Београдске новине

Strana 2.

Utorak

BEOGRAOSKE NOVINE

kvim okolnostima nemosuće dalje ra;ovati. Ja sam tada, rekao je Rodzijanko, l/Chitao u Oaliciju, i ono što sam .vidjeo, ispuniio me je straliovitom istinom, da odgovornost za ogromne gttbitke, koje je vojska u povlačenju pretrpila, pada na Suhomlinova. Odredjena komisija je odmah uivrdila njegovu krivicu. Ja sam se tada obratio caru i privoljeo ga, da sazove dumu i da otjera Suhomlinova. Iskazi Rodzijartka su izazvali dubok utisak. Glasovl bugarske štauipe. * Kb. Berlin, 3. sep’.embra. Wolffov ured javlja iz Sofije: Ovdašnji listovi douose brzojave Wolffo.vog ureda o parnici Suhomiinova i o pisanju njemačkih listova o tom sudjeuju. — ,,B a 1 k a n s k a P o š t a“ ističe, da su nova otkrića o predistoriji ra:a potvrdila k r i v I c u R u s i j e za ovaj svjetski rat. — „Kambana" utvrdjuje, da ofkrića Suhonilinova i Januškijeviča izazivaju vanređtio jak utisak. Da nije u Rusiji vladala vojničko-politička sekta, koja jc bila upletena u englesku intrigantsku inrežu, rat bi hio izbjegnut ili bi bio bar ograničen na izvjesna nijesta. Utisak parnice u Švajcarskoj. Kb. Zurich, 3. septcmbra. Otkrića u parnici Suhomlinova izazvala su jak utisak u Švajcarskoj. ,,Ostschweiz“ piše u broju od 1. t. mj.: Parnica bivšeg ministra vojnog S u h o m I i n o v a je donijeia otkrića, koja imaju značaj svjetskog dogadjaja i daje natn podaitke o jome, g d j e t r c b a t r a l i t i u z r o k o v o m r a t u. Čiji tnozak nije još zavaran lagarijama brzojavnih ureda sporazumnih sila, taj je morao već odavna znati, da je žeravica iz Petro* grada bačena u nagomilani zapaljivi ratni materijal. Ali od početka rata nije još krivac vako otvoreno priznao tu činjenicu, kao što je to slučaj u rttskoj krivičnoj parnici, koia je sađ ovladala javnim mnijenjenj u ogromnoj republici. Kanadske krvne žrtve. Na mrtvačkim poljima, koja engleska i težnja za probijanjem njemačkog zapadnog fronta nepreslano obnavlja, leke, kako to njemaeki vojni izvještaj iz posljcd« njih dana javlja, neobično mnoge ka ia'dska čete. Kao i do sad kod sviju ofenziva, tako i ovom prilikom nijesu Englezi, već prekomorski pomoćni narodi morali đa snoso glavnu težiuu krvnib žrtaya. Kao što su kod Arrasa i Bapaume Australci i Novoselandjani, tako su ;ađa Kanadjani poslužili kao jurišni pre'dborci engleskog napada. Kanadski kontigenat je uvijek stajao u prednjim borbcnim re* dovima i njegovi su gubitci bili svagđa yeliki. U posljednjim trima ratnim go'dinama je po pažljivoj ocjem od 400.0 0 mo- ! maka kanađskog kontigenla. ne uračunavajući ovamo ogromne guljilke posljednje ; ofenzive, više od četvrtine kojo rarijcno ili mrtvo, kojc zarobljeno. Pod utiskom toga fakta je znatno oh'a inilo ratno o'duševljenje Kanade, te su počeli osjeino 'da prcsušuju izvori otud 'doiazcće ljudskc odmjene. Slobodno vrbovauje, pomoću k 'jega, je svuda provadjano rekrulovan e kanad« skog kontigenta, pretrpjelo je u toku rata sve veći i veći fijasko, Vladajuća stranka u zemlji, koja pod vo'djstvoin miuistra predsjeduika Bordennita ide za Engleskom i kud se može i kud se ne može, usvojila jo na navaljivanje ove posijednje zakon za uvodjenje opšte vojne obveze, da time osigura nove kanadske čete za Evropu.

U senaiu i u donjem domu pos igla se prevagom konservativno strante većina za taj zakon, ali raspoložeuje zemlje stoji u ošlroj oprijeci preina njeziuom predfiiftvoištvu. Fod vodstvom prcdječnjeg miuistra prcdsjednika kanadskog Sir \Vilfrieda Lauriera je jedau dio libeiala stupio u borbu protiv zakona za vojnu obvezu, pa našao u tome i potporu fiancuskih Kanadjana. Udružena opozicija traži nove izbore za oktobar. Pritisku tog zahtjcva neće inoći konzervativci da odolu l zemlja će doživjeti izbornu borbu, kakve u njezinoj povjesnici ravne nije bilo. » U loj izbornoj borbi igraće do duše privredno politićka pitanja glavnu uiogu, ali sudbina zakona o vojnoj obvczi neće tom prilikom biu odlučena. Giavm nosioci opozicije protiv uvo djenja vojne prinudne službe su Kanadjani francuskog porijekla, koji sačin.a vaju većinu stanovništva pokrajine Quebec. Oni su izjaviji, da ni u kom slučaju neće da služe u vojsci i da su riješeni, da se prinudnom uvodjenju toga zakona u danom slučaju odupru omžanom silom. Ako bi dakle sadašnja v’ada ostala pri tome, da taj zakon sprovede u život, onda bi morala ostaiu zemlju 'da upotrijebi protiv nepokorne pokrajine. A tim gradjanskim ralom ne bi Engleska ni najmanje dobila, jer bi snaga Kanade bila u njemu toliko angažovana, da ne bi mogla dolaziti ni u račun kao neposre'dna ratna pomoć. Uz to dolazi još i la okoinosf, da i nefrancusko stanovništvo Kanade nije jednodušno u pitanju o vojnoj obvezi. liađništvo je već pripretilo generalnim štrajkom, alco prijedlog stupi u primjenu, a fermeri poljoprivrcdnib krajeva tako’dje ustaju protiv pokušaja, da se i dalje lišavaju i;adne snage. Zemlja stoji pred političkom krizom najteže vrstc, te i sami engleski listovi priznaju, da je siluacija vrlo opa-na. Vremenom i postepeno dolaze prekomorske koloniste i dominije Engleske do saznanja, da borba, u koju so prije tri godine puni radosne nado i oduševljcnja pošb, za njib ne znači ništa, đo iskorišćavanje njibove narodne i privredne snage preko svako mjere i da podnesene ogromne krvne žrtve ne odgovaraju onoj nagradi * 1 , zbog koje su nekad pošii u boj. Neograničeni podmornički rat. NOVA POTAPLJANJA. Dosada potopljeno 6 tnilijuna tona. Kb. Berlin, 3. septembra, U engleskom Kanalu i u Atlantskom oceanu potopljeua su 4 parna broda i 2 jedrenjaka sa 17.500 tona. Prema dosadanjim vijestima naših podmornica od početka neograničenog podmorskog rata je đo sad Dotoplieno več 6 milijuna brutto tona neprijateljskih trgovinskih brođskih prosiorija. Naidanov o podmorniekom rat«. Kb. Sofija, 3. septembra. ,,U n e v n i k“ donosi razgovor s ministrom vojnim Najdanovom, koji se s velikim pouzdanjem izrazio o djelatnosti podmorničkog rata. Potrebno jc samo istrajati potrebnoin mirnoćom i izdržljivošću, pa če podmorski rat slomiii i najuporniji otpor sporazumnih sila. Nada sporazumnih sila u američku pomoć je problematična, jer prenašanje četa je vrlo teško izvršiti, a za to je potrebno i muogo sredstava i vremena. Osim toga je američka vojska improvizirana i nema nikakve prošlosti, tako da se njena pomoć j e d v a m o ž e u z e t i u o b z i r. Sporazumue sile služe se američkom vojskom samo kao s velikim strašilom.

Grčka. Rcorganizacija grčke luomarlce. Kb. Atena, 3. septembra. Agcncija Havasoća javlja: Prispjeli su ovamo onih šest engleskih mrnarskih časnika, koji treba da reorganizuju grčku momaricu. Sudjenje ministara u Grčkoj. Kb. Atena, 3. septembra. „Agence Havas“ javlja: Stalni odbor komore podnio je optužbu protiv članova Skulidisova i Lambrosova kabineta. Jedini admiral Konduriotis nije optužen. Optužehicima će suditi vanredni sud, koji će biti obrazovan iz poslanika, koje će komisijc izabrati.

Njemačka. Bethmann Holiweg demantuje Gerarda. Kb. Berlin, 3. seplembra. Predjašnji državnr kancelar pl. Bethmann Hollweg irnao je razgovor s p;edstavnikom „A s s o c i a t e d P r e s s“, pa je rekao, da je Gerarđ u svojim otkrovenjirna dao suviše veliku slobodn svojoj fantaziji, jer mu je stavio u usta riječi, koje je možda neko ncka:d u Njemačkoj izgovorio, ali ne on. Ja sam, veli Bethmann Holhveg, uvijek ukazivao na moj govor u državnom saboru. Ja sam uvijck naglašavao, da sam za mir, koji bi oinogućavao Njemačkoj, da s Belgijom živi u miru. Izgleda, da je Gerarda iznevjerilo i pamćenje, kad je napisao ono, š o smo govorili o Rusiji. On je dao prozreti, da je interes Amerike na ištoku malen. Tamo rnožemo imati slobodne ruke. Pa i za Rumunjsku i Srbiju pokazivao je srazmjerno malo simpatije. Ali i o tim zcmIjama nije dobio od mene onake obavjoštaje, kakve mi on mećc u usta.

Najnovije brzojavne vijesti. Zahtjevi koreansklh socijalista. (Nrročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockhoim, 3. scptembra, (Svenska Telegram Bryan).* Koreanske socijaliste su uputile brzojav medjunarodnoj konferenciji u Stockholm, u kome izjavljuju, da će oriako isto, kao što sti sadanii rat izazvala balkanska pitanja, koreansko pitanje izazvati budući rat, ako Korea os f ane rob Japana. Konfji'eš 1 se poziva, da uzme ova pitanja (r pijčttes: politička jednakost svili narođa, 1 iistanova medjunarodnih sudova, oslobodjciije podjarmljenih naroda, nezavisna internacijonalisaaia Korea. Traže ss: Društvo Crvenoga Krsta u c. j k. VGG./S. poziva radi primanja novca niže imenovana lica, ako su u Bcogradu da se jave lično sa legitimacijom (prijavnom listom), inače da pošlijuttEčiiu a'di'esuioz* načo najbližu pošru, kojJupiitna novac uputnicom. 'ijfnrdj I. Zasfupniku blag'ajifika Društva Crvcnoga Krsta c. i k. VGG/S. gosp. dru M a r k u T. L e k u, prof., Bcograd, Vatrogasna ul. 15, I. sprat, svakog dana od 2—4 sata poslije podne, sa pozivom na broj, koji se pred svakim imenom nalazi. A. Broj 2637 Angjelković Draga udova Jovana, biv. generala; B. Broj 2620 Bajić S. Marija, Uska ul. br. 2; 2650 Balta Jelena udova Milana, bivšeg inžinjera; 2623 Belić I.eposava, Pop-Lukina 11; 2634 Bošković Darinka, Baštenska ul. 8;

— O, gospodine, vi ste nepošteniji | čak i od onih najnepoš’emjih. lilcii ste me ukaljati blatom, kako biste me posle prvi mogli liazvati bludnicom. Vi nemate ni trunke poštenja, a još nianje se možete pohvaliti svojim čovečanskim osećanjem, kad hoćete da rušite jednu porodicu. — To mi baš nije bila namera, poštovana gospodjo. U os’.alom Vi ste mi sami dali povoda. — Nc, gospodine moj, ja sam samo htela da vidim đokle idc Vaša drskost. Vi ste je svojim postupcima sjajno dokumentirali. Sad možete poći odavde. Za zadovoljenje svojih nagona, ižvolite potražiti one, koje ne polažu ništa na čast porodice, po'ražite one, koje su Vama ravne. — Ja sam mislio da ste mi .Vi ravni, odgovarao je on flegmatično. — Ali sad ste se uverili da Vam nisam ravma, pa se zato izvolitc udaJjiti, — Molim, moim, to ćn ja lako učiniti, samo... možda ćete sc sutra pokajafi, što ste sa mnom tako grubl bili. — Kako ću i šta ću ja sutra raditi, o tome niste pozvani VI da sc brinete. Ja sam dovoljno razumna da mogu sama sebi savete davati. ,<ažein Vam još Jednom — izvol‘te napo’Je! vikala ie ona, ustajuči sa svog mesta. — Ako mislite silu upotrebiti, onda baš za inat neću poćl odavde. — Videćemo da 11 nečete! Prl tome orvori vrata i zovnu siuškinju. Ova je već znala o čemu se radi, te dohvatj gospodina doktora za miške. Gospodja pritrča u poinoć. Od nekuda se i njen maii slnčić stvori kod njih i kad je gost već bio izguran, on C a pijusnu čašom sapunjave vode, šro i zanvatio iz umivaonika,

Tako brzu Ijubavnu promenu gospođin doktor nikad nije mogao zamisliti. Tako nemilostivi ne bi mogli biri ni oni, koje je on lečio, a koji su sad pod zemljoin. HALI PODLISTAR. „Samo svečano!“ Rado sam odlazio sestri u. pohode već i s toga, što je stanovala u selu, koje je bilo kolijevka naših roditelja i što mi je tamo skoro svaki drugi čovjek ili kum ili neki bliži ili dalji srodnik. U ove posljednje ubrajao se i već prilično ostarjeli Svetozar Grčki, jer jo bio pobratim moga pokojnog oca. Čovjek dobroćudatn i ido krajnostt čestit. Roditelji mu ostaviše poprilično imahje, a on se nije trudio da ga umnoži, niožda zato, što su mu sva djeca još u mladosti pomrla, pa čovjek jzgubio voju da tcče, kad nema za koga. Bio jc on u mladosti hitar i preduzimljiv, ali je kasnije popustio. Ođustao je od trgovine, naslijedjene od roditelja, pa se ograničio samo na gostionicu, u koju je rijetko ko zailazio, jer jo sclo bilo zabačeno u gorskom kraju i podaljo od glavnog druma, a imućniji seljacf imali su svoje pićc, koje su pretpostavljaii njegovom. Ipak je točio toliko, da zaradom od točenja podmiri ono, što sam popije. A pio je poviše i to redovno od juUa do kasno U noć, Ja sam ga ređje pohadjao to još sa po nekim samo u večo, jer sam znao, ŠLa mo čeka kad mu dodjem. Čim se pojavim na vratima, on ustaje sa stola od pune čaše vina, ide mi na susret s rašiienim rukama i suznim očima, grli me i ljubi i spominje evoga pokojnog pobratima. A kad jo s tim gotov, on utire oči i privodi me stolu, eaje odmali moram s njim da pijem, dok mu 2ena na brzu | ruku štogod U kuhinji prži, kako bi mo

što bolje ugostili. Tu ne pomaže moje uvjeravanje, da sam sit i piesit. — Kad si sit, a ti pij, pa ćcš ogladneti, Vvijaše mu svagdašnji odgovor; a ja sam mu tada činio po volji, jcr sam zato upravo i đolazio, da bi i s moje strane unio maio promjene u monotoni život tih dviju čestitih samoranih duša. Čim se malo prihvatismo jelom, on uslaje s punom čašom, i nazdravlja nii, a u zđravici sponiinje svoga pokojnog pobratima, prolije pri tom koju suzu, brišc je i otpočne da pjeva „mnogoja ]jeta“. A nama mladjima nije trebaio. mnogo. Poslije prve zdravice i prvog „mnogoja ]jeta“ nizale su se pjesme jedna za drugom, a svaku od njih završavao jc čika Svetozar gromlum usklikom: „Pali bret Bd, haaaa-!!“, pa je onda poluglasno nvijek 'dodao: „Samo svečano1“ To njegovo ,,Bd, haaaa---“ trebalo je da imituje pucanj puško i njcgov muogostruki odsjek u gori; a i ono „Samo svečanol“ imalo je razloga, jer mu obično već poslije prve pjesme nijesmo^ više pjevah samo radi našeg zadovoljstva, već i bar četvrtini seoslce mladeži za ljubav, koja se za čas skupi pod otvorene prozore, a pn nepogodnom vremenu i u prcdsob)je, da čtrjto i jiati.či koju uovu pjesmu. Rijetki slučnjevi (akvo posjete i takvog veselja bili su u selu kao neki dogadjaj, a o.vaj je bio povođ osobitom raspoloženju. Mladež, željna promjeno i novih pjesama, bila je za tih čas na okupuf Ppilčala je kasnije kod kučo svojima do najmanjih polankosti, š(a je svc vidjela i čula kod Svetozara Grčkog, Zato nas jo Svetozar uz pjesmu često opominjao riječima „Samo svečano 1“ On je htio da se po selu priča, e je kod njega odista taila r tala bilo ,,svečano“, Osjećao jc potrebu, da izgleda, o mu J

4. septembra 1917. _ __ Broj 2655 Cvetanović Natalija Josifa, biv. 'suplenta; D. v Broj 2047 Despotović Marija, Vidinska 24; 2632 Diković Sofija, Dubljanska 70; 2639 Dojić M. Natalija, Rataraka 127; Gj. . Broj 2624 Gjorgi' Vić K. Milica, Vidinska 23; 2653 Gjorgjević Savka, ćerka Dimitrija, biv. učit., sada u Grockoj; 2652 Gjurić Persa udova An'dre, biv« carin.; I)ž. Broj 2645 Dževairović Mil'-va, Itesavska 54; E. Broj 2633 Erd< 1 au živka, Bot uička ul, br. 4; G, Broj 261!) Grozdanović Kosta, Kralja Milanu 77; I. Broj 2651 llić Baiinka udova 8ave, biv. šefa fabr. monop,; 2638 Ilić Draginja udova iNikole, 1. ulica Djurdjcvo Brdo 11; J. Broj 2610 Jovanovi' Dauica nd 'vi Ilije, Topčiderska 13; 2636 Jovanović Darinka, Topčidcrsku 54; K'. Broj 2622 Kauisuvić S. Marija, Budimska 6; 2641 Konstantinović Jorgula udova Nauma, Slavujska 38; 2627 Kostić Draga, Gružanska 14; 2G2;-s Kn<iić Marij? uđova, Takov-ka 58: M. Broj 2660 Marković Aliloš, biag. ol. slagal., Smederevo, sada u Grockoj; 2618 Marković Nauma porodica, Jaaić.vo sokače 9; 2G4 2 Mihajlović J. Katarina udova, Salmrna 15; N. Broj 2621 Ncdeljković Laza, Simina 17; 2648 Nikolić Katarina, Caia Uroša 43; 2625 Nikolić M. Ljubica, Iiadži Mus'tafina 4; 2630 Nikolić M. Stana, Slavctjska 44; P. Broj 2646 Paunović Đobrivoja d'.ca iz Cerovca kod Palauke, u kući staie majke Živane Vukosavljević; 2631 Tavlović Draga, Vojvode ProLiću 8; 2616 Pilčević Radojca, Avakumova 15; R. Broj 2656 Ristić Darinka kći Riste, biv. pcnz. iz Grocke kuća br. 218; S. Broj 2657 Savić Ljubica, Kosmajska 16; 2644 Stamenkovič Dimitrije, Uska 12; 2649 Stanković Kata, Kočina 39; S. Broj 2626 Sterić-Marinković V. Ivosara, Gružanska uliea ; V. Broj 2635 Vasiljević Spasoje, Orlovska 11; Z. Bi'oj 2629 Zarić Jeleua, Uska 11; Ž. Broj 2643 Živanović Marija, Bitoljska 45. II. g. Gjorgju Kojiću, učitelju, KraIja Milutina ul. 58: Gg. Marija Petrović, učit« iz Groc* ko i Vidosava Miljković.

Grad i okolica. Dnevni katendar. D a n a s je utorak 4. septembra, po starom 22. avgusta. — Rlmokatolid: Rozaiija dj.; pravoslavni: Mučenik Agatonik. Casnička i činovnlčka kastna otvorcna je do 12 sati tt noći. C. i lt v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jntra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakom vojniku.

kuća nijc sa svim umuknula i da ima Svetozar još prijatelja, kojl ga cijene, koji mu dolazc na vidjenje i koji se kod njega dobro osjećaju. A mi smo opet umjeli cla se prilagodjavamo tim njegovim željama, pa smo ga »' zdravicama i pjesnmma 'dovodili u sve bolje raspoloženje. Tada jo po njegovcj volji i našoj molbi pristajala uz naisi l njegova žena, a po ka l ka'd i mladež pod prozorima ili u pr.dsob'ju, Mladv, bi otpjevala po koju' noviju pjesmu, a mi bi birali sve one starinske. I danas mi je milo, ka'd se sjotim na Ijupkii i po malo tužau glas Svetozareve žene, kad zapjeva „Smilj Smiljana pokraj vodo brala“, „Dunave, Dunavo, tija vodo ladna“, „Duni mi, duui ladjane" i rnnog'. drugo pjesme našili starih. I što sino višc pjevali le starmske pjesme, to jc Svetozar sve više dolazio. u ekstazu i sve je češće uzvikivao: „Pali bre! Bd, haaaa..! ?) Samo sveča.no[“ A kad je raspoloženje 'dostizalo vrhunac, onda jo obično stizao moj zet da me vodi kući, navodeći, kako mo* ramo sutra ranije ustafi da neku'd idemo. Dolazak moga zcta običuo je u brzo prekidao vcselje, a Svetozar ua mah zanijcmi i sanio pođvikne ženi !da mu sprcnu krevet. I prije no što smo se mi krenuli, on je već ležao u njemn, ne osvrčući se više na nas. Žeaa ga je tađa izvinjava!a, a mi smo so od nje praštaji i po njoj Svetozara pozdiavljah. Jednom bijah u selu o Bogoja,vl.cnju« Ođstojasmo u crkvi liturgiju, pa se zatini uputismo u sveČanoj litiji na platiiasku rijokn, koja presijccašc selo u dvijo polovine, Na zgodnom otvorenom mjc3lu bijaše sve spremljeno za osvećen.e vođe, a malo podalje gorjela jo ’dobia vatra,* koju su dva Cigana potpirivali žeiačima, U stranu bijabu namjesteno tn već napunjene prangije, koje §u fmale da se

Broj 243. Beogradski orfeum (u bažtl Hotel Takova); Početak predstave u 8 sati uvečc. Kincmatografi: Vojul kino u Kralja Milana ulid br. 56 (Koloseum): U 4 I 6 satl poslije podne predstavc za gradjanstvo. — C. I kr. gradjansld klno na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati poslljc podne predslava za gradjanstvo. Noćna služba u apo t e kara a : Od 2. do 8. septcmbra vršićc nocnu službu u Beogradu ove apotekc: Delini, Kneza Mihajia ulica 1; S c k u 11 ć, Takovska ulica 37; Protić, Kncza Mihajla ullca 87. Paroplovna vezn. iz Beograda za Zeniun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sall prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podne. Iz Žernuna za Bcograd: 5'30, 6-30, 7 30, 8'30, 9'30, 10-30 i 1130 prije podne; 1'30, 2'30, 3'30, 4'30, 5'30, 6 30 7'30, 8 30 i 9'30 poslije podne. — Iz Z c m u n a za P a n c s ov n : u 1 sat poslljc podne i u 8 satt u veče. — Iz Pancsovc za Zemun: U 6 sati izjutra 1 u 4 sata poslijc podnc. — Ladja, koja vozl izmedju Zcmtma i Pancsove i ocratno nc pristaje u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S m e d c r e v o. Polazak iz Sapca za Bcograd četvrtkom i nedjeljom u 8 i po sati izjufra. Dolazak u Bcograd u 12 l po sati poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smcdcrevn. B o t a li i čk a b a š t a. Otvorena utorkom, četvrtkom, ncdjeljom i prnznicima. Posjcta bolcsnika u bolnlcama: U bolnici ’Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „Briiim'*: od 9'30—12 sati prije podnc i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. građjanskoj bolnicl: u utorak, četvrtak i ncdjclju od 1—3 poslije podne. R i j c č n o k u p a t i 1 o n a S a v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uveće. Vojno parnoitoplokupatilo u Cai Dušanovoj ulici. — 1. Kup a t i 1 o u k a d a m a : a) za vojne osobe otvoreiio radnim danima od 7 satl prije podne do o sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12'/ 3 sati u podne. — b) za gradjanstvo radnirn danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podnc, a nedjcljom I praznicima od 9 sati piije pođne do sati u pođne. — 2. Parnokupatilo'za časniko i njima ravne činovnlke otvorcno jc ntorkom, srijcdom, petkom I subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i prazniđma oci 7 sati prije podue do 12J,j sati u podne. — Za gradjane muskogpola otvoreno je parno liupf.tilo ponedjcljkotn i četvrtkom (ako u te dane r.e pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati poslijc podne. — Ćasniclma i njima ravnim činovnicima stojc na volju da sc sinžc parnim kupatilom i u danc odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkorn 1 čctvrtkom). Blagajna se zatvara raduim danlma u VJ'/.j sati, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u podne. Parastos. Porodica aokoj. Božidara G j o rgjevića, bivšeg čiitovn. beogracl. opštine, a tasta Branislava Nušića, davaće pokojniku 40-duevni parastos u ovd. Sabornoj Crkvi u pctak u 10 sati prije podne. Istorijski kalendar. Na današnji dan, -1. septembra 1768. god. rodio se u S t. M a 1 o u u sjeverozapadnoj Francuskoj traucuskJ državnik i književnik C h a t e a ubriand (puno ime: Frangois Rene vicomte de Chateaubriand). — 4. sepfembra 1803. god. rodio se u Berlinu poznati njemački glumac i pisac narodskih drama Emil D e v r i c n t koga smo već pomenuli povodom godišnjice njegovc smrti. — 4. septcmbra 1853. god. rodio se u Frankfurtu na Udrl poznati putnik-ispitivač po Africi H. pl. Wissmann. — Kao što smo već nagovijestili povodom godišnjice sedanske bitke, ovaj je dogadjaj izazvao đržavui udar u Parisu. Kada je, ick 4. sepiembra 1870. god. u jutro saznaia za potpuni obim sedanske nesreće, pariska je svjetina krcnula ka carskora dvorcu, što je prinudilo suprugu cara Napoleona III., caricu Evgeniju, da sa sinoin bježi u Englcsku igdje ona ioš i danas živi u dubokoj starosti, dok joj je sin, nesudjeni car, kao engleski oficir tragično poginuo u južnoj Africi; o

J ispalc u svečanim trcnutcima, kad sveš* tenik osreštava vodu. Okupismo se svi na otvorcnom prostranom prostorn kraj vode oko svešlenika kao sta'do ovaca oko svoga pastira. Jlalo nas jo i svi se poznajemo, ma da je iz svake kuće bila zastupljena bar po jedna duša. Svi smo pristojno ođjeveni i 'držimo se ozbiijno, kako to več dolikujo svečanom činu« Sa zapaljenom svijećom u ruci slušamo molitve sveštenikotve i pjesme školske prla« deži, o'd koje jedan dio, obučen u stibarima, sa čiracimfc L rjpidama oknižu e sveštenika. Medju nama je i Svetozai; Grčki u svojoj finoj gradjanskoj nošnji' i s velikom voŠtanicom u ruci. UozbiljiO so kao kad se ono sprema govornik 'da otpočne s\toj govor na izazivanje slrtšalaea, ,a na zajapurenom licn vidi mu se, da jo na suprot našem običaju već prije liturgije dobro 'doručkovao i đoručak dobro zalio omiljenom mu rumenikorn. Nastaje najsvečaniji trenutak prj bogosluženju. Sveštenik pri/.ivlje blagosloy Božji na vodu, a 'đjeca odgovaraju sa ,,amin“. Sad trcba da opali pran,gija. AU Ciganin, rnalo nespratan, ma'.o plašljivi i bi ne bi da pali. Izva'dio žerač iz vatro, približio ga sisi od prangije, još malo, pa*đa njime 'dodirne ba* rut a prangija da odjekne« Prima.ue žerač, pa ga opet odmakne. Sve o. aru to. dugo traje. Svečanost će da izgnbi od svoga efekta, ako poslije sveštenikovog blagoslova i dječijeg ,,amina“ ,ne odjekne odmaji i prangija. On posta.e nestrpljiv i u tom nestrpljenju diže svijeću, pa kao ono časmk sa sabljom u ruci komanduje gromkun glasom: „Pali bre! Bd, haaaa.J U zlo doba Ciganin se okuraži, te prangiju opali. — „Samo svečano!“ dodaje Svetozar poluglasno, LjudjLi Žene oborib glajno i gledajU skrušeno pred sobom, a po gdjekome od njih zaigravaju usne kao kftd ae on,0)