Београдске новине

Bfbj 258. Rad opšUnske laboratorije. - I Ra'd 'opšlinsko ]aboratori]e tl mjesOcu avgustu kretao se u ovom obimu: Izvršeno je 168 raznih hemijskiii preiglc'da. Roba iz radnja sa životnim namimicama pregled;ma je hemijski n 108 slučajeva, od kojiii su 74 slučaja pokazala ispravnost robe, a 34 slučaja nedovoljnu ispravnost robe; na šta su vlasnici istib radnja opomenuli, da so snhje prođavali samo đobra roba sviju vrsti •/.ivotnih naniirnica po radnjama. Prikuplianje kestena. Prcma raspisu glaviio vojnc gubernije u Srbiji broj 23.351 ocl 1. septcmbra ove godiiie narcdjeno je svuda obavezno prikiipljcuije divljeg kestenja, koje bi sc nalazilo na državnom, opštinskom ili napuštenom, to jest sada bez gospodara zemljištu. Na zemljištu, kojc je privataa svojina. prikupljanje stnije se vršili samo po odobrenju vlasnika ili zakupca, ili joŠ uz plaćanje odštete od 5, pa najvišc do 8 kruna za količinu nabranog divIjcg kestena. O prikupljenim količinama ima se javiti svake subote uadlcžnoj vojnoj vlasti. Skupljeno divlje kestcnje ima se držati u pokrivenim, suvini i dobro provjetrenim prostorijama, naslagano uajviše do 30 cm. i tnora se prvih 14 daua svakodnevno bar jcdanput raz§rtati, a docnijc dovoljno je to činiti jedan ili dva puta nedjeljno. P r i k u p 1 j c n o k x c s t e n j e i z o k o 1 i n e Beograda predavač c s c p o 1 j o p r i v r c d li o j s t a n !c i u B c o g r a d u. Prodaja paradajza. .lučc je okononmo odjelenjc opšiinc grada Bcograda prochivai.o na pijacatna Cvetni 'l’rg i Veliki Trg gradjanstvu za ličiiu upotrebu crveni patlidžanparadajz, koji je sama opština nabavila u, unutrašnjosti, radi što boljeg snabdjevanja gradjaustva u Beogradn svirn /ivotnim naminiicama. Paradajz jc prodavan po odredjenoj cijcni od strane opštine grada Bcograda i dobivao sc u dovoljiiim količinama prema broju članova u porodici. Šećer. Svi oni, koji nijesu dobili svojc sljcdovanje u šećcru za ovaj mjesec, niogii dobili šcćcr svakoga dana u prodavnici životnih namirnica opštiao. grada Bcograda u Bitoljskoj ulici. Obustava dunavske plovidbe. . Zbog niskog vodostaja obustavljena je od 18. o. mj. dunavska plovid'ba za osobni saobraoaj izmedju Zcniima i Oršove. — Interni srpski brodarski sanbraćaj izmedju Beograda—OrockeSmcdcreva, kao i lokalni saobraćaj Zemuii—Pančova ostaju mediutim i dalje na snazl, Nadjeu novac. 17. septcmbia nadjcn io vcći iznos uovca i dcponirau kod c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad. Ko jc taj novac izgubio, može ga omijc opct podići.

Vijesti iz unutrašnjosti. Požari. U selu Rrezovici zapalio je piijc nokeliko 'dana 7-godišnji Radovan tfarici<’■ Jgrajući se svome :ocu Vla'dimiru Afaličiću šupu za kukiu'uzu, pokrivenu slamom. šupa je izgoijela ’<lo temelja, a sa šupom i 5 slabalja voćnjaka, koji sc nalazi uz šupu. šteLa jznosi 600 kruna. If opštini Miokovice .Vovi Razar) izl/io jc iz ncpoznatog nzroka šumski požar, koji se raširio ua 00 lcva'dr. metara. Vatra, koja je trajala 5 sa i, ugušcna je o‘d stanovništva. Prem«la jo šuma bila puna ovaca j svinja, uije posbra'dao uijedan komad ovo slofe, jcr su je Iju'di pravovremeno otjera'i. Na Sokolskom br'du (Novi Pazar) izbio je prijc kralkog vremena pošar n ovdašnjoj šumi. Valru su, koja so brzo širilaj i koja j“ trajala 4 sata, ugasili seljani iz okolice. Nanesena je dosta znatna šteta. Požar su skrivila svojom nepažnjom 'dva vojnika, koja su piolazcči šumom odbacila goruće Osliike svojih cigara. Drska provala. Javljaju nam iz S j c n i c e : 62-godišnji starac Mitar P c t a k o v i ć iz Krstačeva prijavio je kod ovdašnje oružničke postaje, da su 29. avgusta došla u njegovu kuću dva puškaina naoružaiia nepoznata čovjeka i provalivši u zatvorenu komoru, odnijela mu 30 oka kajmaka. Na lavež pasa, otvorila jc prozor baš u času, kad su razbojnici ostavijali kuću, 20-godišnja kći spomenutog starca, imcnom Jela. Kad su je razbojnici opazili, naperili su na nju pušku i ispalili u nju jcdan raetak. Djevojka je ranjena u desnu ruku. Za drskim provalnicima poveli su oružnici svestranu istragu, pa je ojw.ivdane nadc, da će oni vrlo brzo pasti u šake pravdi. Uhvaeeni razbojuicl. Iz M i o n i c c uam javljajn, da je rcvnoin potraživanju oriižnlka 7. o. m. nspjclo ubvatiti i uapsiti opasnog razliojnika Ljubomira Ncdeljkovlća. Istoga je dana uapšen i Tihomir Gavrić, koji je u poslijednje vrijeme počinio višc zločina oružanog uapadajav Odvažna žeua. 30. avgusta oko 9 saii uvece došli su nred kuću lovane Giosine u l.CČl 4

CetvrEak liaoružana čovjeka, zahtijevajući da ili pusti u kuću. Gjosina so merjjutiin nije dala ustrašiti, uego je glasno zaviknula ,,u pomoć'*. To je čuo kmet Emin Nosić i uzevši svoju pušku, pošao u pomoć ugroženoj susjedi. Vidjevši o čem se radi, fspalio je na razbojnike 8 Iiitaca, na što su se razbojnici razbježali. ^jučaj je prijavljen oružnicima, koji su za zločincima poveli odmah svestranu potragu i, preraa svim znacima, već su ušli u njiliov trag. Oluja. Javljaju nam iz Tuliua u Novoal Pazaru, da jo onđje prošlib dana bijesnila vclika oluja uz kišu i jaku grmIjavinu i ijljesak’. Na srcću veće štete liema. Kradje. Iz Cačka javljaju: Koucem prošloga injeseca provalili su zlikovci u stan seljaka Blagoja Stefanović a iz sela Prilikc, pa mu odnijeli svotu od 876 K 50 iiel. Marijivom potraživanju oruižnika pošlo je za rukom, da sc zloeinci pronadju i zatyorc. To su dvije žcne i jedan muškarac: Vasiljka Kirgjić, Ljubica Pantelić i Rade Janković. U sclu Družoriici, opštiiia Kladuica, ukrali su nepoznati kra'dljivci posjedniku PctkU Afrnmoviću 9 košulja u vrije'dnosti o'd 225 K, a njegovom susjedu Luki Aframoviću istoga 'dana 2 oke loja i raznili 'drugib stvari u vrijodn'osti od 340 K. Za kra'dliivcima povedena ie istraga. Ratno slatko. Javijaju nam iz šapca: Nije to konzerva, što bi po naslovui na mali pomislili — to ;fe ’domaće slatko, šlo ga je spremila naš'a šapčanka zvana po na'dimku ,,gerlnerka“. Opšla jc manija ko'd žcna, da ne gleđaju na skupoću, ka'ćl dodje sezona slalkn, pekmezu, parafdujzijj i t. d., lo se mora kuvati, pa neka je šećer 10 K nijo to nikakav razlog, a pošlo muževi nisu ko'd kuća svojib lo su žcne asii gospo'dari svojili probtjeva!,. Uzela žena 10 lcila šij va tia skuva Slalkoga, Silna 'djeca svc jeino vlmgom do ušiju sakupilL se oko korpe i pornažu majci 'da ili šlo prije oljušti. Djeca kao 'djeca, jednu šljiv'u oljušte i hacjc u šcrpu a svaku trcću u svoju gušicu, pravo je — ra'd se mora platiti! — Slalko bcše [gotovo i šerpa skinula sa šparbeta, metimta na cigb) pore'd miuderluka da se obladi. Majka bijaše zauzeta oko pripreme 'druge vrsto slalka od — bresaka, ne obraćaj'ući pažnju ,na malog Miru, koji tok probodao, korača uz mhifterluk i nešto nrumla ka|o i svako dije’c koje još ne umijo govorili. 1 ovaj mali sisanac Ijio 'dočepao koju šljivn, pa mu počelo po slomatiću 'da burlja. ,\iko njje obraeao pažnju na golovo slalko i n,a malog; jer, g'dje so cisle Jjresk’ve, Lu su konccntrisane rnisli sviju. Sisanac ka'd je 'dopuzao do na kiaj minderluka giljo bijaše šerpa na srcću njegovu no kroči 'dalje, jcr bi sigurno pao u šeH'pu i opeko bi se sav; tog momenla šljive u sfomaku učinišo svoje, naš mali Mira onako slojeći po vojnički ,,uredi sc ‘ pošteno, naravjvo ne gle'dajući i ne maveći da kfipčići malo 'duži o«l šljiva n sfatku pa'daju vi šcrpull... Izmakao se šleto;činac i oldgeljao na drngi kraj minderluka i igra se — pravi so Engiezl,.. Majka skida i drugu gotovai šei'pu 'da se hladi.... — Odjc to smrdi, vidile djceo, poviče majka... —• fiata jo čist zavirio sam, nije :C ,,ure‘dio“. — Vi'dite, vidite, bolje, viče majka zajiijeta poslom, 'dajvo nvi tu teglu veliku 'đa izrucim šljive... I nagnula ,,gertnerka“ šjerpu 1 i sipa u lcgln; pa'daju žule šljivc kao čilibar, a i prvi ,,klipčić“ —• „nešto vnalo Ddvorenije bojo“!I — PridržL šerpu Ružo, povika pieidašcno rnajka najstarijoj 'djevojčici, boću 'da vidim otkvvda ovo nekoliko komada šljiva ovoliko 'dvigačkib. Kašikom zaiti „šljivu" ona se prepolovi i zasmrdc... ! — Ajo!... tužna sam ti, zar (neima'de ,,nošu“ već 'da mi šcrpu opoganiš.... krv 'da Rog da išao ivapolje sinel Slala gcrtnerka, plače i gle'đa u šeJ'juv i pita se: Šla sad da radiin?! •— Bolan mama, što si lnda, 1ješ,i jc malu Ruža, li ga nc moraš jesli, izbači i ta 'dva „klipeića", pa ćemo mi jcsli, a znaš kako nam ti uvijek govoriš: ,,8a'd jo ratno doba, sve te jede, uišta so no baca“ I! ?.., t •— Da, da, ćeri moja, ratno slalko... o'd inuke prštje i Jnajka u sjn ; jeb...

Narodna privreda. Priredba sjemenja za sjetvu. Svaki poijoprivrcdnik vrlo dobro zna od koje jc važnosti valjanost sjenienja za đobar uspjeb žctvc. Ne kaže tizalud liaš narod: Kako sijcš, onako ćcš 1 žnjeiti. Pa ipak naš poljoprivrednik ue posvećuje dovoljno pažnje ovom glavnom uslovu uspjeha u svom gospodarstvu. Malo se brige poklanja priredjivanju i pripremanju sjemenja za sjctvu. Za ovaj rad nc treba velike mudrosti, vcć je dovoljno slijediti liravilo: Treba sijati izabrano, dobro i što razvijenijc sjeme, te paziti đa budc zdravo i potDuno čisto. Ko se ns ,dr s i ovog

beogradske novine^ - -■ r ■ .riahi.1^ .j-, pravila, taj će posijatl i korov, l urodicu i ostale štetnc biljke, koje 'će ntu ne samo zapremjti dobaf dio njive, nego će dobrom sjemenju oduzeti hranu i iz vazduha i iz zemlje, pa ma oneiflogućiti da sc 'razvije onako, kako bi to bio slučaj — da mu nerazunmi gospodar nlje nametnuo gladnog i opasnog komšiju. Kako čovjeka duša boli pogledati žito gdjc se bori sa ko-. rovom, da uad ovim nasrtljivccm Sar malo uzdignc glavu. _, 1 doista osuditi treba svak'og otiog poljoprivrednika, lćoji še boji tako sitne brige i dosta lakog posla za onaj gospodarski rad, o kome, eto, zavisi opstanak njegov i eljele niu družine. Što bolje sjeme time i porasniji i napredniji usjev, a dosljedno tome i vcća žetva, veći priliodi, korist. Kao što je kod stočarstva, živlnarstva itd., da se jc izborom boljili pasmina (rasa), te raziHimim odgajanjem istili postigao i bolji uspjeli, veei priliodi, koji su danas sve više potrebiti svakome, tako se sličnim radom kod sjemeiija postigla veća proizvodlija, a prenia tome i veći prihodi. Napredni narodi ne samo da su u tom pogledu postigli sjajnih uspjehu za douiaću proizvodnju, ncgo su eak ovakovim radom stvorjli scbi novu granu privrede. Oni su, naime, racijonalnim priprcmanjem sjemenja za sjetvu stvorili sa tim sjemenjem eitavu trgovinu — i tako danas i mi kupujemo dobro sjemcnje od tili valjanili gospodara. Rckosmo dakle, sjeinenje posijano u njivu treba da što bolje nikne i da sc razvije, dalje mora imati zdrav i snažan porast, održavati gust i čist sklop, pa da inožemo računati na dobar i unosan prinos, da vidimo pravn korist od upotrebljenog sjemenja, a prema tome i zemljišta. Ovo bismo kraćc rckli, da nam je prva i glavna dužnost p r i p r e m i t i s j c m e z a s j e t u. Da pripremimo sjeme za sjetvu glavni uam jc posao, da sjeme, koje ćemo upotrijebiti, očistimo od u r o d i c e, p 1 j e v c, t c o t s t r a n i mo nezđravo, nagrižcno, Ičrž 1 j a v o i i š t u r o z r n j c. (Nastaviče sc.) ■*—» Prvo crnogorsko brodarsko društvo. Pošto jc plovidba' na Skadarskom jezcru uzcla veliki obim, to je osnovano i ,,Prvo a«stm-iigai'sko-cinogorsko brodarsko drtiš(vo“, koje će poslije rata obavljati lirenostii saobraćaj s Jadranima. Dionička glavnica^društva iznosi 3 milijuna kruna. Društvo raspolaže za sad sa 2 parna broda i S jedreujaka. Direktor je Audrija Rolunaim iz Nurnberga. Zvonltiie oninoe. OllJAVA oVlnosno nui'edljppi jtjcs. i kralj. vojno glavno gubemi,pe n sjrbiji, oilj. 13. br. 14.002 od 1917. Riasedjenje štchnje pri up'otrebi clektriene slmje za osvjeLljcnje prostorija gra'djanskog stanovništva._ Opšta nužnost, 'da so štcdi svim obi'lnim matci'ijalom, iza/.vala je polrcbii, da se i u Beogradu uvcdu ograničenja u pogle'du potrošnjo elcldrične stmjo slično oniina po ostaliin gra'đovima lćopna u sa'dašnjosli. S loga se naro'djujc: 7. a r a 'd n j e, g o s l i o U i c e, k a v a n c i zabavnc lokalc. ZabraDjeno jc 'do dalje naredlje svak'o povečanje koja i novo vezivanjo e'.ektjičiiog osvjetljenja. Nijo 'dozvoljeno osvjctljenje za rcklamu nili pietjerano osvjetljcnje izloga. Vrijeme, 'dokle sc u opšte srnijo upo.Irebiti elektrićno osvjeUjcnje, ushuiovljava se ovako: Za radnje do 7 sali uveče, za goslioniee 'do 10 sati uveče, za kavane j zabavne lokale 'do 1L sali uveče. Izuzo-

20. septembra 1917. ■ *** . ■- Li J. , ra. NeispUnjavanje ovlh o'điedaha kaznićo se najvećom 'dozvoljenoni kazuoin (il novcu i zatvorom. i IV. Ova Objava stupa u krijepost o'dtoah po njczinom obnaro'đovanju. iC. i k. vojna glavna gubemija u Srbi|i, C7. i fc\ ’okružno zapovjc’dnišlvo Reograd* grad. OBJAVA. T* Razrez neposređnog poreza i sve* ItcniŽkog bira za četvrto tromjesečje god. 1915. i za godinu 1916. i 1917. za grad RcograVI po komisijama za razrezivanje poreza jo 'đovi'šen i sada se pristupa jubiranju o'dmjerenog poreza i bira. Svaki porcski obveznik 'đobićo pulem opšltne je'dnu poresku kujižicu, iz koje će biti vi'dljivo koliko ima poreza da plati. Samo ona porcska knjižica ima vri'je'dnost, koja je potpisana po zastupniku erara, Svaki poreski obvezuik je 'dužan u roku od 14 dana nakon primića poreske knjižice razrezani porez i bir za go'dine 1916. i 1917. te cventualno i za čctvrlo tiomjesečje 1915. njedarcd p!atiti ko'd opšlinskog poglavarstva u Knez Mibajlovoj ulici br. 47. Pmđuženje roka za uplatu poreza i bira uopšte se ne će 'dozvoljavati. U slučaju da porcski obvcznik u označcnojn roku porez ne upla(i, to će sepristupiti eksekuciji na njcgove pokietnosti. , Onnj poreski obveznik, koji je u mjesecu oktobru godine 1916. upialio p>e'dujam na ime neposređnog poreza, ima ko'd uplale sada odmjerenog poreza pofvrđnicu o uplaćenom predujmu kod b'agajnc pokazati, pa će nm sc uplačeni pie'dujani u dobro računati. Proti porezu i biru razrezanom po Eomisiji za razrczivanje porcza je žalba đozvoljena u sbjedećim slučajevima: 1. Kad riješenje o razrczu poreza nijo bilo jeđnoglasno i kad je komisijski utvriljcni dohodak veći od prijavljenog, Proli\ai je'đnoglasno donesenib riješenja nema mjcsta žalbi. 2. Ka'd jo nrimijenjena netačna poreska sLopa ili ka'da se pri obračunu poreskog izuosa podkrala grješka, Žalbe se imadu nnjdalje u roku od S dana nakon primića poreske knjižice pre'dati ha V. G. G. pulem okiaižnog zapovje'dihštva za grad Beograd. Žalbe sc imadu providjeti sa biljegoin od 2 krune, Nebiljegovane žalbe se uopšte ne će uzeti u raspravu. Upozoravaju so porcski obveznicf, 'da predaja žalbe ne odlaže piaćanje poreza u označenom roku, pošto glasom čl. 98. nare'dbo VGG. odjel. 10. Jjv. 731 po'dnešenje' žalbe ne spriječava uplatu, Po članku 60. navedene 11 aredbe za uorcz službenika jamči službodavac. Prcma tomu porcz, kojim je službcnik oporczovan inia da naplati službodavac, uu isti ima prava da iznos poreza koji on uplati odbiic od primanja službenika. Prcma tomu ima svakl služb'enik njemu dostavljenu porcsku knjižicu predati svome službodavcu, koji ima razrezani porcz uplatiti. U gradu Beogradu ima veoma mnogo poreskili obvczanika, kojima je razrezan porez i za njihove zgrade, iako nc primaju kiriju od kirajdžija. Ovima se naredjuje da oni kitajdžije, koji kiriju vlasniku zgrade ne pla1 ćaju, da mu pomogim platiti razrezani mu porez. Pravo je, da ako kirajdžija stauuje zabadava, da barem ua njegov stan odpadajući porez plati. U slučaju, da vlasuik zgrade izvau zcmije obiiava i nema zasiupnika, to će se i za zgrađe razrezani porez proporcionalno razdijcliti na kirajdžije i kirajdžije su dužni poslije primitka poreskc knjižice — koja če na njiliovo ime glasiti —* na njilt otpadajući iznos kod opšiine uplatiti. Beograđ, 14. septembra 1917. C. 1 k. okružni zapovjcduik.

r

tak čine u 'ovome „Gran'd Holcl" t ,'TlotcL Ralkiut“, koji služe za o'dsijedanje časaiika i kojuna se 'dozvoljavii gorivo elektvičue svjellosti 'do 12 sati noću. Zabranjeno jo oljilaženje ovih o'dTodaba spuštanjem ro’etna, zavjesa it.d, Jtoje bi s polja skrivalc e'ektričnu svjctlost poslijo odrcdjeoog doba. Ako se pojavi mižda za osvjelljenjo rcčenih prostorija jroslije nslanovljenog vremena, oitda se imaju za to upotrebili petrolejske lainpo ili svije'e. Ovun so odredbama ni u koliko no mijenjaju o'dredbe o zalvaranju javnili ra'dnja. II. Z a s t a n o v e. U svakoj sobi, u kojoj se stauuje, smiju samo maksimaluo 'da goru sijalice lt uicupnoj jačini od 50 normalnih svijjeć? Višo o'd dvije sobo istoga stana no smijtt u isto 'doba bili osvjetljeue. U sporc'dnim odjeljeujima, kao ku'lilnjatoa, kupatilima, pre'dsobljima, uužnicima, smijc eiektrična svjcllost 'da gori sanio za vrijeme falctienog bavljenja dotičnib lica tt islima.

Poslijednje brzojavtie vijesti. (zvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Bcrlin, 19. septcmbra. Zapaduo bojlšte: Front prijestolonasljednika R n ppreclita bavarskog: U F1 a u d r i j i se juče izmcđju lio u t h c 1 s t e r s k e šuntc i L y s c tečajem cijcioga dana pojačavala topnička borba. Razarajuća vatra neprijateijskili baterija, kojima je naše jako protiv djelovanje nanosilo vidljivu štetu, biia je ponovo u žestokim vatreuim bujicama upcrena protiv naše odbranbenc zone. Uvcče i jutros povisio je neprijatelj više puta svoju vatrtt do bubnjarske vatre, a da nije došlo do pjcšadijske navale. Kod L c n s a i S t. Oucutina vladaja je žlvahua borbcna djelatuost. Front njemačkog prijostolonasljeđnika: Lica, koja imaju olektrične aparale za kuvanje, grijanje, glačanje i t. d. i koja so istlma služe, imaju, u koliko to vcć nisu učinila, da prijave te aparatc elcklričnom po3trojenju najdalje do !. oktobra o. g. Noprijavljeni aparati «'c se zaplijeiltili a osim toga sopstvenici lcdarstvcno kazniti. Poslijc 11 sati uveče no smije da govi olektjrična struja u gtauoviina.

Sjevei'o-istočno od S o i s s o n s a na aisnc-marnskom prokopu i zapadno od s u i p p e s k e n i z i n o pobijaia su se topništva od vremena na vrijeme uz veliku potrošnju muiheije, Na isiočnoj obali Maase pošli su Francuzi poslije kratke snažne vatrcne pripreme zapadno od druina B e a um o n t—B c c h e r v i 11 e n.n napadaj u širinl fronta od 3 kilometara. Prve, u našoj odbranbenoj vatri brgo odstg-

, Straa* 3. z« pivše neprijateljske havalne buj!c?v povučene su od duboko nanizanfti prR čuva na novi napadaj; i ovaj se ja»j kiudarao izjalovio u našoi vatri i u borbinanož. U o d s t u* I pajučoj rpi našlo je naše fop-J ništvo naročlto dobrih ci1 i e v a. Ovaj je dan Francuze i opet stajao visokih gubitaka, a da im niie donio ni najneznatnije prednosti. Juče je oboreno 16 neprijateljskib j Ietilica. Podnarednik T h o m oborio j V 3, poručnik Thus 2 protivnika, Istočno bojigte: Front maršala princa lieopoldabavarskog: Kod D v i n s k a I u zaviju'tku olco Kucka pojačala se vatrena djelainost'J Runiunjski napađaji bili su upravljeni protiv naših visinskih položajai južnoj od o i t o z s k e doljne. Ncprijatelj, koji je prodro južno od Grosescia, ba% čen je snažnim protivnapadajemj u ostalom bio je odbijen već našom Va-, trom, pa je osim krvavih gubitaka iz^ gubio i mnogo zarobljenikg. Front maršalapl. Mackensena: V Kod Warnita 1 Muncelula ponovile su rumuujskc čete svoje na-l padajc, koje su im donijcle novi n eu s p j e h. U b i t o I j s k o j kotlini i tijesncm t prostoru izmedju prcspanskog i oiiridskog jezcra pojačaia se top^. nička djelatnost. Istočno oil d o j r a nskog jezera došio je do predstražar-' skih borbi, u kojima su Bugari rastje-« rali pomiješana engleska odjelenja. Prvl zapovjednik glavnog slana pl. Ludcndorff. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 19. septcmbra. IVolffov itre'd javlja: Topničkii borba u Flan'driji traje dalje. Inače neina ničeg novog. Opšta generafna ofenziva za ovu godinu završena. (Naročitl brzojav „Beogi'.idskih Noviiu ') Rotterdam, 19. septembra. ,,D a il y C h r o n i c 1 e“-u javlja-, Ju iz Rinia, da se na Soči vode sada borbe sarno sa zalaznioama i d a s e u e. ć c poku šati novi p r o b o j. G enera 1 ua ofenzivajeza ovu g o d i n u s v r š e n a. Evakuacija Petrograda i raspust dume. (Naročiti brzojav „BeogradskJh Novina") Stockliolm, 19. septembra. Englesko poslanstvo n Petrogradu pozvalo je sve Engleze, koji stanuji* u gradu i okolici, dasespre m e n a odlazak. Dnevno odlaze iz l J etrograda 12.000 ljudi, a osim toga stavljeno je u promet 5 posebnili vozova, đa se bržc provcde evakuacija g rad a. Prvi korak nove viade biće definitivno raspuštanje državne dmne, koja se komkromitovala kao začetnik Kornilovljeve bune i leglo protivrcivolueije. Govori se, da je Rođzianko uapšgn. Prijeki sud u Petrogradu i Moskvi. (Naročiii brzojav „Beograđskih Novina") Rem, 19. septembra. Brcma Havasovoj yijesti provizornS je vlhda proglasila prijcki i'li «l u Petrogra'đKi i Moiskvi. Volkavske tvornice bačene u vazduh, (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina'*). Rotterilam, 19. septembra. „Mombigpost“ javija :z Pelrogra'da, ’da su radnici bacili u vazduh volkavske tvornice« Nova potapljanja, Kb. Beriin, 19. seplembru, .W o 1 f f o v u r e d javlja: U zabraujenom području oko Engleske potopile sti naše lMJdmornicc ponovo 19.000 brutio reigis'trovanili tona. Mcdju tuiif štenim brodoviina nalaze sc dva vcljka naoružana engleska parna broda, medju njima jedan pomoćni krstaš ili transportni brod.

UPISNICIMA NA SESTI MADJARSKI RATNI ZAJAM stojimo sa obligacijama 11 a raspoloženje.' ISPOSTAVA BEOGRADSKE 0PŠTE iDJUE KREDUHE ME.

EKSPOZITURA PESTAHSKE-UGARSKE KOMERGIALNE BANKE u Beogradu — Knez NlhaJIova br. 50. Specljalno odjelenje ia šiljanje novaca ratnim zarobljenlcima i interniranlma. * Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. ^