim po-sianikom Teotokisom. Njemački socijalistički kongres. Kb. Bcrlin, 6. jula, ,,Vorwarts“ donosi objavu, kojom se idući stianački kongres saziva u IVViirzburgu na dan 19. jula. Izvještaj fiakcije u Reichstagu podnijeće Daviđ. O zadaćama u budućnosti govoriće Scheidemann. Pamučna kriza u Engleskoj. Kb. Amsterdam, 6. jula. Listovi javljaju, da po izvještajima iz Mancbestera, u Lancashiru predstoji teška kriza pamučne iudustrije. Za liha pamuka u Liverpoolu postaje svakim danorn manja. Povođom rata pomoću podmomica torpedovani su mnogi brodovi, naiovareni pamukom. Nema dovoljno brodova ni za prenos gotove robe. U Ugandi leže 25.000 bala pamuka, koje čekaju da biidu prenijefeu Englesku. Mjere protiv anarhista u Rusiji. Kb. Petrograd, 6. juUv. Pctrogradski radnički i vojnički savjet se skoro jx>tpuno pridružio izjavi nacionalnog kongresa, kojom se izjavijuje povjerenje vladi povodom anarhisiičkog dogadjaja u vili Durnovo. Mjnistar S k o b e 1e v je izjavio, da niko u Rusiji ne smije biti uapšen zbog svog političkog niišljenja. Ali u ovom slučaju morale su se preduzeti neumoijive mjere protiv zločinaca, koji pod anarhističkim plaštom upropaštuju društvo. Zastupnik preobraženskog puka izjavio je, da jiuk smatra sebi za čast, što je izvršujući odiuke privremene vlade protiv anarhista ispunio svoju dužnost.

Neumitni sud! — Na razmišljanje našem školovanom svetu, a naročito sveštenicima, učiteljima i omlad i n i. -V« (Svršetak.) ’ IV X ' V ’ Može H se zlo sakriti. — N e m a t e b o j e, k o j a b i m o g 1 a pretvoriti crno u belo, a belo u c r n o. Spremajući i vršeći u potaji zlodelo, brižijivo prikrivajući tragove,

bratom otisnuše noćas od kraja na ribarenje. Ovo je ovo. da se podne ispinje k svome zenitu, a njili jošte nema natrag, pa bi valjalo ne imati duše, da Stanu prićuknutom okrstiš i dušmaninom na ramenima žive glave nazoveš, što ovo od jutros trećili puta u biiru usrće i na nju nasrće, da joj se otme i k mojoj kuli do gornjega sonvća u zaklonicu dopre. Lakšc je selu ovo danas. Na broju su njegova čeljad i ispred ovoga sabisa Božjega pcčl vlas.itmi krovom, dok Stanini na pučini morskoj, kuda ih valovi šibaju, brodicu, ko orahovu ljusku, prevrču i valjaju- A tko će znati, da iii nijcsu jur i došibali i mrtvački im prostirač na svojim mračnim i lapljivim dubancima prostrli!... Selo može plakati, nu može se i siniiati. te davor pjesmu pjevati, a kod Stane i kod njezinih nenia, već da zavapiš crnu zemlju, da se r^vri 1 žive ih poziblje, kad kućnih umnika nema. Nikole i Ivana, te Gašpićeva ponosa, a mladeži odgojne, Juriše i Grge. Ispređ moje kuće puca bistra vidjelica k moru i k njegovim vratima, na koja dojedan brod i ulazi i izlazi, jcr drugoga prolaska nenia. Tu se Stana zaustavlja i svojoj neslakomljenoj tuzi i čemerici oblakšice traži, kad je i onako ovo danas uz kućne komoštrc ne niože naći- S noge se na nogu ona p.remeće, zida se prihvaća i izdiže, krši se i mota, pregačoin oči tare, a podlanicom ih ispred sunca brani. Varka je i ovo 1 ono. Zeru se ovo primirila, kad joj se od slamke, što je vjetar u visove izdiže, pričini, da je Ivanova „Marija'* na Dovratku, a do tren opet smalakše, ne-

Broj 184 v čovek se nalazi u neobičnom strašnom raspoložeoiju. Njegovom duševnom pometnjom i objašnjava se porazavajuća pojava, da prestupnik, gotovo, uvek ostavlja za sobom takve dokaze 0 krivici, koji bi, po svojoj jasnosti, trebali da mu upadnu u oči, kad ne bi prije njegovih pogleda bilo ograničeno potpuiiim usredsredjenjem pažnje samo na tesan krug pojava. Udiibljen u plan svoga prestupa, rađeći grozničavo mišlju nad i najsitnijim jiojedinostima u izvodjenju zamisii, prestupnik gubi, pre svega, sposobnost da se odnosi objektivno prema celokupnosti priiika u kojima se kreće. Sitnice mu smetaju da vidfj' kako slika njegova položaja i odnosa, uzeta u celini, saina po sebi, može da posluži kao teška zamka protivu' njega. A za tim, naprežući svoju paž-' nju da obradi sićušne poteze, prestup-' dk tim samim ograničava svoju posmatračku moć, ne primećuje i ne vidi, ma da i gleda, da ostavlja opasne tragove, koji ga izdaju. Na tajse način i pojavljuju dokazi, koji po, svojoj dokaznoj i neporečnoj sili, uistini, mogu biti nazvani providenci-’ jalni, t. j. dokazi Providjenja. Za te grozne tužitelje, za te neme svedoke zna svaki kriminalista. Prestupnik pred njima stoji bled i nem. Kao ognjena munja u tamnoj noći, 1 momentalno osvetljava takva svedodžba prestupno delo, poražavajuće pravičnošću i neočekivanošću. Je li potrebno navoditi te đokaze Providjenja iz sudske prakse?... Ne misliino. j Svaki, koji samo živi u svetu, nailazfo je na njih, zamišljao se nad njima i svakome je poznato, da nema ničega skrivenoga, što se ne bi obelodanilo, ni tajnoga, što se ne bi dozna!o. Prestup, izvršen ne u pustinjf, već u ljudskoj sredini, uvek je izložen, riziku đa bude obelodanjen. I zidovij postaju sveđoci a vetar sprovođnik. : Nema te smotrenosti i pronicavostf 1 ; 1 koja bi predvidila sve moguće tužitelje prestupa. Nema te boje, kojom bi, se moglo stvoriti crno belim, a bela; crnim i nema te ništavne slamčice,. koja ne bi mogla porasti u groznogv tužitelja. Sve se objelodanjuje. Teškijprestupi vapiju do neba! Grozne nepravde, nevino prclivena krv i nane-' scna mučenja ljudima, uvek nalazei svoje dostavljače i tužitelje! Po grčkoj legendi, koju je poetskif obradio Šiler, ubice pesnika Ivika,' koji je bio „skroman drug bogova'V prokazaše ždralovi, koji su se u jatu, vili u visinama, u trenucima, kad je pesnik ušao u Posejdonovu šumu, gdei nad njim i beše izvršeno zločinstvo/ Ivik se već borio s dušom, kad je zai tren oka začuo šum ždralova. Pogledi se već počeo gasiti kad je osetio izt daljine njiliov žalosni, prigušni glas. — O, vi, ždralovi na visinama,) vas pozivam, budite mi svedoci! Naii glavu ubica neka se sruči Zevsov/ grom, koji ćete vi privući! To su bile poslednje reči umirućeg pesnika. Za tim se u legendi prestavlja 1 kako hor Evmenida, tih osvetnik svih) prestupa, obilazi pozornicu, gde su se na Posejdonovoj gozbi sakupili iz cele GrČke raznoplemene grupe, poražene 1 ožaiošćene zbog ubistva poete Ivika. I svi još u ćutanju, posle strašne himne Evmenida, u kojoj se pevaio, da se krivac od njih nigde neće sakriti, kad odjednom — na stepenicama čuje se klicanje: „Timotije, čuješ li?... krik iz daljine, to su Ivikovi ždralovi!“ I nebo se ođjeđnom pokriva tamom, a vazdah šumi od kriia ždralovih; i — lej>o svi vide, kako u crnom lancu jato ždralova leti. — Šta?... Ivik!... Sve se uskoleba. Ime Ivikovo

tom se uvjeri, da je to prosta pričina, utvara i zanapast, dok se kod morskili vrata ljuti i očajni boj bije do istrage izmedju gordih litica i bijesnih valova. Što kod trcćega napiranja Stana doeeprlja i dopuza do rnojih dvora, tu oduši i uz pendjer očima izbijeli, da ih nagrdi na svome duhovniku uza nj. — Junačina si ti ovo medjer danas, Stanurko, kad ne podlažeš šije ovome burinu pašaluku! — Recite vi, Don Marko, da sam ja nevolja o svakoj uri. a ovo dauas i tuga i nevolja, pa ćete taman pogoditi! — Postarala se ti za svoje, je li? Je ga danas na inoru, da Bog učuva, aii vjeruj ti meni, da je Ivan na njemu, a gdje je on, tu kvara biti ne će. Da u raiu svaka puška zgadja, nitko se živ iz njega ne vrati, te i to. Tko bi se na more izvozio, kad bi svaka bura na njemu liuske glave žela i čeljad topila? Nije more za svaku šušu, ali je za Ivana, a kako on na njemu za ,,bonace“ lagodno lastuje, tako će se i današnjemu njegovu bijesu znati ugnuti- A je ovo prvih puta, da on s njime čamprage Iomi? Ta zna Ivan za svaki na moru buščić. dragu, uvalu i zaklonicu, a onda se, Stan« ko, prekrsti, kući se uputi i Bogu po-« moli! Netom nazreš, da je do „Škri-< Ije“ Gašpića „Marija" na vrata, pomo« lila, bakru nastavljaj i nad vatru je o> komoštre vješaj. Grablje su Ivan. kad se na niore izveze i kuda dopre, tuda il grabi, pa se ni danas neće vratiti bez 6močna zalogaja! I / (Svršiče se.)