Београдске новине

Broj 194. S proljeća je obiCno velika žudnja *a svježim povrćem, pa ma to bilo i najprostije. Za svakog povrtara, koji se bavi proizvodnjom povrća za prodaju, satno na polju, od velikog je materijalnog interesa, da ib Sto skuplje proda. I chrta, Sta biva u tom slučaju? On se žun da ga jdrugi ne pretekne, đa što više i 3tO skuplje svoje proizvode proda, pa iznese još nerazvijeno povrće, koje u sen još nema nikakve lirane, nikakve slastr, nikakvog ukusa ni pravog mirisa, pa m primamljivog spoljašnjeg izgleda, dakle bcz ikakve vrijednosti za jelo: persun i mrkvu kao tanka vretenca, salatu bez razvijene još glavičice itd., ali se i to u ouo doba za skupe novce kupuje 1 troši samo zato, što je — ,,novo“. Me'đjutim onaj, koji se bavi i sa proizvodnjom izvjesnog povrća u toplim lejama, taj iznosi vrlo rano s proljeća, a ćeslo yeć i u mjesecima januaru » februaru, pored starog, utrapljenog povrća, još i drugog svježeg, koje preskupo prodaje, i opet zato sve u brzo rasproda. To on proizvodi u toplim i mlakim lej;una sve dolle, dok ne stigne dobro razvijeno svježe povrće na polju, u povrtnjaku. To 5 jeste baš „pravi baštovan od zanata', koji ne samo trudom, nego i vještiiiom, prcko cijele godine bez prestanka, zeinIjom i 'motikoin obrće i zaradjujel Pa ne samo baštovan od znnabi, nego i domaćin, inože da spremi poneku toplu leju i da u njoj izvodi, s početka dok se u tome liolje ne izvješli, samo ranu salatu, rotkvice, pa i kiaslavce i t. d., a kad sve to požnje i leju isprazni, on će tu istu leju, jer je ostala još dovoljno topla, upotrebiti za izvodjenje rasada od poznijeg povrća, i t. d., koje će, kad prispe za rasađjivanje, lia otvorenu leju u svome povrtnjaku rasaditi, pa će i u tom slučaju imaii rasađ ranije nego drugi, koji ga u običajeno vrijeme, na običaai način bude proizvo’dio na otvorenoj leji u povrLnjaku. U toplim lejama izvodi se, dakle, povrec u ono doba, kađ nm nije pravo vrijeme. tt'o je, dakle, prerana, ubrzaoa, vješlačkim sredstvima prisiljena proizvodnja, o;l koje iniamo, nc samo znatne korisli, nego i velikog zadovoljslva, pa ma se to sa kojega mu đrngo gledišta uzclo. U svakoj porođici, koja svom zdravlju i njcgi poklanja više pažnje, potrebna je po neka leja; jer, imati na vreži zclenib krastavaca oko Blagovesti, cfepja po Gjurgjevdann, svježu salatu i rotkvice prcko cijele zime i prerano s proljeća, zelen pasulj i grašak onda, kad drugi još na sejanje na otvorenom polju i ne pomišljaju; krupnu jagodn onda, kad ona na svom prirodnom mjcstu još ne misli ni da izbija, — to je zaisla vcliko zadovoljslvo i ponos domačinov. U napređnijiin zemljama ima porodica, kod kojib s.e prosto preko cije'e zime troši povrće samo iz toplih leja. Proizvodnja u toplim lejama naročito je pofrebna ondje, grtjc nije mognće u mjestu 'dobiti u svako doba preko godine, ili §iar kad zatrcba, svježeg, ili inačc ranog povrća, bilo to za domaću potrebii, bilo za prodaju. Nc stoji to, da čovjek mora biii bogat, pa da se snabđjeva ranim i svježim povrćem iz toplili leja. Ko god ima do kučc i povrtnjak — baštu, može, s malo više truda i pažnje — što je pri proizvodnji u toplhn lcjama vrlo potrobno — i bez velikjb Iroškova osnovati i održavati po jedmi ili više toplib lcja i imali svega, ili samo po neko plemenitijc i finije povrće cmrta, kad mu na otvorenom polju ni približno nije vr.jeme.

gdc jcdan, izlazeći iz barake, viknu: — „Zaklao se!“ Marko se okrete na onu stranu, gde Lazar uvek spavaše. Tamo njega sada ne beše. Marko skoei iz postclje, onako- u noćnjem odelu, i kao bez glave izlcte iz barake. Onde, odalcle Lazar uvek posniatraše zalazak sunca, beše se iskupila gomila ljudi. Marko, svom snagom tiskajući se kroz goniilu, probi do srediue. Tu, položen na ledja, sa lokvom krvi kraj sebe, ležaše, sa velikom ranom na vratu Lazar- Marko, kako pridje do njega, uze ga prevrtati nežno, misleći da je ovaj još živ. Ali on bešc već nirtav. Tada sc on saže i celiva ga u njegovo hladno mrtvačko čelo. Po tom ustade i gušeći se u plaču posmatraše dugo mrtvoga druga. Lskoro dodje i činovnik iz koniande sa doktorom na uvidjaj. Mrivog Lazara podigoše, i kad ga Iitedošc položiti na čisto mesto, iz jednog džepa od kaputa ispade parče artije. Činovnik se saže i dohvati. On pokuša da pročita što u njemu bešc napisano, ali ne znadjaše. Tada mu pri,djc Marko i zamoli ga da on pročita. Činovnik mu dozvoli. Marko se zahvali i poee eitati: „Mome dragom Marku! Polazim na onaj svet, da bi na vreme prekinuo sa svima patnjama, što nie more. Moj je bol bio veliki, neizmeran. Ja sam, možda. bio slab da do kraja izdržim sva mučna iskušenja. Dobri Bog je stvorio nas i da se inučimo i da uživamo. Samo ne svi podjednako. Meni jc bilo, kanda, su'djcno da se saino mučim. Dok je bilo cvetnih dana, onda se još i moglo liodat'. po prostranoj šumi ljudskih patn.ii, ali kad tamo nastane pusto i opalo, suho Iišće pokrije debelin: slojein inrtvu zemlju, — tada tamo neina mesta ni za koca.... Tl su dani za mene

Utorak . _ . Aii, ko boće da proizvodi povrće u toplim lejama, taj mora, prije svega, biti dobro upoznat sa proizvodnjom povrća u opšte. On mora poznavati prirortn svekolikog povrća, k'oje želi da proizvodi; bez toga neće i ne može biti uspjeha. U većim gradovima može se vrlo lako, a i vrlo skupo prodati svc ono, što bi iz toplib leja preko đomaće potiebe preteklo, a tim pitliodom mogli bi se nasigumo pokriti svi, ili bar veći dio troškova oko podizanja i održavanjfi to plili leja. U toplim lejama đaje se svako povrće bez razliko izvoditi, ali se proizvodnja u opšte ograničava samo na izvjesno povrće, koje je domaćima najmilije, ili se na pazaru najviše traži i najjbolje plaća. Najviše se proizvodi, jer sc najviše traži; karfiol, kelj, keleraba, crveni kupus, pasulj, grašak, tikvice, mrkvice, rotkvice, krumpir, paprika, modri (plavi) i crveni patlidžan (paradajs) i jagoda. Proizvođnja u toplim lejama uslovljava mnogo veću pažnju i okretnost nego što je to potrebno za proizvođnju na o tvorenoni polju. Na svaku malenkost, koja bi mogla uticati na dobar uspjeli našega rada, ili bi narn mogla rad osujetiti, moramo dobro pripazili. Na svaku priix)dnu pojavu: vjetar, kišu, grad itd., moramo biti spremni kao zapeta puška, i s toga moraino nepreslano bili u blizini našiii toplih loja, da odinah pritičemo u pomoć, kad bi zatrebalo da neku opasnost otklonimo. Ko ne bi mogao sve to sam uraditi, taj mora imati nekog pouzdanog mladjeg, koji će i htjeti i uiujeli sve to đa uradi; bez vješte ruke i neograničene odanosti tome poslu, ne mo/.e se posliči željeni uspjeb, a gdje toga nema, ondje u tonie pogleđu ne treba ništa ni otpočinjati. (Nastaviee se).

Razne vijesti. Ruska bastilia. Kao što su Francuzi krajem 18. vijeka u početku velike revolucije razorili ozloglašcmi Bastiiju, u kojoj su čamili innogi politički osuđjenici, :ako su i ruski revolucionari ove godine u pcčetku sadašnje revolucije razorili ne nianje ozloglašenu tvrdjavu Schli'isselburg, pošto su predhodno iz iste oslobodili čak i proste zločince najgoi eg trova. Tvrdjavu Schlusselburg podigii su prvobitno Novgorodjani i ona je važila kao važna strateška tačka na izlazu Neve iz Ladoškog jezera. Godine 1348osvojio ju je švedski kralj Magnus i nazvao ju je Noteborg- S'toljećinia bilo je ostrvo Orchovo, na korne se tvrdjava nalazi, s malim prekiđima najjača oslona tačka švedske granične zaštitc protiv Rusije, dok je Petar Veliki nijc na juriš osvojio i ponovo utvrdio, davši joj imc Schliisselburg iz razloga, što je misiio, da je to mjesto ključ za finski zaljev. Podizanjem Petrograda i Kronštadta na utoku Neve, izgubio je Schlusselburg svoj prvobitni strateški značaj, a u 18. vijeku i svaku vojničku vrijednost, te je dobio novo opredjeljenje. Stari kazamati i kasarne pretvorene su u apsane, tz kojih je zbog odvojenog položaja ostrva rijctko ko mogao untaći. U skoro je postala tvrdjava najozloglašcnija ruska apsana, u koju su smiieštani najgcri ziočinci i najsumnjiviji politjčari, za koje ni sam Sibir nije bio dovoljno siguran i strog. Tako je Schlusselburg postao ruska Bastilja. Kad se revolucionari zauzeli Schltisselburg, čiji čtivari nijesu

prošli... Našto tni godina bez proleća i život bez i jednog zraka nade, kamo bi ja ntogao pružiti molećivo ruke?!... Oprosti mi što te u najtežiin danima ostavljam samome sebi, kad smo trebali da budemo jedait drugome od velike koristi. Ali ja, utučcii potpuno svojim bolom, nisam bio sposoban ni za tu malii drugarsku dužnost. Momc ocu, koji je čvršći od mene, bićc moja smrt veliki udarac. No on će ipak moći da podnese i ovaj teški bremen, jcr ima dovoljno snagc da savlada samoga sebe. Njemu i tebi, moj ljubljeni Marko, želim onu snagu, koju ste imali do sada, i sa kojom ćete moći lako da prokrčujete put kroz težak i trnovit život ka željenom cilju. Ne zaboravi na jedno slabo stvorenje, koje do poslednjeg časa misli na vas, i kojc vas na samom izdisaju ima u sebi tvoj L)azar“.

Književni prijegled. „Hrvatska Njiva“. Primili smo 19. broj revijalnoga tjednika „Hrvatska Njiva“ so ovim sadi'žajem: J. Turić: Nekolika pitanja. Dr. Gj. Auer: Crkva x raskol i sekto u Busiji (111.). — Dr. L. Thaller: K ustrojenju vladina odjela za socijalnu skrb i narodno zđravlje. — Prof. M. Urbani: Hnatsko visoko eospođarsko učilište. A. M-ić.: Misli i dojmovi (Pismo sa raiišla). — Smotra: Socijalni život; Narodno gospodarstvo; Književnost i umjetnost — Listak: Anton Novačan: Postolarski šegrt. — Godišnja pretplata „Hrv. Njive“ iznosi K 30.—. Mjesečna K 2.50. Pojcdini broj 70 filira. Narudžbe rima uprava u Zagrebu, Nikolićeva ul. roj 8.

beogradske novine ni pokušavali nikakav otpor, oni su najprije oslobodiii 58 političkih apseuika, inedju ovima i nevino osudjenog člana dume Pjaniča i njegovog sina. kome su i ruke i noge bile okovane gvozdenitn verigama, i ako se iz ponovljene ali nedovršene parnice vidjela nevinošt okrivljene porodjce- Poslije kratkog dogovora zaključiše revolucionari, da oslobode i proste zločince, jer nijesu znali, šta da rade s niima. Zatim su dovučena iz velike municione fabrike s kopna burad, napunjena benzinom. te budu rasporedjena u razna odje'enja, a u brzo zatim razorili su vatreni lukovi taj ni malo slavan spomenik svrgnute vladavine. Sad samo goli i čadjavi zidovi označavaju mjesto, gdje su toliki nevini Ijudi trunuli i propadali samo zato, što su bili osumnjičeni ili što su odista bili toliko s'obodni, da malo drugče misle, nego što je to bilo ugodno nekadašnjim silnicima. * < Nestalo milijun sviuja. U Njemaekoj se spremaju stiožij’e mjere radi koiitrole pri klanju svinja po privatniin domovima, jer se pokaza'o, da je po 'dosadašnjoj praksi na još neobjašnjiv način nestao čitav milijun svinja, koje je trebao na karte da se razdijeli cijelom stanovništvu Njemačke.

August Šenoa: B r a n k a. (Nastavak). 37 ,,Vi, moja draga Pilijo delfTj?-ka u crnoj l'evcrciirti jalševačko, a župnika, otvorile cijela svoja usi'a i nemojte, da vain čovjek inora riječ po riječ izvlačili." ,,U kratko govorcći,“ udari župnik u smlijch i poče od veselja bubiijali po svoin trbubu, „djevojka je bila kod mene, pokazala mi je pisma i ponude zagrebačke i reče ini, da jc posve kategorički odgovorila, da se neće nikako vralili u Zagreb, jer da bi kukavšlinar o I nje bila, ostaviti Jalševo za tako kratko vrijeme, ono mjesto, gdje je najprije svoju prehranu našla.“ ,,Je li moguće?“ upita grof nekako zadovoljno, „zagrebačko injesto da je zbitja odbila?“ ,,Ma jest na moje poštenje. Pa ima lu još jcdan razlog. Prije nego je djevojka ovamo đošla, tražila je mjesto u Zagrebu, ali njje žalibože imala protekcije, te tako je baci'a sudbina u naše gorsko gnijezdo." „Cujete župnft'e, 6 "-odreza grof ošlro podbočivši sc ujfeti itHah pred starcem, „ta djevojka ima ponosa, ima karaktera, a to mi se vrlo mili. Mala ta demokratska glavica prkosi ne samo neprijateJjima, kad giade spletke proti njoj, veo i prijateljima, što više i čijeioniu glavnomu gradu, kad joj natnjenjuje dob o.“ „Istina, illuslrissime, istinal Čudna svoja glavica," potvrdi župnik, ,,ali vazda dobra i plemenita duša.“ ,,Da, dal“ opctova gro r , ,,vazda dobra i plemenita, duša, što više nesamo to, već prava juis^kipjn, veliin vam.“ „Istina, ilIu^tši§Mtne?“ Za tim je riječima zapinjao nekako razgovor. Rasprava o mladoj učiteljici bila je iscrpijcna, a ni grof ni župnik' nisu se dosjetili u prvi maii predmelu, o kom ]>i mogli zapresti nov razgovor. Grofu je bilo đoduše nešto na sreu, to sc vidjelo po nekakovu nemiru, uli taj novi predmet konverzacije nije nikako smio izići. Župnik je šutio smjenio, prc« puštajuć grofu, da počne nov razgovor. Tako su koračala oba šetaoca usporedo jednakiin đoduše kornkom, ali nipošlo jednakim srcem. Napokon izvadi grof cigaru. „Dajle mi vatre, gospodiue župniče," reče Belizar. „Drage voljc, izvolite gospcdine grofe,“ odvrati starac, jx>kloni se duboko, skitm šešir i pruži ostatak svoje gomče cigare grofu. „Hvala župniče!" progovori B'liza.r, zapaljujući cigaru svoju na komadiću župnikovu koju baci na stranu u travu primjetivši: ,,ah tko će to pušiti, prcmalena je već. Evo druge, župniče " „Hvala, illuslrissime,“ pokloui se starac; „sad molim ja za vafru.“ I opet zape razgovor. U jedauput udari Belizar upravo stazom u šumu prema čistini, gdje je Braiika običava'a predavati svojoj djeci pod vedrim neboni. Zupnik ga pogleda Čudno, ati podje za njim. Belizar se spusti na panj, na kojein je obično sjedila učiteljicai t mahnu župniku l'ukom, nek on sjedne na posjcčeno drvo, što je ležalo na zemlji blizu grofa. Starae se pokloni smjerno, raskrili duge skutove svoga kaaifa i sjcđiiu vrlo obzirno na posječeno stablo. „Nije li ovo krasno mjesto?“ upita grof, bacivši svoj šešir u travu i prošav đlanom preko čela. , „Jest zaista, gospodine grofe." ! ,,Da i cijela la gorska okolica divlra je, pravi raj, dragi župniče mojl Sad su nii se istom nekako otvorile oči, dosad nisam ni opazio svih divota svoga zavičaja." Župnik pogleda grofa post’auce, stisnu cigaru u zubimjfi, i .vsjedje na očima. „Sad su vam se otvorile oči, il'usfrissime? Živjeli! Kađ čnjc-m takove riječi, sve nri igra srce.“ „Šta?“ nasnrija se grof, „sree vam igra zato od vcselja, da sant istom sada, to jest tako kasno progledaX i toliko zanemario? Lijep ste nri rodoljub, lijiep prijatelj." „Ma, ma!“ tepaše starac od neprilike, poslavivši svoj šešir na stablo, ,,vi

17. jula 1917. izvoljevate moje riječi izvraćafj. Veselim se, da vam se plemenito srce vraća rodnomu kraju, od kojeg je vaše srce bila odvratila predsuda i nenaravski bzgoj. Da, klevetab vam tu siromašnu zemlju, na taj jadni narod, a ta predsuda ukorijenila se duboko u vašenri sreu, vi ste bili plemeniti kozmopolit, ali nipošto Hrvat, vi ste bili, da govorhn botanički, ,,genus“ a ne „species." Sad, sad je hvala Bogu drukčije, sad vam srce ipak hrvatski osjeća i usta hn'atski govore.“ Zamišljen, gledajući preda se u zemlju, slušao je Belizar župnikove riječi. Bilo je, kanda se nekako umirio, da je ođlučio tvrdu odluku, pred kojom se silno borio. Kad je župnikov ganutljivi glas umukuuo, osovio je Belizar g’avu, pogledao oštro svećenika, ] a će u kratkim mabovima: ,,Da, župuiče, sađ osjećam hrvatski, govoriin hrvatski, ali ću! i iaditi za Hrvatsku. Odlučio sam tvrdo os a'i ovdje, to jest, da me bolje razumijele, i a>lan : ću se za stalno u Jalševu.“ Slarac župnik pocrveni, zijuu i i jr’ari od čuđa dlaiiom u dlan. ,,Ta jie 1 —i je 1 — je 1?“ poče uz slađogorak smijeh pentati — ,,vi presvijetli “ ,,Ma jcst moguić(e i bit ćo tako! Evo tvrde vjere,“ odvrati Belizar. „Ali vi ste nekako izvalili na mene oči kao nevjerovani Torna.“ (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 16. jula. Zapadno bojište: 1 Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Juče u jutro pokušali su Englezi u tri puta ponovljenom napadaju, da opet osvoje položaje, koje su izgubili kod Lombartzyde. Bjli su uvijek uz velike gubitke odbijeni. Vatra, koja je tečajem dana bila unijerena, uzdigla se uveče isto tako na cbali kao i od Ssere do Lys-e do jake topničke borbe, koja je ostala i u noći živahna. Od kanala La Bassee do južne obale S c a r p e pojačala se posljednjih sati dana vatrena djelatnost. Sjevero-zapadno od L e n s a i kod F r e s n o y-a odbjjena su jaka engleska izvidnička odjelenja. Front njemačkog prijestolonasljednika: U živahnim no uzaludnim napadajima nastojali su Francuzi, da natrag zauzmu položaje, koje smo mi osvojili južno od Couritecona. Ovdje kao i kod osujećenih svojih napadaja južno od majura L a B o v e 11 e pretrpjeli su Francuzi teške gubitke. Isto se tako izjalovio jedan neprijateljski napadaj sjevero-istočno od S i 11 e r y-a u dolini .V e sn e. U zapadnoj Cliampagni ostali su neki prednji rovovi poslije završenih borbi u neprijateljskim rukama. Dok na H o c h b e r g u nijesu mogle da se održe navečer osvojene linije, zadrtbili smo na Poehlbergu poslije ogorčenih borbi na nož naše stare položaje. Na obim bojnim poljanama zarobili smo veči broj neprijateljskih vojnika i zaplijenili nekoliko mašinskih pušaka. Poslije kratke stanke traje tečajem noći živahna topnieka vatra na zapadnoj obali rijeke M a a s e. Front vojvode Albrecbva vvurttcmberškog: Izmedju Maase i Mosele traje živahna fopnička vatra; na 14. o. mj- priveli smo poslije uspjelog izvidničkog preduzeča veliki broj zaroblienika. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1da bavarskog: Izmediu Istočnog mora i K a rpata traje živahna borbena djelatnost iedino kod Rige i južno od D v i n s k a. U K a r p a t i m a su na više mjesta protjerana ruska letačka odjelenja. U r um u n j s k o j dolini pojačala se topnička vaira na više mjesta. Na ušću D un a v a odbile su bugarske čete proiivnapadoin jedan ruski prepad. Maćedonsko bojište; Položaj je nepromijenjen. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 16. jula. Na zapa'du je na više nijesla živalina borbena djelatnost. Na istoku nema večih borbi. Apsolutna neutralnost Holandije. U nuždi se i Holandija ne plaši rata. (Naročiti brzojav „BcogradsU'i Novina' J Amsterdam, 16. j’ula. Prenia j’ednom ovdašnjem listu javlja ,,Times“ iz New-Yorka: Holandski poslanik u Washingtonu izjavio je jednom novinaru, da će Holandija u najstrožem smislu riječi ostati neutralna, izuzetak bi bio, kad bi je ko napao. Nikoja groznja ni prijetnja ne će moćii promijeniti ovu odluku. Holandija izva« ža više žita u Englesku, nego u Njemačku. Holandija bi jedino u isto vri-

Strana 3. jeme prekinula izvoz u Njemačku, kAd bi prekinula sa izvozom i u Englcsk*. Ako Sjeverne Amerićke Države budu obustavile uvoz žita u Holanđiju, neće Bclgijanci i đrugi zarobljenici, koji se nalaze u zemlji dobiti hljeba. Za Holandiju je glavno apsolutna neutralnosf, ali ž'ato ne treba niko da misli, da Ho landija ne bi mogla ratovati. Kad bi prijetila opasnost narodnoj časti, niri mo gućnost jednog poraza ne bi niogao đa odvrafi narod od rata. Republikanski pokret u Indiji. Mnoga uapšenja. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 16. jula. U Indiji ie uapšeno više lica, medju njima i mnogo Engleza, koji su agi;ovali za samostalnu indijsku republiku. Medju uapšenima se nalazi više urednika i saradnika lista ,,N e w I n d i a“Glavno sijelo pokreta je bio M a d r a s. Pocijepanost javnog mnijenja u Francuskoj. Zbog dogadjaja u Njemačkoj. (Naiočili brzojav „Beogradskih Nov na"). Ženeva, 16. jula. Preina držanju francuske štampe jasno se vidi, da je zbog dogadjaja u Njemačkoj došlo do otvorene pocijepanosti u javnom mnijenju u Francuskoj. Dok se štampa desnice i dalje nabacuje svojim nacijonalističkim- frazama, ugušava cenzura svaku izjavu štampe Ijevice. Svakako se zvaničnici plaše slobodne diskusije.

Zuanltne objove. OBJAVA. C. i k. vojna glavna gubcrnija je naredbom odjelenia 8/a br- 12.676 od 9. jula 1917. u smislu naredbe vojnog vrhovnog zapovjednika od 9. jula 1916. zabranila Dimitriju Živadinoviću iz Beograđa zaduživanje i prenos njegove kuće u Knez Mihajlovoj uiici br. 41 i Aleksj Bjbi jz Beograda zaduživanje i prenos njegove kuće u Sabornoi ulici br. 70. C. i k. okružno zapovjedništvo za grad BeogradOBJAVA. U smislu § 1. naredbe vojnog vrhov* nog zapovjednika od 10 . aprila 1916 . zbomik naredaba br. 10. slavljena je fitma M. N. Jovanović, drogerija uslar“ sa sjedišteni u Beogradu, Kolarčeva ul., pod prinuđnu upravu. Za prinudnog upravnika imenovan je Eidienwald Ludwig. Uprava počinje 14 . jula 1917 . C. i k. okružno zapovjedništvo z.x građ Beograd.

OBJAVJ U smislu § 1. naredbe vojnog vrlioVnog zapovjednika od 10. aprila 1916. zbornik naredaba br. 10. stavljena je firma Jcfta M. Pavlović i Konrp. sa sjedištem u Beogradu, Knez Mihailova ul/pod prinuđnu upravu. Za prinudnog upravni« ka imenovin je Eichenwald Ludvis. Uprava počinje 11. jula 1917. €. i k. okružno zapovjeđnišfvo zai giad Beograd. OBJAVA U smislu § 1. naredbe vojnog vrbovnog zapovjednika ođ 10. aprila 1916. zboniik naredaba br. 10. stavljena je firma Szabo & Kostić sa sjedištem u Beogradu, Kolarčeva ul. br. 9, pod prinudnu upravu. Za priiiuđnog upravnika imenovan je Essers Willy, direktor. Naredbom' odjeijenja 8/a br. 1391/1917. postavljeni nadzor ukida se. Prinuđna uprava počinje 14. jula 1917. C. i k. okružno zapovjedmštvo za' grad Beograd. OBJAVA. Ovini se objavljuje da rarti pore/.jvanja đolaze na red slijedeće ulice: I. Komisija, 16. jula: Stiška. 17. jula: Prote Mateje. ■ 18. jula: Braće Nedića, Zlatiborska, 19. jula: Studenička. 20. jula: Daničićeva, Mišarska, Balkanska br. 1—19 21. jula: Balkaaska br. 20—72. II. K o m i s i j a. 16. jula: Gračaiička, Jug Bogdanova, Kraljević Marka. 17. jula: Cubrina, Brankova, Javorsk;\, Zađrugarska, Skladišna. 18. jula: Praporčetovića, Čika Ljubina, Prizrenska. 19. jula: Bogoj'avljenska, Pajsijeva, Ličanska, Ivau-Begova, Jakšićeva, Carinsko Pristanište, Knez Lazara. 20. jula: Mostai'ska, Miloša Pocerca, Birčaninova. 21. jula: Bregovita, Trgovačka. IIL Komisija. 1 16. jula: Ratarska br. 30—90. 17. jula: Ratarska br. 91—213 18. iula: Ivkovića, Sljivarska br. 1 do 30. 19. jula: Sljivarska br. 31—59, Grob> ljanska. 't 1 » , 20. j'ula: Suiriatovačka« • 6 21. jula: Na Čukarici: Saborna, Hajx ’duk Veljkova, Vatrogasna, Knez Mihajlovl Venac, Sinđjelićeva, Cika LjubinaC. i k. okđružg? zapovjedpištvo zaj grad Beograd. "