Београдске новине

Broj 218.

■iY.li tktk

Petek

likom bu zastupnid Francuske saopštili konaGnu odluku, da 80 francuskim soci Jalislima ne će izdati putni listovi za Stockholm. Dalje se konferencija bavfla ckonomskom upolrebom brodskih prostora saveznih zemalja, kojom su eo prilikom zastupnici Italije i Francuske zautimali za podjednaku podjelu svih 6avezničkih brodova, kojih ima na raspoloženju. Zastupnik Italije naročito je naglasio hilnu potrebu za podmirenje potrebe Italije u uglju i žitu. Ovogodišnja Žetva Italije iznosi 38 milijuna dvostmkih centi, prema prošlogodišnjoj od 48 milijuna. Prema tome je, i pored svih ograpičenja potrošnje, talijanska potreha U prekomoiskom dovozu žita velika, a oskudica u brodskom prostoru u 'toliko Budlionosna.

Najnovije brzojavne vijesti.

reotipni odgovor: nemam. Ta je trgovina, dakle tim požarom pretrpila dvostruiku nesreću. Vatra kođ iste mogla Je <ek sutradan iza napornoga rada biti potpuno ugašena. Steta, koja je požarom prouzročena na kućama, privrednim . zgradama, blagu, privredu it. d. iznašapreko milijun kruna. Kako se doznaje, već je u toku aikcija za pomoć stradalnicima, te kako nenadana golema nesreća istili nailazi na svestranu sućut padaju već kod nadležnih oblasti i prvi prinosi. Oblasti su pogorelcima doznačile veće količine hrane. U noći od 2. o. mj. požar se ponovio, jer su se kod Helene HaliS zapalila dva stoga slame. Požar je ali odmah priteklirn Ijudima i vatrogascima ugašen. Sumnja se, da je varra podmetnuta. Rusko izaslanstvo u Riinu.

jpVaročiti brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 9. avgusla. Zaslupnici ruskog radničk’og i vojbičkog savjcta prispjeli su juče u lUm, Bojeći se manifestacije, ko'odvor su posjeli karabinijeri. Izaslanici su izjavili, Ida oni u Rim aolaze kao gosti socijalističko stranke, ali će doći u dodir i ]Ba nezavisuim socijalistima i demokratskim strankama.

Grad i okolica. Dnevni kalendar. D a n a s je petak 10. avgusta, po starom 28. jula. — Rimokatolici: Lovrinac m.; pravoslavni: Prolior i Nik. CasniCka i činovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. I k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvorcno od 7 satl iz jutra do 9 sati uvečc. Slobodan pristupsvakotn vojniku.

Iz Hrvatske i Bosne.

Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Početak predstave u 8-30 uveče.

STRAŠAN POŽAR U VINICI. Tri četvrthie miiesta uništeno. — 40 knća razoreiio, oko 60 privreduika i obitelji bcz krova i kućišta. U utorak dne 31. jula zadesio je sat i po od Varaždina udaljeno mjesto Vijiicu strahoviti požar. O prvom zameitku požara niko ništa izvjesna nezna. Prve su buknuie privredne zgrade Stjepana Hrgara i Pavla Kovačića, štagalj i štala iza ktiće u kojoj je sinještena pošta. Tu se je navodno negdje troje djece dalo kriomice na pušenje cigareta, kod čega jc došlo do prepiranja i do svadje, pa kad su uslijed toga po jednom ukućanu bila ođavde protjeraini moralo je koje od njih bilo iz s'traha, bilo iz neopreza odbaciti medju raštrkanu slanm i sijeno goru'ću cigaretu, jer je inalo vremena zatim buknula ovdje vatra, koja sc je sustavno odavde širila dalje. Jaki jugozapadnjak, užasna vruĆina, slamotn pokrivene kuće trga Vipice pogodovale su silno širenju vatre. Uz nestašicu vode s koje trpi Vlnica, nije se dalo nikako doskočiti bijesnotn Iiaranju vatre. Snažan vjetar je s jednog garišta na drugi premašao goruće varnice i redom zapaljivao vrućinom isu. šene slamnate krovove Viničana. Za malo gorilo je mjesto na više strana i to samo n sinjeru jugozapadnjaka, dok je drugi kraj ostao posve poštedjen. Požar na više strana, pomanjkanje muškaraca, koji se gotovo svi nalage na ratištu proizveo je inedju na domu ostalim starcima, ženama i djecom zabunu i prepast. Sve je gotovo izgubilo glavu, niko nije znao, gdje da sc lati spasavanja, koine da potnogne, jer već slijedeći čas požar, koji je i/.jedao itnovinu i dom njegovog susjeda, prenio se na njegovu vlaslitu kuću. Grozna vika, lelek, zaponiaganje, zdvajanje ozvanjali su zrakotn zasićenim paljevinom i dimom. Na garištu razvila se takova vrućina, da su pucala stakla na prozorima nezapaljetnih kuća. Ćiuilo se što se moglo, ljudi su iz domova izvlačili u polja, gdje je to saiuo bilo moguće svoje siromaštvo i blago, ali je unatoč toga kako vele u vatri propalo nekoliko komada blaga i oko 44 komada svinja. Kod spašavanja postradao je i jedan Ijudski život. Pedesetgodišnja je to starica Ana Gjuras, koja je poletila u 'goruču kuću, da spase nešto svoje sirotinje, ali se iz nje više nije vratiia, jer je živa izgorila. Prva akcija oko gašenja i ograničenja požara preduzeta je po malobrojnim viničkiin vatrogascima, što su još kod kuće, a njima stizavaii su u pomoć redom oni iz Petrijanca. Viđovca, Maruševca i Nove vesi i konačno iz Varaždina. Ovi potonji jedva su nekako smogli predpregu i dobiti nešto vojnika na pomoć. Od naših oblasti stigli su na garište veliki župan, podžupan i kotarski predstojnik, koji su čitavom akcijom do lokalizovanja požara rukovodili i izdavali shodne odredbe. Izim Jane Gjuras, blaga preko 40 komada krmadi pao je žrivom požara 11 pogorjelim domovima u privrednim zgradaina sav ljetošnji, tek prcd par dana sa polja dopremljeni prirod. Preko 40 kuća uništeno je, a do 60 privrednika ostalo bez kuće i kućišta, u kojima im je povrh toga stradala i odjeća i privredni alat. Naijače su stradali žitelji Josip Sraga, Andro Bešvir, Fr. 'Giglar, Josip Šipek i Josip Jalšovac, te uvaženi mjesni sudac i opšt. odhornik Mijo Kovačić, koji je več prije pet godina bio vatrom ljuto postradao. U većini slučajeva nalaze se glave pogorelaca na ratištu. Medju jako postradalima nalazj se i trgovina Albcrta Kolma. koja je, akoprcm jc kuča u kojoj se nalazi crijepom pokrivena do temelja stradala. Tu je žrtvom požara palo više bačava pe*roleja, špirita, veča kollčina riže, platna, brašna, šečera, duhana i linih živežnih potrošačkih stvari, pak se narod u svojoj nesreći sncbivao otkud se to sve sad odjednoč sntoglo, kad je čoviek prije za sve to đobivao ste-

Kincmatografi: Vojni kino (Kolo■eum): U 4 1 6 sati poslije pođne predstave ia gradjanstvo, — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslije podnc predstava za gradjanstvo. Nočna služba u apo t e kam a : Od 5. do 11. avgusta vršićc noćmt s'.užbu u Beogradu ovc apoteke: Dr. Panić, Saborna ulica 77; N 1 k o 1 i ć, Bitoljska ulica 2; Crveui krst, Bcogradska rtlica 2. Paroplovna veza. Iz Beograđa za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslljc podne. Iz Zemuna za Beograd: 5-30, 6-30, 7-30, 8-30, 9'30, 10'30 i 11 30 prije podne; l - 30, 2'30, 3‘30, 4'30, 5 30, tj'30 7 30, 8'30 i 9 - 30 poslije podnc. — Iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat poslije podne i u 8 sati u veče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 sati izjutra i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmcdju Zcmuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarskl saobraćaj 5 a b a c—S međcrevo. Polazak lz Sapca za Beograd četvrtkom i iiedjeljom u 7 i po sati izjutra. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslije podnc. Ponedjeljkom odmor broda u Smcdcrcvu. Botanička bašta. Otvorena ulorkom, Četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslijc podnc. L' bolnici „Bniun“: od 9 - 30—12 sati prije podnc i od 2—4 sata poslije podne. Riječno kupatilo na Savi, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 sati uveee. Istorljski kaleudar. Danas je godišnjica jjilke kod S t. Q u en I i n a (1(J. avgusla 1557. god.), ka cla su Spanci pod komandom holandskog grofa Egmont a, — koji je docnije pogubljen pod optužbom veleizdaje — pobijeđili l’rancuze. 1 u ovom ratu mnogo se pominje grad St. Oue*nlin.—Na danaSnji dan 10. avgusta 1792. god. zauzeli su pariski repu lilikanci, pojaeani rcpuh'ikanskim trupama iz unutrašnjosti, naročito sa juga (iz Marseille-a) Tuileriee (kraIjevski dvorac). Kao što se zua poslije prvih simptoma l'rancuske revolucije, na ročito poslije zauzeća zlogiasne Bastil1 e (14. jula 1789. god. — „rođjen-đan slobode" vele republikanci za taj dan, koji se i danas u Francuskoj još slavi kao jcdini službeni državni i narorlni praznik), kralj Louis XVI. činio je koncesiju za koncesijom revolucionarnim clementima. Dao je slobodoumni ustav, zakleo se na nj, ukinuo je mnoge privilegije, preselio se iz Versaille-a u Paris i. t. d. Neko je vi'ijeme (pred kraj 1791. god.) zbilja izgledaio, kao da će se re volucija mirno svršili izmirenjem izmcdju krtme i naroda, to jeste stahiliziranjem slobođoumne ustavne monarliije. Ali s jcdne strane krajnji republikanski, jakobinski krugovi, činili su sve da pooštre konflikt i da poslignu svoj krajaji ćilj — obaranje monarliije, a s druge strane mnogi nepomirljivi aristokratski elementi stalno su tutkali kralja protiv; naroda, tako, da je u ljelo 1792. došto do preloma: 10. avgusta te godine, republikanske dobrovoljačke trupe, pojačane paiiskom rujjom, krenuše oružanom rukom na dvor. Dvor su do posljednje kapi krvi branili neznatni odredi vojtske, koji su bili ostali rjerui kralju, a naročito švajcarska garda, sašlavljei a sve iz samih Švajearaca, koji su očajnički branili sobu po sobu, stepenice po stepenice. Izginuli su svi do posljednjeg, zarobljenog kralja s porodicom odvedoše u parlamenat, gđje su ga smjestili u stenografsku ložu, da čuje kako skupStina izglasava zbacivanje njegovo i njcgove dinastije i proglas republike, Hrabrim švajcarcima pcdigli su docnije njibovi zemljaci u' gradu Luzernu spo mciiik u vidu jednog ogromnog kamenog lavn, jjoznalog pod umenom' „Inzernski lav". — Danas je rodjen-dan talijanskog državnika grofa Cavoura (puno ime: Benzo Camillo conte di Cavour); rodio se 10. avgušta 1810. na svome zamku Car vouru (umro je 1861. god u Torinu. 10. avgusta 1875. godine umro je u banji W i 1 d u n g e n Karlo A n d re e, jedan od najboljib geografa XIX. vijeka. — 10. avgusfa 1888. uinro jo u Heiđelbergu poznnti istoiičar G. \Vcbor. >— '10. avgusta 1904. godihe umrQ je u Parisu francuski državnilć Pierre WaldeckRousseau (rodjen 1846. god).

BEOGRADSKE NOVlNt - - ., , . — Varaždinsko kazallšte u Zemunu.

ajvraspšfr-

10. rvgbsta 1917. A

*11

’da p'rikrije ilj 0 kojima bhde podnjo c . 'VKi •■.r“—“

Sinoć je u Zenrunu u „Orandhotelu'* otpočelo gostovanje ferijalne turneje varaždinsko kazalište. Izvodila se sasvim moderna stvar, Knoblanchovova satira na društvo „Faun". Uspjeh je blo neočekivan. O. Beck u naslovnoj ulozl i svi ostali sa svojom rutiniranom igrom izradili su pojedine prizore upravo umjetnički. Potanje čemo se na sainu predstavu osvrnuti naknadno. U petak ostaje kazalište zatvoreno, a u subotu se daje Nušićeva društvena gluma ,,S v i j $ t“ s g. Hajduškovićem u glavnoj ulozi. — Pripominjemo, da Beogradjanima za povratak može služiti ladja, koja u 12 i pol noću stiže iz Pešte za Beograd. U mjesto pomena — za beogradsku siro4lnju. Gospodin Borivoje Milojevič, starješina XV. reona opštine grada Beograda, u mjesto četrdesetodnevnog pomena svojoj dobroj i plemenitoj supruzi K o s a r i, poslao j‘e sirotinjskom odjelenju opštine grada Bcograda četrdeset kruna, da se podijeli beogradskoj sirotinji za pokoj dnše njegove supruge.

Otumaralo dilete. r Devetgodišnjf D£tftj:M J o v a n o* VIĆ otfšao je 5. o. mj. ođ svojlh rodjteljai, koji stamuju u Ratarskoj ulicl br, 127. Dečko Je malen 1 slabunjav, kose spiedje, a plavih očiju. Imao je crn šešir, btjele hlače, a blo Je bosonog. Oni. koji Što znaju o ovom dječaku, mole se, da jave rođiteljima njegovim lli c. I k. okružnom zapovjedništvu Beograd-grad. Obustavljen saobraćaj na tramvajskoj pruzi Trkalište—Kalemegdan. Tramvajski saobraćaj na pruzl Kalcmegđan—Trkalište obustavljea je privrcmeno, te od prije dva dana tramvaji na ovoj pruzi ne voze. Obustavljen paroplovni saobraćaj. Zbog niskog vodostaja ne može da se za sada do đaljne odredbe održi ređovni paroplovni saobraćaj izmedju Beograda i Šapca. Brodovi otl danas saobraćaju samo na pruzi Beograd—Obrenovac. ' <

Početak škoie. Predavanja u njemačkoj škcli, Jakšićeva 4, počinju 13. o. mj. i to u I. razredu u 9, a u svim ostaiim razredima u 8 sati prije podne. Za upis u prvi razred ima još samo malo prazniii mjesta, a za đrugi i treči razred nema više mjesta. N'a Dunavu. Ako bi vas slučaj nanio na onaj šibljak na Dunavu kod ribare, mogli bi seu prvi mali i začudili i zbuniti. Kod svakog čirveta i pored svake vrbe i džb'una naidjete na odijela i muška i ženska, aii vam u brzo objasni sve veseo kikot iz Dunava. Tu na pijesku dunavskom i u Dunavu, Beogradjani su stvorili svoje morsko kupatilo, gdje se kupaiu i sunčaju, svi zajedno i muški i ženski. Tu se oni po cio đan sunčaju na lijepom dunavskom suneu, kupaju se i rasliladjuju od Ijetnje žege i vručine. Tu će te liaiđi na najvećeg gospodina I najvećeg siromalia, gdie zajedno uživaju i traže razonodjenja i zadovoljstva. Pored najveće dame, srešćete i švalju i običnu radenieu. U raznim kostimima za kupanje, naravno napravljenili sad od starih sukanja i čaršava, vidjećete raznoličnosti, koja će vas natjerati u smijeh. A u šibliaku debelih vrba odmarajiT se štari, nživajući u vesclom kikolu niladeži. Upotreba vode. Vojno gradjansko odjelenje saopštava, daubuduće ostaje vodo, vod i preko noći otvoren. Medjutim najstrožije se zabranjuje u vremenu ođ 9 sati u veče do 5 sati u jutru vodu u p otrebljavatizadrugesvrhenego z a p i č e. Ko upotrijebi vodu za druge svrhe, biće najstrožijft k(iži)jen novčanom kaznom od 1000 knnia ili 30 dana zatvora. Na ovaj načiti nioči će stanovništvo uvijek biti snabdjeveno dovoljnom količinom vode za piće. Kažnjeni zbog rasipanja vode. U posljednje vrijeme kažnjeiia su sa po 1000 kruJia novčane globe zbog polivauja povrća i cvijeća u neđozvoljeuio vrijeme kao i zbog nedozvoljenog prikupljanja vode ova lica: Akseniije Lazović, Cara Uroša 55; Hermina Bauer, Gospodar Jovanova 14; 2ivojiii Živkovič i Beta Markovič, Dečanska 23; Josip Sciiiifer, Cika Pavlova 1; Petar Nedeljkovič, Knez Miletiua 35; 2ivojin Blaznavac, Kneginje Ljubice 38; Saveta Popovič i Pera Jovanović, Poslanička 40; Todor Dimitrijević, Posianička 50. Ruzin Pavličević, Poslanička 51; Jefta Stefanovič, Poslanička 59; Joliana Pavlović, Poslanička 75; Marija Branković, Prote Mateje 57 i Antonije Jovanovič, Saborna 13S. Gdje se ne bude mogla utjcrati novčaoa globa. tamo će osudjcna osoba za svakib 10 kruua globc imati da izdrži po 1 dan zatvora; Predstojeći popis stoke. Kao što smo vcč prije nekoliko dana javili, izvršiće se nov popis stoke u Sirbiji od 20. avgusta do 22. septembra o. g. Komisije, koje će izvršiti taj popis, biće sastavljene iz okružuih, odnosno kotarskih organa i iz S'.ručnjaka, a ovinia če biti pridodati dotični opštinski predsjeduici i kmetovi. U svakoni kotaru biće najmanje dvije takve koniisije. One će popisivati rogatu stoku, konjc, magarce, mazge, inule, svinje, ovce i koze. Uz to će se popisivati zemljišite, koje obdjelava! sopstvenik stoke, kao i kola, koja isti posjeduje. Sva će se stoka klasifikovati i žigosati, a cilj tog klasifikovanja i žigosanja je, da se odredi stoka za klanje, vuču, priplod i unapredjenje poljoprivrtde srazmjemo prema broju dotičnib grla a s obzirom na postojeću polrebu i mogućnost. Taj će popis biti đakle u iuteresu cjelokupuosti; zato će biti’ svaki dužan, da pred komisiju izvede u odredjeno vrijeme sva ona grla, koja se imaju popisati i žigosati, kao i da dade tačan obavještaj o svemu' 0 čemu po toj slvari bu'đe pitan. Ko se o tu dužnosl ogriješr, biće osjelno kažnjen, 1 to: novčanom kaznom do 1000 kruna i zat\ r orom do tri mjescca. Osini toga oduzeće se bez ikakVe odštote sopstve nika ooa stok'a' i kola. koja bude poku-

Vijesti iz unutrašnjosti. (Iz'orni dopisi „Beogradskih NovIna“.) Umka. (P o ž a r z b o g z m i j e.) U selu Bariću izgorjela je 1. o. mj. štala Angjelije Kumbarić sa 300 Kilograma sijetna'. Požar je nastao na ovaj način: Spomenutoga dana uvukla sc u tu štalu velika jedLua zmija. To je opazila 11-godišnja Živka Kumbarič, kći goresiiojnenute Angjelije Kumbarić. Djcvoiiica je htjela zmiju otjerati na taj načiu, što je zapalila jednu krpti i stavila ju pred rupu, kroz koju je uljezla zmija. Plamen je od te krpe na nesreću zahvatio sijeno i ;ako .ie izbio požar. Umčare. (P o ž a r z b o g p a r n e vršalice — otkrivena kradja.) 5. o. mj. izgorjela je u selu Dražanji, kotar Grocka, jedna šupa za slamu, vlasništvo seljaka Ilije Peirovića; nanesena šteta iznosi oko 800 K. Drži se, da je požar nastao zbog vainice sa parne vršalice. Sa šupom izgorjelo je i šest vreća pšenice, koja je biia ukradjena i ondje prikrivena. Ko je ui kradju učinio, ne zna se.

Razne vijesti. .Vidovita Norveškinja. I u uašem narodu postoji vjcrovifiije, da inia vidovitih Ijudi, t. j. takvih, koji vide po nešto, što obični Jjudi ne vide. Kod nekili se ta vidovitost proteže i na budućnost, te tako mogu predskazati, šta ee se u budućnosti zbiti. Neki pobornik tog vjerovanja, tvrdi, da se to vjerovanje osniva na utvrdjenim nania još nepotim zakoniina, koje, kad ih budemo upoznaii, ne ćemo smatrati za nikakvo čudo, već kao i sve ostalo objašnjivo. Za dokaz, da ie vidovitost moguća i da je osnovana na postojećim prirodnim zakonima, n«vodi ovakav primjer: Neki bogataš sprema se iz svog brdima zaokruženog ljetnjikovca na put u grad, da tamo preda na čuvanje svoje dragocjenosti, jer mm u Ijetnikovcu ne izgledaju više dovoljno gigurni. Došao je i dan polaska i bogataš polazi na put u pratnji svoje posluge. To vidi s visokog brda jedan čovjek, pa gledajući plutem u naprijed, primjcti, da su se iza jedue okuke skrili naoružani razbojnici, kojima izaslana straža javlja znakom polazak bogatašev. Covjek na brdti vidi i bogataša kako bezbrižno putuje i razbojnike kako ga vrebaju i zna, šta će, gdje i kad da se zbude. On dakle u naprijed vidi, da će bogataš u izvjesno vrijeme iza one okuke biti napadnut i opljačkan, pa možda i ubijen, dok bogataš liema ni pojma o tome, jer mu okolna brda smetajtu da ugleda opasnost. Onaj čovjek na brdu je dakle u sravnjenju prcma ononi bogatašu u neku ruku vidovit. Kao Što njcmu nijesu smetala brda, da u đaljini vidi razbojničku četu i da sa sviin logično predskaže predstojeći napad i pljačku, tako isto i vidovitim ljudima više kategorije ne sinetaju one prepone, koje stoje na piitu običnim normalnim Ijndima, te mogu da vidc u naprijed, šta ćc sc gdje i kad zbiti. Nijesu ni oni svi podjednako vidoviti, niti mogu svi podjednako đa procjenjuju stvari i da otud izvode potpuno tačne zakijučke ili proricanja. Otud i dolazi, da su se mnoga proricanja potpuno, a druga samo djelimično zbila, dok sc opet neka nijesu nikako ispuniia. Od toga načina inišljenja pa do monizma nije ni malo daleko. Monizam, ta obnovljcna prastara nauka uči. .,da je u knjizi vječnosti od praiskoni zabilježeno, šta će sc za sve vijekove u naprijed do u beskonaenost zbiti“, da dakle mi ljmdi ne možemo tome ništa ni dodati ni oduzeti, jer da smo po toj nauci nevoljna bića i da kao takva čiiiimo strogo u svima potankostima samo ono, što nam je u naprijed odredjcno. Razumije se, da bi slijedujući toj nauci, 'đošli u ćorsokak, u komc se ne 'hi mogb jiaći, niti bi mogli dovesti u 6klad takvo vjerovanje s logikoni normalnog razuma, ali fakta su tu 1 ona svjedočc, da ima „sudbine" i vidovitih ljudi raznih kategorija. U koju kategoriju trcba orvrstiti vidovitu Norveškinju, pokazaće sikoro vrijeme, koje će utvrditi, u koliko su njena prorican'ja tačno, Ona naime tvrdi, da je

StfSffa 3.j prorekla ovaj rat, a 11. februara o. g. prc. rekla je za ovaj rat ovako: Blće trl ćejj mljotresa i stirvaće se trl prijestola, pa ći tek tada nastati mir, a to će biti od dana# pa za šest mjeseci i 34 dana ili tačno lŠ, septembra ove godine. Upravo toga će sej ’dana otpočeti mirovni pregovori u NobelovominstitntuuChristiauiji, a kralj Haa. 4fon (norveški) biće posrcdnik toga mira'*, Iđemo da vidimol * 1

Kineskl brijači. Brijač je u Kini vrlo tražen Čovjekj jcr se njegov posao ne ograničava ktne posao njegovih evropskih kolega na samc brijanje i šišanje, Evo što o tome pričii jedan pulnik: Kad kineski brijač ’izbrijj gla\-u svojoj mušteriji oko perčina tak<>; da ova izgleda kao lopta od biljara, ort počne da je masira tolikom snagom, ka« da boćc đa joj dade 'drugi oblik. Vele, da se mušterija osjeća posiije ove operai cijo kao novorodjena, naročito, ako j< prije toga provela u snu, provGle-noiri zbog upotrebe opijuma. Ali nije s tont masaiom svršen posao. Sad naslaje (<§ Ijanje, mazanje i pletenje perčina, a po slije toga masaža i izvijanje ruku i pr stiju na sve moguće načine, titko tfa svi zglavci puckaju. Tok onda mti plaća mušterija i odlazi vedra i ćila, a Evrof pejac gleda za njom i čudi se, da u „sinu nebeskoga carstva" u opšte nna još života. S a 1 0 . Reklama. \ Jedau trgovački pntnik kad je čue kokođakati kokoši; reče: „0 pravedni Bože, koliko reklam«, pa samo za jedno jaje!"

Poslijednje brzojavrie vijesti, Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 9. avgusta. Zapadno bojište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Ncpovoljni je vidik zapriječio do poslije podne razvijanje živahnije va* frene djelatnosti. Tek pod veče poja« čala se, opet topnička borba u F1 a nd r i j i. Ona je i u noći bila jaka, pa je u nekim odsjecinta, naročito na obali od B i x s c b o o t e do N e 11 e b e c k e narasla do skrajnje žestine. Pješadija nije napadala. Englesko izvidničko odjelenje, koje je napadalo kod Hooge, bilo je odbačeno. U Artois u se s obje strane L e n s a pojačala vatra. I ovdje su ostala bez svakog rezultaia nasilna neprijateljska izvidjanja, Kod ostalih vojski kretala se borbena djclatnost, koja se uveče na više mjesta pojačala, u običajnim granicama. ' Isfočuo bojište: Front maršala priuca L’ e o p o Ida bavarskoga. Nikakovili naročitih dogadjaja. Front general-pukovnika nađvojvode Jo sip a: U šumskim Karpatima i it pogranionim planinama zapadne Moldave đošlo je do uspješnih borbcnili djelalnosti. P o m a k I i s m o u n e k i m o d s j e c i m ai n a š e 1 i n i j e n a p r ij e d i s u z b i I i j a k e neprijateljske protivnapadaje. Front maršala pl. M a c k e n s e n a:] Položaj se povoljno razv i o. Rusi i Runnmji poveli su u borbu jake mase na napađaj, da našim četama preotmu sjeverno od F o č a n a Izvojevanu i jučc bitno povećami zegnljišnu 'dobii Suzbijeni su svi jiapadaji neprijatelja, koji je pretrpio teškib krvavih gubitaka. Broj se z ar o b 1 j e n i k a p o v e ć a o n a 50 č a s n i k a i 3300 v o j n i k a, a p 1 ijen se povisio na 17 topova ) p r e k o 50 m a š i n s k i li p u š a k a 1 sprava za bacanje min a. Maćedonsko boiišt«: Ništa od značaja. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Austro-ugarski ministar spoljnih poslova u njemačkom glavnomstanu. Kb. Bcč, 9. avgusta. Austro-ugarski ministar spoljniK poslova grof C z e r n i n uputio se danas u pratnji poslaničkog savjetnika grofa Walterkirchena u njemački glav* ni stan, a odatie će otputovati 4 Đerlin.