Београдске новине

Bfoj 267.

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

29. septembra 1917.

Strana 9 .

Posjeta bolesnika u bolnicaraa: U bolnici .Brčko': ođ 2—4 sata poslijc podne. U bolnici „Bruun“: od 9-30—12 sall priie podne i od 2—4 sata poslije podne. — U I k. gradjanskoj bolnici: u utorak, čcIvrtak i ncdjeljti od 1—3 posllje podne. Riječno kupatilo na Sa vi, otvorcno od 6 sati Izjutra do 7 sall uveče. Vojno parno toplokupatllo u Car D ušano voj ul lc i.— 1. Kupatilou kadama: a)Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljotn i prazulcima od 7 sati prije podnc do 12*/ 2 sali u pođne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 satl poslijc podne, a ncdjeljom 1 praznicima od 9 sati prlje podnc do 12t/ ž satl u podne. ■— 2. Parnokupatllo za časnlke 1 njima ravne činovnlke otvoreno Jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podnc do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznidma od 7 sati prijc podne do 12>/ 2 sati u podttc. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatiio ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznik) od f) sati prijepodne do 5 sati poslije podne. — Časnicima i njlma ravnim činovnicima stojc na volju da sc služc parnim kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom 1 čctvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12 l / a sati, a ncdjeljom i praznicima u 12 sati u podnc. Istorijski kalendar. Na 'današnji dan, 29. septembra 1758. go'diue rodio se u Burnham Thorpeu u norfolkskom kraju u Engleskoj čuvcni a'dmiral Horatio Nelson, pobjedioc na Trafalgar-u, Abukiru i tolikitn diugitn ]>omorskim bitkama. Nelson je l)io sveštenički sin. Prvi put je kao 12-godišnji dječak došao na jedan piekojnorski jjro'd, na kojemu mu je Btric bio kapetan. 1771. godine putovao je U zapddnu Indiju, 1773. gođiue nčestvo; vao je u jednoj polamoj ekspediciji, 1774. go'dine stupi kao oficirski pripravliilc u ratnu mornaricu, 1777. go'dine postade pomorski poručnik, a 1779. "pomorski kapetan. Po završcnom ratu s i Frarieuskoju posjetio je 1783. godine Pariz. 1793. g odiue dobi komandu nad svojim čuveuim ratnirn brodom „Agamemnomom"', sa kojirn je izvršio mnogo podviga. Otkomandovan u Napulj, upoznta se i zavole tamo sa čuvenom ljepoiicom 3ady llamiltonovom, suprugon englcskog poslanika na napuljskom dvoni lofda flamiltona, koja u cije’om daIjem njegovom životu igra vrio značajnu tilogu. 15. februara 1797. godine Nelson ea svojom eskadrom odiuči pomorsku bitku na rta S t. Vincentu, gd'e je zarojjio tri velika španska bro'da sa jedpim a'dmiralom. 1708. godine dobi vrbovnu komandu uad englcskom flolom n sredozcnmom moru, tsa zadatkrm.. da po mogućstvu spiijcči iskrcavairjo generala Napoleona Bonapai'te u Egiptu. To inu nije pošlo za rukom, a!i je poslije jia ušću Ni!a u strašnoj bitci kod A b ukira (1. avgusta 1798.) potpuno uništio fraucušku flotu, koja je bila iskrcala vojsku, i time je odsckao Napo'.conu povratak u Evropu. Sam Nelson bu le u bitci ranjen u g'lavti; za abukinsku pobje'đu dobio je baronsku titulu i narodni pokion nd 2000 funti st. (oko 50.0 jO kruna). U i'dnćoj godini učestvnvao jc n gradjanskom ratu u A'apuljskuj kraljevini, braneći 'dinastiju od repub!ikanaca. 1799. go'dine butle smijcnjen: bio je dobio nare'djenjc, da sa flotom iz X;> I a lo'de u španske vode, a nije izvšio zapovjest. Slavom uvjenčani pobjednik n jo se htio odvojiii od iijepe poslariikovi‘ n e ladi Hamiltonove. No uskoro je dobio opct koman'du nad jcdnom fioiont, sa kojom jo 1801. go'tlnie riapadao na Boulogne. Pa zaključenju amienskog mita, Nclson se sa lady Hamiitonovom, koja sc hila o'dvojila od muža, povukao m svoje imanje. Ka’d 1803. godine ponovo izbi rul, Nelson opet 'dobije komandu nad srcdozcmnont fiotoin. *21. oktobra 1.805 godine naidjo kod rta Trafadgara na iadrtiženu irancusko špansku fiotu. l ! i i-

kttćici pore'd jcdnog i!i dva. prozora bez slekla i' vrata bez ragastova lek vas prijatno iznenadi treći prozor sa zavesatna i poredjimim saksijarna <id cvc ća. Dokaz da sc neko uselio i počeo ponova ra'd. I na sarnoj Karaburmi odoiali do pnta na onom velikom prosloru g'de sc izbacuje varoško djubre i sav „stuiez i krpcž‘‘, tu podignute Jtekolike koleljp. (litava nova vatoš i jiovo neko „nasc'.jonje". Svc su to ljudi koji o<i starib stvari: krpa, olpadaka, po koja stara Šcipu, kanla, zardjala .gvozdcaa šipka, pleh, parče vrcćc, o t svega togu oni probiraju i što jc ponovo za upofrebu i Sto se može ponova prodati, odvajaju, s!ažu jia ic svoje kolebe. Nekt od toga načini!i i kao svojc kttćice. Kno jedaji, lcao vatjdu najstariji motj njima, kao neki „sbu'o. e ieoc" uz jcdaa otsečen jondek, naskmio neka vclika parčud staroga plelta, a sa slrane podzidao nasiaganitn oipatcima ©d cigalja a sv<* lo ogradio i obložio staritn krpatua i ponjavama što je našao na djnbriš u le načinio dosta udobnu i prostranu kućicu za sebc. A da u njoj statno i zitni i ieti sfanuje, vi'di se po tome što iz sredinc ovih piebova štrči kao iz svakoga kućnjega krova ulubljen suluudar ;o'd peći koja tuu je unutra.. IspreJ srunc to svojc kućice ono maio ravnoga prostora pučistfo i ogra'dio mrežom od slaliit žica 'da bi mu to siužilo kao dvoiiste kućno, a iznad toga dvortšia zasa<lio fcao bašticu. ^ejeiie se nokoiiko kupova Iniku riiza, i oko njib čituve viežc od zasadjebilt bundeva. Frosio čovek, bespluijlti i „befe iapijb ‘ odoinaćio se i Košao do svoje kućc i svoga nejjokrel♦tog imania. A dn sc zaista lu staluo na«Utnio vi'di se i po samom gazdi. Neki koš’al i ma 'd.-t onako upiljan od

je no što će se borba otvorili, Nc!son je sa svog adiniraiskog broda dao spustiii zastave, a u mjesto njih dao je istaći pialno, na kojem sij ogromnitn pisme nima bi!c ispisanp lijc-či: „Englund aspccts, Ibat evcry tmui will 'do bis đuty!“ („Engleska očečuje, da će sval.i poje'dinac učiniii svoju dužnost"). U ogorčenoj borbi potpuno je unišiena francusko-španska Uota, ali je'dan od jro sljednjih metaka, koji je pao sa jednog tonućeg broda, smrino pogodi samog Kelsona. 'J. Januara 1806. gođiue, donešeni su Nelsonovi posmrtm ostaci u Lon'đm, g'dje su uz najveće počasti sabraujene po'd divnim spomenikom u crkvi Sv. Pavla. Osim toga pak podignut mu je veli■čanstveni spomenik na jon’donskom „Tiafaigarskom Trgu“ (Trafalgar Squa;e) i u mnogim gradovima Engieske, kao i u Monteaiu u Kanadi. Ma da je u svorn testamentu izjavio želju, da sc narol pobrine za la'dy ■ Hamiltonovn, ova je nmrla u najvećoj bijedi. — 29. sepLcmbra 1866. godine rodio sc švedski pjesnik Per Hallstrom. — 29. scplembra 1902. godine mnro je tragičnim slučajem, •— trovanjem ugi.cn 'dioksidom uslijed zapnšeno gvozdcne peći, — s’avni romancier Emilo Zola. Ro'djen jo 2. apriia 1840. godine u Parizu kao siu jednog inžinjera po narodnosti Talijana, kako se obično veli, ali izgleda da je tačno tvrdjenje da porodica Emila Zole vo ii porijeklo iz Dubrovnika. I pored toga, što se ve ■ u ško!i ispoljava njegov sjajni dar, pao je u čuvenoj gimuaziji St. Louis na matari(!) i stupio je kao pomoćnik u već onda čuve ni parišku iz'davačku knjižam Hachette & Cie. Katf trg. pomoćnik počeo je pisali, a rnnogi uglellni književnici, koji su posioni đo iazili kod Hachetta, čitajući rukopise, kojc im jo mladi Zola davao na ocjenu, pretskazivali su mu još onda sjajnu budućnost. Pomoću lih svojib ugleđnih poznaustava Zoia uspe 'da svojim prviin radovima (vcćinom pozorišnim i književnim piikazima) prokrči put u svc ve'i broj uglednih listova. Prvi su mu romani biii „Lcs myslores <ie Marseillo" L ,,Le vocu 'd’un inorl.“. 1864. godine pojaviše sc njcgovi „Corttes a Ainon Je>jim već obrati opštu pažnjti na se, dok je njegov roman „Tberosc l!aq in ' (1867.) već jasn .0 pokazivao Zo!in zna čaj, isto ka-j i s'ijcdcći roman ,,Madeieino Fcrat" (1868. godine). Poslijc rata od 1870. godine, a pobudjen pojavama, kojc je on ispoljfo počco jo ra'diti svoj čuvcni cikfus od 20 romana po'd skupnim imenom „T.es BougonAiaquart“ („Poro'dica Rougon-Macpiait"). Poznatiji romani iz toga cikiusa preve deni su na s ve ovr op ske j ez i kc. a i kod nas sc vrlo rnnogo čitaju, kako u prijevoclu, tako u originalu. Pominjemo j poznatije: ,,La i'ortune de Ilougon", ,.T, r | curee , ,,Le ventre ćlo Paris", „Gern: I nal“, ,,La Terre“, „Nana" i prije sv ga 'dva najčuvenija djela „L'as»o>m< <i • („Toljaga", sa etrašno realističkim opi sima radničkog staleža sedamdeselib g<> na) i ,,Le Dčbacle“ (,,Slom“, sa v<* UčansVvcnim opisirna pojedimh cpized.-. ir, rata 1870. go'd., naročilo sedanske bilke). ,,Assomoir“ je 'do 1908. god pro'dfct u 162.000 primjeraka, ,,Nan;>" tt 203.000 i ,,Dćbacie“ u 224.000. Završivši 1802. god. ciklus „Les llougonMaquarL“ izraclio je u vremenu od 189 4. do 18 98. god. svoju liiogiju | gradova": „Lourdes", „ltome “ 4 i ,,Paris“. 1 Najsudbonosniji momenat u životu l’.rniia j Zojo bio je poznati Dreyfusov proI ces, u kojenni je Zoia imao smjelosli, I da sc u čuvenom člankti ,,.l'accuse“ j (,,Optužujcm“, u listu „L' Aui'ore") zaj loži za optuženog kapetana. Zota budo 1 za lo osu'djcn na zatvor za klevetu vojI nog su'da, a od pariske rulje u neko! liko malia za mak> linčovan, te mo.ado ! polijeći u Eng cdcu. Pošto kasacijoni sud stareža i 'cljubreia kojc prctrcsa, ipak ofavbane bra'dc i brkova, srednjovečan ČoVek. I 'dok on, siažiići i prefvesajnći razne stare krpe i stvari koje je pronašao iz djubrišta, siioji i slrči n onom svcunc ogradjenom o<l žica dvorišiu, đot!e malo 'daljc od njega zgurcna, uz jednu rujm u bregn, iz koje se vijc gust dim od val.ro, kleči njegova žerta. \ idi se kako na'cl naJoženom vatrom drži 'džozvu za kafu a do nje, na zem'ji, tTc-lo sc pore'djaue šolje. On tamo, svršivši posao stcjji i čeka 'da nm donc e ka!u. I nesmejući 'đa. se zbog uprljanih ruku, rukania gladi po licu i kosi oii počc to laktovima ruke sa lica i prsiju otirati prašinu i noslrpijivo, glasno, dovikivati ženi: — Hajdc; Mi enija! Otkada lurno (u kafu kuvaš? Oluda, iz one rupe i iz onog i gus'o ga ditna, doiazio inu jo odgovor: — Ania sa'da sa Dimava neki vetar olpočco da duva le jcdva voda uzavre. i oii'da se vide kako ona larno uspevši cla skuva kafu diže se iznad onoga dima i sa džezvom u jetluoj rući, a u đrugoj sn onim dvenia šoijama, poče se iz ono rupo izvlačiti i pcLi k njemu, gore, k.a toj tijiliovoj kućici. On, raz'dragan scde iia jedrm pievmutu, staru kaniu koja itn je sigurno shižila kao slolica i poče ugladjivati rigaretu ti dugačku muštiklu Ua Je sa vcćom nasladom ispuši gledajući sa zadovoljstvom kako mu žena doigzi sa knfom i pobcdouosno bnrajući pogiede oko sebe, oko te svoje feućice i na <> pe gomi!o stnrih stvari koje jo •lanas izvukao iz djubrola, očistio, pore'djao jedno na drtigo T sprcniio ra trgovca, staritinra.

poništi presudu, Zola se vrati u Frnn'cusku, gdje je na svom im mjn Mćdun na današnji dan 1902. god. izdanuo. 1908. god. prenešeni su mu kosti u Panthćon, a 1909. god. podignut mu je spomenik. — 29. sept. 1911. god. počeo je tripoiitanski rat. Riinokaiolička slitžba Božja. Sutra u nedjclju, 30. septemb: vršiće so katolička služba Božja kak’o siijedi: I. U kortaku: U 8 sa!i u jutro njmiič .i i ć>ška propovijed i sv. misa za c. i k. oi-ku. Prislup imndc i gradjanstvo. II. U župnoj crkvi: U 8 sa!i u jntro tilia sv. m: a za školsku djecu. U 10 saii svečana siužba Božja i njemačka pvopovijeđ. U 4 sa ! a poslije podne litanije. Radnim danom započinje prva sv. misa u i/*7, a Ilruga u 1/28 sali u jutro. Evaiigeličko bogoslužje. Sutra u nedje’ju, 30. sepieuibra u 10 sati prije jx>dne održaće pastor Ho!zhausen iz Smedereva u evangeličkoj cikvi u Boogradn njemačko bogoslužjc. Božićnica za sirotnu djecu u Topčideru. Uprava c. i k. doma siročadi u Topčideru opazila je kod mnogib posjeiilaca volju, 'da o Božiću obdai-e sirotntt djecu. Upravftelj zavoda za tu je svrhu isliodio dozvolu od c. i k. okružnog zapovjedništva grada. Beograda, kojom jo zgodom sam okružni zapovjednik popukovnik gospodin CL'evatto darovao lijep aar u iznosu od K 100.—■ i tim veiedušnim činom očinskoga svoga srca dao krasan primjcr, na komu se sirotna djeca, Ijubeći ruke svome dobrolvorn, kao i uprava zavo’da najsmjernije zahvaljujo. Nadalje darovašc gospcnlja Anica U z c 1 a c iz BeogracUi K 20.—, gospođjice Milena i Dragana Tatić iz Rakovice K 20.—, te jćdau plemeniti gospodin, koji neće da mu so zna za ime, svotu od K 160.Svima ovim darovatcljima najusidnija bvala, a od Boga plata. —• Prinose priuaa. sama uprava zavo'đa. ■— Uprava c. i ic. 'đoma siročadi u Topčideru. Traži se radi prijema novea. V u k 0 s a v a, udova Krste Ž i ž 0 v i ć a, biv. kapctaua, potrebno je da sc javi, ratli prijema novčans pošiljke gospodinu Tatomiru.. P e t r 0 n i j e v ić u, članu odbora Crvcnog Krsta. 11 Knez Mihajlovoj. ulieu Sieme od suncokreta i btindeve. Na osiiovu raspisa glavnc ' r ojuc gubernijc ti Srbiji, odjelenje XVI., broj i 5M0. (1 A. od 13. ovog mjeseca, sva ‘ lica, koja su ove godine posadila suncokret i bundeve, dužna su, da ostave da sjemenje dobro sazri. Kada budc sazrelo i isto oberu, drže isto u j suvom prostoru, a po tom prcđadu uz I naplatu centrali za iskorišćavanje I žetvc. J J '• R Otkupne cijeuco za sj'eincn.ic od i suncokreta su 76 kruna od 100 kilogrania, a od bundevc 125 kruna ođ 100 kilograma. Naročito se skreće pažuja, da se svo sjeme mora predati. Prodaja jfaja. Juče su liekoliko prodavnica životnili namirnica opštine grada Beograda prodavale gradjanstvu za ličnu upotrebu jaja, koja je sama opština grada Beograda nabavila 11 unutrašnjosti, radi što boljcg snabdjevanja gradjanstva u Beogradu svirn životnim namirnicama. Jaja sn prodavana po odrcdjenoj cijeni od 25 heiera po komadu i dobivana su u dovoljnoj kojičini, prema brojit članova 11 porodici. Zabranjeno mjerenje prlvaiuim kantarom. Ranijom narcdbom strogo je zabranjeno mjerenje privatnim kantarom svih životnih uamirnica i robe. koja se prodaje na pijacama u Beogradu. Kako se primjctilo, da se upotreba privatnili kantara opet čini prilikoin prodajc i kupovinc, to sc skrećc pažnja zaiurerosovanim: da se pridržavaju ovc ranijc narcdbe i da če se 11 buduće strogo kažnjavati sva ona lica, koja prilikoru prodaje i knpovine mjere robu i liamirnice svojim ličnim privatnim mjerama, koje u većini slučajcva nijesu ispravne i štete knpca. Ispravka. U jufcerašnj'oj vijeiti „Ukra'deiio 600 dinaia“ javlli smo, da je Jeleni T o š i ć ukiadeno 600 cluiara. Ovo je imo po grjcšno. Treba Vla sioji Jeleni Tajsić.

vodja: slavnog Borojevića, pa Hindenburga, a uaročito one, u kojiina je prikazar. car i kralj Kario sa svojim brojniin posjetima po rau'štu. „Uustrovana ratna kronika“ staje na po godine K 7 i 80 fil., a poje’dini broj 30 fil. „Hrvatska Njiva“. Primili srno 29. broj revijaln%a tjeđnika „Hivatska Njiva“ s ovini sadržajem: Naro'dni dar Ivi Vojnoviću. Dr. Josip Beroš: Naš naciomdni sukob s lalijanskim inspiracijama (II.). — Dr. A. Heinz: Biljka i sunce. — Dr. Slaviša Korbier: Državni odvjetnik i publika. — Smotra: Polilički položnj (od J. Dcmetrovića); Socijaino pitanje o'dvjetničkih perovodja (od dra. I. Politea); Paleontološki rad 11 Hivatskoj (od dra. F. Tućana); Priroda i kuitura (od dra F. Bubanovića); Karlo Diački (od dra. D. Prohaske) it.d. — Listak: Oscar Wilcle: Mladi kralj. — Godišnja pretplata „Hrvatske Njive“ iznosi K 30. Narii'dž)>o prima uprava „Ilrvatske Njive“ u Za! grebu, Nikoiićeva ul. 8.

Književni prijegled .Uustrovana ratua kronika“. Primili smo br. 15. i 16. tjetlnika „Iluslrovana ratna kronika“, šlo je izdaje najveća zagrebačka knjižara L. Hartmana. Ovi su brojevi o povijosti svjetskog rata naročito znatni za Srbiju, jer se 11 njima pregle’dno opisuju bojevi u Srbiji godine 1915. Tako jc vrlo intorcsantan čianak: „Balkauske vojtke siednjoeiu'opskih država preiaze DuUav“, zatim „U Beogradu i oko njega“. Ovaj poionji članak pisan je na osnovu kujige stručnjaka C. V. Gomolla o Ijorbama u Rusiji i Srbiji, pa svraćamo osobitu pažuju našib čitatelja na njih. „Ilustrovana lalua kronika“ krcata je saviemenim siilcama s ratišta, od lcojiii sn vanredno intcresiuitno j živopisne one s talijan»Jcog front«. Uspjele su i slike rojsko-

Dnevni dogadjaji. Audijencije kod Njegovog Vellćanstva. Javljaju iz Beča: 27. o. in. primilo je Njegovo Veličanstvo cap: i kralj Karlo u naročitoj audijenciji vojnog glavuog guvernera Cme Gor© pukovnika ClamMartinica, skađarskog nad'ii-.kupa monsignora Scregi-a i skppljan'-kog biskupa monsiguora Mic'diu. t Kapetan Niko Popović. Pišu sa Rijeke u Cmoj (Jori: Kapetan Niko P 0 p 0 v i ć. upravnik riječke earrnamice u penziji, ispustio je u 55. godini života svoju plemeniiu dušu na 13. 0 . mj„ a 14. ist. mjescca bi sahranjen u groblju na rijcčkom gradu. Predsjednik opštine riječke gosp. kapetan Petar Kraljević, oprostio se nad pokojnikoin vrlo lijepim i đirljivirn govorom, u kojem je istakao sve vrline pokojnikove i izrazio žalost sviju, koji stt milog pokojnika poznavali, nad neumoljivom sgdbinom, koja ga je nesmiljeno pokosila. Pokojnik pripada onoj istorijskoj porodici, koja je 11 sudbonosnom trenutku 1702. godine u licu čuvenog svog pretfka popa Boška Popovića olakšala patnjc besmrmom Vladici Danilu i pomogla mu ck tzdrži i docnije da stvori epohahio doba za Crmi Goru. Tradicijoiialna pažnja, koja je od crnogorskih gospodara ukazivana blagorcdnoj porodici Popović. uticala je i 11 a uzgoj ovog pokojnika, koji je, došljcdan u vjernosti svojih predaka, ostao do smrti čvrst, čestit, pošten I ugledan karakler, služeći kao živi primjer svojim tigledom u shižbi i svojom pojavom u živoou. Zato je njegov gubitak vrlo osjctan, a tim teži, što su primjeri pokojliikova poštenja rijetki. Njegova gotovost da se odazove svakom u nuždi, da pomogne drugome riječju i djelom razvila je kod njegovih prijatelja i po znanika ljubav i poštovanje, kod drugova jaka odanost, a kod preipostavijenih istinsko uvažcnje. Pokojnik je služio još od rane mladosti po raznini strukama, a najviše jc proveo u finacijskoj slnžbi i prije kratkog vremena, radi bolesti, stavljen je 1 : penziju kao kaptitJan i upravnik riječke carinarnice. Služio je svoju domovinu punih 35 godina. Njegov je rad prizuat i uvažen, za čem je i nagradjen Daniiovim redom IV. stepena. Pokojnik je učio u svojoj mladosti i pješadijsku podoiicirsku školu u Nikšiću 1886. godine, pn je docnijc imaprijedjen -11 čin po.'poručnika. Lahka mu bila Ijubljena zemlja! Razne vijesti. Prevarena varalica. L’ jednom društvn na brođu bvalio se ucki čovjek svojim klijumčaitkim pćdvizima. Svi su sc tome ču’dili, samo ga je jedan čovjck, slijcp na jednom oku, ozbiljno posmatrao. BFajzad mu pridjc bliže i pozcco ga 11 stranu 11 a nekoliko riječL Oni drugi su izg’olali, šta će biti. O'cl jetlnom poče livalisavac da se prenemaže, izva'di iz novčanika stotinarku i dade je onome. Poslije jo pričao, da j<; cinaj bio tajni policajac i tla se jedva od lijega otkupio jednom stotinarkom. Na trećoj stanici u'dju u brod fmansi, koji sc živo raspitivaii za je'dnog čovjeka slijepog na jednom oku, jer da jo isti jedan otl najprepreclenijih krijumčara. * , Oklopnica iz 1530. godine. Obično se misli, da su oklopbico liitunf modernc brochtrske gradjevmsko tehnike. Medjutim su ono kao i pađmoruice svoje pretcče i ako su ove bi'e rijctke. U povjesnici Johanilskog viteškog rođa priča se o jcdnom takvom brodu, koji se zvao „Banta Anna“. Taj jo brod i po našem shvatanju Ijio prava oklopnica, jer jo bio obiožen olovnim pločama, a ove načičkane željeznim klincima. Ovaj oklop je bio 'dovoijan štit protiv neprijateljskih tanada onoga vreinena. Rokao bi čovjek, 'da je to bio moderan brod, kad čita, da je isti imao svoju kapelu i dvoranu za prijem, pa i pekam, iz koj© s© va'dio ssvaki dan svjež h!jeb. Treba znati, da su trgovački brođovi onoga pa i mnogo kasnijeg vremena bili bez toga i da je njihova posada na širokmn nioru aioraia često puta seidmicama da se hranf' isključivo od pljemivog dvop«-

ka tc zbog toga pafiia ođ skorbula. (9kiopnica ,,S;uita Anna“ sagiadjena ješf Nici 1530. godine i pripadafa je eskadri, koja je pod zapoVjeili čuvenog Auidrije Dorije u službi Kaila V. osvojila Tunis. Tomo uspjehu, koji je postignut tek poslije žestokih borbi, mnogo je pridonijela ova oklopnica Johanitskog re ćla, kojoj nisu mog!e da nahuilc djulad iz tadašnjih lopova. * Najnovija amerikanština. U New-Yorku svalcim danoni skačd cejena zemljištu za po’dizanje zgrađa. Sad se već plaća za k) T adratni metar, 18.000 kruna. Zbog toga se dižu zgrade što više i u visinu i u dubinu. Najnovija takva zgrada baš je sad dovršona na prostoru od 2880 kvadiatnib metara. Ona je zidana u dubinu 47 mctara, a u visinu 288 metara i ima 55 spratova. Matcrija!, utrošen u nju lcži 250.309 tona. S polja je kamou i gvoždj'&J a iznutra poglavito mramor, grauit i diakai'. Ta gorostasna kuća ima oko 3000 vrata i isto toliko prozora. Vodovodne c jevi u njoj predstavljaju dužinu o ! 70 k.lometara, a basen iz koga se kuća snabdjeva vodom, hvata 181 kubni meiar. 25 liftova oiakšavaju saobraćaj na razne spia tove. U knći toj mogu da slauuju oko 10.000 osoba. Dva dugačka bodnika vode neposredno u jetlnu prizemnu i jeđnu podzemnu željezničku stanicu. Taj najnoviji ,,oblako'der“ (kako bi ga nazvali)' nosi ime ,,Woolwoith Bufding“. *

Poslijednje brzojavrie vijesti. Govor njemačkog državnog kancelara. Kb. Berlin, 28. septcmbra. U današnjoj sjedniei glavnog odbora Reichstaga uzeo je riječ državni 1 kancelar dr. M i c h a e 1 i s i u prvom redu tistanovio, da je ođnos Njemačke prema neutralnim državama zadovoIjavajući i da ga liijesu mogli pomutiti ni nečuveni napori neprijateljskih sila. Kancelar je 11 a to upozorio »ia svc tn veće privredne i finansijske potcškoee Francuske. Još je veća privređna bijeda u Italiji, gdje su kraj toga izbll? na površinu i unutarnjo-politički zapletaji. Na Englesku izvršuje neograničeni podmornički rat g 0 r k 0 i n eu m 0 1 j i v 0 d j e 1 0 v a n j e. Da se britanski vodeći državnici još uvijek drže, ili bar to naglasuju, onih ratnih ciijeva, koji su sa političkom i privrcdnom potrebom mira Njemačkc potpuno nespojivi, može biti uzrokoni samo varava nada u razdor izmedjn njemačlcog naroda. U Sjedinjenim Državama pokušava vlada sa svini sredstvima, pa i nečuvenim terorom, đa rasplamsa volju za ratom, ko.ia je ncznatna i kod najširih slojeva stanovništva. Mirni i sa pouzdanjem idemo u susret objavljenim ratnim mjerama od strane Amerike. U Rusiji vlada teška privredna kriza, naročito transportna sredstva nijesu dorasla svojoi zadaći. Iz;i toga j’e pie-ao dižavni kancclar 11 a njemački o'đgovor na papinsku no'u i rekao, 'da j'e njemački odgovor kodl prijatelja i saveznika naišao na o'đobravanje, kod većine protivnika primijeu je on sa očiglednom zabnnom. Teško se može shvaliti, kako može ijedan poznavalac međjunaroduog puložaja i običaja vjerovati, 'da bi Njemačka mog!a jodno* stranim izjavama. a 11 a svoju štetu lia'četi onako važna pitanja, kao što su izbiia na površiuu u ovom ratu. Svuka talcva javna izjava mogla bi u ovaj čas 'da djciuie zabunjujuće, pored toga što bi ošteUia njcmačke inlerese. Mi so time ne bi miru ni za korak približili, naprotiv rat bi se time samo produžio. On, državm kancelar, mora zasada otkloniti, da specifira nj'cinačke ratuo ci'jeve i 'da ta k o v e ć u n a p r i j e <1 s v e ž e r u k e 'đocnijim p r e govaračim a. Na kraju pozabavio se kancei;ir Wilsonovoni notom i ickao, da WHsonova osnova, 'da izmedju njemačkog narotla po sije razdor, nema izgieda u uspjeh. Wi! sonova nota samo je još čvršće ujcdi nila njemački narod. j |

1. oktobra počinje nova mjesečna i četvrt-godišnja pretplata. Moiimo, da sc isia za vremena obnovi, da bi sc inogao list bez ikakova prekidanja dostavljali. Kod obnove pretplate umoijavamo, đa se uzmu u obzir ove cijene: Pretplata: Za Beograđ, za Gubcmlju Srblje, za vojue ! elapne poštc, mjcsečno 2 krune; čelvitgodlšnjc k. 6. Za Beograd sa đostavom u ltuču mjesečno It. "'50. Četvrt-goalšnje k. 7'50. Za Mrvatskii, Slavonlju, Dalmaclju I Bosnu-Hcrcegovinu mjcsečno k. 2.00, četvrt-godlšnjc k. 7'H0. Za ostale zemlje Auslro-Ug*rske Monarliije miesečno k. 3, čctvrt-godišnje k. 9. Za inostranstvo mjesečno k. 4'50, čctvrt-go dišnjc k, 13-50. Kod plaćanja se ima jasno navesti točna adresa. Kod preselenja, osobito kod promjenc bojnih pošta nužno je, da se osim točnc nove adrese navede i prijašnja adrcsa. Uprava .Beogradskih Novina* v etajma poSta Beogratk ;