Београдске новине

Broj 303.

Ne'djelja T

ee kakav muškajac. Udovac, samac, «ve jnu po kući pomrlo pa mora on da dolazi na grobove im i iznosi u pokoj dufii. Nakupovao sirnite, penjerLje i druge kolace iz furundžijinica. To poredjao po grolo ye. I ukDčeno, čioto očajno sloji i poglo’dom moli dolazećeg BveStenika: da fito pre dodje do njega, prepoje te njegovu grobove, te kako bi mogao što pre on da ode sa groblja, pobegne i ne Blufia vifie oko sebe ovaj plać, cvilenje koje se svaki čas sve više diže, ponavlja 5 gubi (u kricima: „Tugo, Miio, domaćine! „Kuku Jovo, kuktt ćedol Lele sinkol * Pa što mi se čedo u snu češće ne javljaš i ne dolaziš?! Dodji sinko, javi ini se, ie majlca bar u snu češće da mi te vidja i razgovara. Cvili već iznemogla mater. Ali j _>j svešteziik ne dajc dalje. Btzo joj prepojava taj grob sina, da bi se ona onda morala dići od njegja i utirući suze, brecajući još od plača onda počela da razđaje prosjacima, slepcima i kljastima. A kao što je red i pbičuj da pri tome poinno motri i gleda: da ako k 1 * * * S * * * 9 je slepc^ kljasto prosjačo naiikuje po godonama 1 po izgledu na njouo umrlo čedo, ona da toga onda najviše gosti i priziva ka scbi: — Hotli čeđol Hodi ovaniol Pa kao da joj je sinčić sam ustao iz groba poetavlja ga do sebe, hrani ga i trpa mu u nedra nuđeći ga svačim: — Uzmi sinkol Obidji, okusi od ove piie, kolača. Najviše ovo uzmi. Dobro jo to. Slatko ie. Pokojiio moje čedo najviše mi je lo vole* lo da jede... Uzini sinko, uzmi čedol A pored toga da i ostale prosjake, božjako zove, priziva i njima da razdaje. A. mljih je puno. Iz cele varoši, svili mahala. Pa čak i sumanuti, poluludi. A osobito tada, na zadušnici. Jer to im je kab neki njihov praznik. I dolc traje plač, naricanjc nad grobovinia, služba božija u crkvi dok ne počne da se prepoj iva i razdajo u pokoj duša svi su oni ttamo na tilazu od groblja, olco porte. Tu Krenko, Toza, Noza, ludi Stefan, Ljuba... Svi oni. I s obe straue ulaza lepo poređjani. Neki umiveni, zakrpljeni, sa velikira torbama i bisagama u kojima će jelo da meću što ćo im preostati i sa testijama od vodo u kojima će piće pribirali. I gledajući sa uteza na grobije, slušajući pojanje crkveno iz crkve, čak se neki od njih krste, inetanišu i odgovaraju na jektenija. Sujnanuti već ne. Oni, onako polunagi, kao bežećiispred nečega grče se uzncvereno i uplašeno gledajući na groblje piač, upaIjene sveče. A opet svi, svalri čas željnoi pogledajvi i iščekuju kada će da sc svrši elužba i počue razdavati jelo. Neki još od sada, glasno, probiraju lepše, bogaUje grobove. A neki, i to čuveuiji fc celoj varoši od ovib prosjaka i "božjaka imaju naročite svoje grobove: obične fcakve poznate, bog&te porodice kod čijih grobova oni uVek idu i tarno kao neki iptalni gosti seđaju za trpezOm da jedu piju u pokoj duša. Eora Stanković.

Grad i okolica. jnevnš kaiencšar.

D a n a s je nedjelja L novembra, po *tarom 22. oktobra. — Rimobatolici: Karlo Boromejski blsk.; pravoslavni: Averklje cpiskop. Casnička i činovnička kasina otvorena jc đo 12 satl u noći. C. i k. vojničkl dom: Citaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcče. Slobodan pristup svakome vojniku. Ueogradski orieum (u zlmskom pozorlStu, prije Boulevard): Dvlje predstave, prva u 4 sata posllje podne a druga kao obićno u 8 - 30 satl uveče. Kinemarografi: Vojni kino u Kralja Milana uiicl 56 (Koloseum): U ( I 6 sati poslije podne predstnve za vojnike. C. 1 kr. gradjanski kino na Terazijama brol 27 (Paris): U 2*30, 4 1 6 siti posilje podnc prcdstsve zo gradjanstvo. — ,Slavijs": U 3’iiO I 6 tall poslljc podnc prcdstave za gradjanstvo. iNoćna služba u Ij ekarnama : U Bcdmlcl od 4. do uključivo 10. novembra obavijaće noćnu sluzbu u Beogradu ove Ijekatne: Kuž akovič, Knežev Spomenlk 2 : S e k u 11 ć, Takovska ulica 3, i P r o 11 ć Kralja MHana ul. br. 87.

Red vožnje parobrodom iz u Zemun: 7, 8, 9, 10, II 1 12 podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati

iieograd siiU prij loclm

podiic; 2, đ, 4, o, b, / i 8 snli posilje pod; Iz Zerauna za Beograd: 6'30, 7’30, 8’( fl’30, 10’30 i 1130 pr, podue; T30, 2 30, 31 4’30, 5’90, 6,30 i 7’30 posl, podnc. Zemuna u i'an csovu: u 6 sali ujuli j ti 12 sati u podnc — Iz Pancsov u Zemun: U 8-30 sali prlje podne 9 »ata poslije podne. — Rndja, kojn vo; Umedju Zemuna I l'ancsove I obratno n S ristaje u Beogradu. — Urodnrski saobrać, a b a c—8 m e d o t e v o, Polazak i« Bei srada za Sabaei »iljedom I i.ibotoin u 7*90 la n jutro; iz Sapcaza Beograd: ćetvitkom i u, djtljom tt 7 a. h juiro; U Bcograd« ca Smcdi revo: cetvrtkom I nedjeljom u 3 »nta posiii podnc; iz Smedereva za Beograd: utorkoi i petkpm u 8 sati u jutro. — Brodarsk aaobraćaj izntedju Beourada Budimpeste: Brod iz Beograda za Bi dimpežtu kreće svakoga dana u 5 sa izjutra; brod stiže u Budimpeštu drtigog dana u 5’30 ssfa poslljc podne. — Jz Budin pcžte za Beograd krećc brod svakoga dai u 8 saR prljepodne; u Bcograd stiže taj brg drunoga dana u 7’20 sati poslije podne, [tiodaiski saoRj^j lzmedju ?§muiia

utorak i petak u 1 sat ppslije podne, • Odlazak iz Szegeda prema Titelu 1 Zemun U srijcdu i nedjelju u 6 satl u julrp. Do! Mk U Zemutti U'sriiedu i nedjciju u csati uveče. Kfetanje pjupbroda z a vo utke. Odlazak jz Zcmuua l Beograda Otšovu svakoga ponedjcijka, srijcde i s i. ' P^ aza ^ * z Beograda u 5 sati lzjuti dolazak u Oržovu u 3 sata i m minu poslije podne lz Oiflove u Zemun i fie grad svake nedjelje, utorka 1 četvrtka, odl zak Iz Oržove u 5 satl izjuira, dolazak Bcograd u 8 30 sati u večer.

Botanička bašta.Otvorenautorkom, ćetvrtkom, nedjeljom i prazniclma. Posjet bolcsnlka u bolnlcama: U bolnici .Brčko*: od2—4 sata poslije podne. U bolnicl ,Briinn“: od 9’30—12 sati prlje podne i od 2—4 sata poslije podne. -— U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Vojno parno topl o ku patilo u Car Dušanovoj ullci. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i prazniclma od 7 sati prlje podnedo 12 1 / satl u podne, — b) Za gradjanstvo radnira danima od 9 sati prlje podne do 5 sati poslije podnc, a nedjeljom i praznlclma od 9 satl prlje podne do 12 x / a satl u podne. — 2. Parnokupatilo za časniko i njlma ravne činovnike otvorcno je utorkom, srljedom, petkom I subotom od 7 sall prlje podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sali piije podne do 12>/ 2 sati u podne. — Za grndjane muškogpola otvoreno Je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati poslljc podne. — Časnicima i njima ravnim člnovniclma stoje na volju da se siuže parnim kupatilom I u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12 1 /., sati, a nedjcljom I praznicima u 12 sati u“podne. Nhnokatolička služba Božija. Dauas, u neiijelju 4. novembra držaće se: v I. U Dvoru: U V 2 S sati u iutro sv. misa za vojnike. U 9 sati prije podue sveeatia misa prigotioin imendana Njegovog Veličanstva cara i kraija K a r 1 a. li. U župnoj crkvi: U 8 sati u jutro sv. misa. U 10 sati prije podne srpsko-hrvatska propovijed i pjevana sv. mlsa. U 4 sata po podne večernja. U poslene dane prva sv. misa počima u pol 7, a druga u pol 8 u jutro. Evangeiičko boKOsIuženje. Dauas, u nedjelju 4. nov. održaće se u evangeličkoj crkvi, Vuka Karadžića ulica u 9 sati u jutru hogosluženje u magjarskom, a u 10 sati u njcmačkom jeziku. Mojsijevsko bogosluženje. Danas u nedjelju 4. o. rn. biće uz Jutamju molitvu u mojsijevskbj Binagozi eškenazijeve vjeroispO\jcdno opštine u Kosmajskoj ulici br. 61, svečano bogosluženje u čast imendana Njegovog Teličanstva cara I kralja Karla, Priiog. Gospodja Viktorija HisakovićJug ović, apotekarska supruga iz Stapara, ustupila jc kao i mnije nagrade avoj posjjednji redakcijski honorar u iznosu od K 14,52 fondu za udovice i siročad. PomenUta svota upućcna jo fondu. Istorijski kaleudar. Na današnji dau, 4. novembra 1780. god. rodjen je francnski istoričar Pliilippe Paul grof Sćgur. Oduševljen tfr.ancusko’in revolucijom ovaj je plemić za vrijeme francuske revolucije dobrovoljno stupio kao redov u jedan bavarski puk, ali već za tri goditie postao oiicir, a pod Napoleonom i general i carev adjntant. Kao takav pratio je cara u ruskoj „otačestvenoj vojni“ 1812. god., koju je opisao u svome čuvenom djelu „Istorija velike armije 1812. god.“ Umro je u dubokoj starosti (93 god.) 1873. — 4. novenibra 1787. god. rodjen je ugledni engleski glumac Edmund Kean (izg.: ,,Kin“). Još kao dijete igrao je manje uloge na pozornici, zatim u putujućim družiuama. Tek kada je dobio mjesto u londonskom pozorištu ,,Drury I.ane“ (1814. god.) prosiavio se kao Shyiock, Othello, Richard III, Macbetii, Mamlet i Jago. Prilikom gostovanja u Americi (1820/21) i u Parisu (1818. I 1828. god.) ukazivanc su inu najveće počasti. — 4. novembra 1812, god. rodjen jc u V e r o n I talijanski pjesnik Aieardo g r o f A1 e a r d i. Umro je 1878. gođine. — 4. novembra 1840. god. rodjen je u Parisu čuveni vajar Auguste Ro d I n. Prve jc uspjehe postigao 1877. god. sa klpom, koji predstavlja ,,gvozdciio doba”, zatim 1881. god. sa kipom Jovana krslilc’j i. Najčuven : ja su mu djola 1 grupa ./'alairiri giadjani" i spo roenik Victora Hugoa. Čuveiio je i njegovo novije djelo „Ulaz u pakao“. 4. novembra 1847, godino uiuro jo u Leipzigu njeroački kompozilor Felix M ende 1 b 8 o u - B arth o 14 y. Ro : jeu je 1809. godiue, — 4. uovenibra 185U. godino umro je frnnruHki Blik'ai' Pa'ul Dol aroche. On je za svoje predroete uzimao nujvišo prodinelo iz fr;uvcusko j Bvjelsko Istorije. Od njega je oslalo nokoliko čuvcnih jKU’lrela Napoleona I- —■ 4, noverohi'u 1867. godino polukofio pnpinskb i franouske čele, koje su se J>il : e igkrcale U Civitavecohii radi čuvanja Inlegrileta papine države, u borhi kod Mentane Garibaldija, kojt je sa svrijim dobrovoljtiHrini odrodima pok'ulnVao da prodre do Riroa i da učini kraj )iapinoj državi, Kada jo Garibaldi, — koji j‘J Vcć Mq đosta dglfoko gnšnin u pupiuii dr/avu, •— 6uo za franeusku hderveneljn (a i 2vanična Ilalija roorala je pod priUekoin slranilt aila »a'uzeti neprijateljeko d ržanje prenia Gaiihahliju), ’odmali je ppčeo da se sa svojih 4000 Ijudi poylači, tPudeći se, da se đohvaU napalitansVih planina. Kod Mentaine ga sligne papfnski vojni otired u jačini od 8000 Ijudi, kojiroa Be bio pridružio fFancuski eksperhcjoni zbor, ovaj se posljednji u prvi mah JjJriao rezervfsanUi, Uo Vidjevšh ia paptea vojska ne tnriže izaći n'a’ kraj sa garibaldincima, stupi u borbu 5 rasturi PoStp m Franci^i «hovhi pvvi put

BEOORADSKE NOVINB > , praktično npotrijebili «voje nov» pu5k» „chassepot“-e, to je francuskl genei'al u povjerljivom Izvještaju o borbi kod Mentane naglasio dobri uspjeh novih pufiaka ičuvenim riječiroa ,,Les chassepots ont fait merveiUel". („Chassepot“-i počiniše ftudal) Griješkioim nadtežnih u Pai-izu, ovaj povjerijivi izvještaj bude objavljen, a gorespomenute riječi, k»je su od tada po»tale krilatica, izazvaše Bilno ogorftenje u Italiji. Još dugo gpđina docnije citirane su kao moto u političlrim Člancima. •— 4. novembra 1870. god. opkolili sU U toku njemafko-francuskog rata Nijemci jaku tvTdja\ai Belfort (blizu sadanjo francusko njemačko Svaj' arske tromedje) i otpočeli su je opsadjivati. Tvrdja,vu je bra.nio pukoVnik Denfert-Ro, ohcreau, koji je održao Belfort \»ve do kraja, Tek ugovorom o pianiiiju uLvrdjeno je, da se belfortska tvrdjava preda Nijemcima na okupaciju. Za vrijeme pregovora o miru Bismarck je u prvi mah upomo zahtijevao ustupanje Belforta Njemačkoj, ali je najzad odustao od toga zahtjeva. — 4. noveni bra 1873, god. umro je u VaraždinU hrvatski kymponista Ivan Padovecu — 4. noverobra 1911. god. potpisali su u Beriinu tadanji njemački *drža\Tii sckretar za spo’jne po slove pok. Kiderlen-Wachler s jedrie a tadanji frahcttski arabasador u BerlinU C a m b o n 8 diuge strane poznali njefiračko-francuski sporazum o Maroku. Ovim je sporazumom uredjeno marokansko pitanje, koje je tada (kao i prije toga 1905. gođ.) prijetilo da iza.zove svjetski rat. Dobi’otvorni koncerat SteHi Hegyesi u Beogradu. Kao fito smo već javili, priredićo đanas, u nedjelju 4. novembra. u vbli’koj pozorišnoj dvorani ,,K a 9 i n e“ na Terazijanm gospodjica Steffi Heg yesi dobrotvomi koncerat sa slijedećim programom: 1. Mozart: Arija Cherubina iz Onere „Figarova ženidba“; 2. Grieg: „U ladji“; 8. Max Reger: „Wiegenlied“{ V 4. Loevve: „Niemand hat’s gesehen“; V 6. Milan pl. R e i z e r: „Uspavanlca"; 6. Hugo Wolf: „Bescheidene Liebe“ 7. Oskar Dienzl: „LiliomszaI“; 8. Ivan pl. Zajc: „Lastavicam“„ Sve gore na\udene programne tačke pjeva gdjica Hegjesiuz pratnju gla soviia. Uz pratnju orkestra izvodiće se još slijodeće tačke; 9. Alabi|je.y: „SlaVnj" (kotoraturna arija);. j. 10. Ru c cini: Arija iz opere „Madaine Butterfly“ i znameniti koloralomi valcer „Poljubac“ od Ardittia. Osim toga iznjeće uz sudjelova nje cijele Vojne glazbe kapehiik Piro dvijo nove kompozicije, koje nijesu jofi sviranc u Beogradu. Prataju na glasoviru preuzeo j© g. Miian pl. Reizer, učitelj pjevanja na hrvatskoj operi u Zagrebu. Početak je u 8 30 uveče. Pretprodaja karata za koncerat vrti se na hlagajni „JKasine“ u zgradi mjesne etapne menaže .(Terazije 26). Uiaznioe važe kao propusnice kaio za vojnicka tako i za građjanska lica. Na blagajni sc vijedno dobiva i raspored koncerta. Za koncerat vlada u cijelom gradu živ interes, pa ima nade, da će pa biti vanredno posjećen. Ova umjetnica te> potpuno i zasiužuje. Mltrovske zadnšuice. Juče «ni bile zadušnice pred Milrovdan. ( Zadufinic« su dan, kad pravoslaVni hrišćani pohadjaju grobove svojih um®lih milih i dragih t prelivaju SLh vinom. Tramvaji za Novo Groblje biii su proko cijelog dana prepuni svijeta. Svttko je žurio da grobove s\’ojih srodnika obidje i održi Ttn pOmen. Veliki hroj Beogradjana bio je juče na Novoin Grobljur, da zakili grobovo evojih dragih pokojnika cvijećetn i vijcncima, Kraljevsko ugarska državna dobrotvorna lutrlja. • Na Osnovu najvišeg nai’edjenja uprava ttgarekih lutrija svakili li/a godina priredjuje državnu lutriju, čiia jo čista dobit namijenjena kulttmum i dobrolvomim ciIjevima. Tako ’fečeua uprava s;tda priredjuje XXXIII. državnu dobrotvornu lutriju sa zgodilcima u ukupnom iznosu o<l K 476.000.— čistih. Glavni zgoditaki iznoui K 200.000.—, n osim toga ima jofi 14,884 zgodilaka od 80.000, 20.000, (10.000, 6.000, 1.000, 600 i t. d., lioji »e svi ispiaćuju u gotovom novctt. Jevtinoća, velika vjerovatncst; za uspjeh i najzad dobrotvomi karo’klet’ tih lozova nalažu tiara, dft Bvojim pofitoVnnim čitaocima najtopldjo preporučimo tu lutrijtt. Vučen}« će biti 6. decembra tek'. god, Lozovi mogtt so dobiti kod kx. ttg. lafrijske Upravo u Budiinpefiti IX, FoVfimhlvatal (Hftttptzollamt), i to pofito se ttnaprijed pofitom pošnlje novac. Plan ovo lutrijelflaljo ročena uprava fia 2ahtjev svakoma }\agplal|nn f poilarino. Cijena lozova iznosj 4.— K (čofiri k rhne) od komada. Izgubljen novSaiiljt. Zenski fiovčftjpk aa »agledalam, ta mno sure (,,hrattn“) hoje, kbme ae na tezilo sedamd^di knma tt h.mkno’ama f fiešto aitiiog novea, feo i todno imalo pismo, sa adrcsotn sopatvenfka noVčani ka, i2gp])lj«v jd Poslauičkoim' ulicom. Umqljav« pttštoiri natesaf, da Isfi dOnose lt Ywpfl'&gamaga:',fti Tntendaivlure Glavno Vojfip Gfibeifiije, gdjeće od aopsfivepika diohHi fifigrtttbv '

4 . novembra 1917«

SErana 2f;

Traže se rađl prijema novca. Radi prijoma novftanih uputaica p<J trebuo je da se jave gospodinu Mihajhi Gjorgjeviću, profesoru, sa srtanom n Brtgovitoj ulid broj 14: 1. Pavle A r 6 i n o V, profesor tt peor riji) 8. Petar l. Illć, profesor; 8 . Dimitrije Premović, profesorj 4. Dragoslav GJorgjević, strplent lAko se koji od imenovanih ne nalazi U Beogradu, potrobno Je da pošalje fivofa tačntt adresu, na koju bi tatt bo novac mogao poslati. 1 Prilikom prfjema novcs potrebno Je Imati uza se redarstvenu legiđmaciju.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vcjnog vodstva. Kb. Berlin, 3. novembra. Zapadno bcjište: Oluja 1 kiša ograničila je borbenu đjelatnost kod svih vojski. U F 1 a ndrlji podržavao Je neprijatelj Jaku vatru na grad B i x m u d e i njegove priključne linije. U noći od 1. na 2. novembra do kraja smo nesmetano od neprijatelja izvršili već davno smjerani premještaj naših linija kod Chemin des Dames-a. Sve su kretnje ostale prikrivene neprijatelju. koji je još do juče o podne protiv tih od nas napuštenili položaja upravljao živalmu vatru. Na r a jns ko-m ar u sko m prokopu kođ Jednog su izvidjačkog napada privedeni sjevero-američki zarobljenici. Naši su letači u noči od 1. na 2. novembra bombama napali na L o ndon, Chatam, Oravesund. Ramsgate, Margate 1 Dfink 1 r c h e n. Prema jaklm požarima', koji su u tim mjestima izbili. može se zaključiti, da Je napad hnao dobro djelovanje. U posljednjim danima umnožio se kod naših borbenih letača broj njihovih vazdušniii pobjeda: kod poručnika M fi 11 e r a na 32, podnarednika B u c k 1 e r a na 23, poručnlka B6hme-a na 21 i poručnika Bong r a t z a na 20. Istočno bojlšte: Kod Dvlnska, Smorgona, Baranovlća i na donjem Z b r uc t u oživjela je vatrena djelatnost. Maćedonsko bojlšte: Na ovom frontu uzdrgla se topnlčka borba istočno ođ Vardara do matne jakosti. Prvi zapovjednik glavuog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 3. novtanbra. Ni sa Jednog bojišta nijesu javljedo sada naročiti dogadjaji. Pooštreni podmornički rat NOVA POTAPLJ.4NJA. Kb. Berlin, 3. novembra. U zatvorenom prostoru oko Engitske potopile »u naše podanornlce opet 4 parna broda 1 2 jedrenjaka. medju njima je jedan parni brod pucnjavom Istjeran lz osigurane pratnje. Jedrenjaci su eogleski, „Cupido" sa 12.600 tona, (tovar zapušači i kreda), zatim „Tom Robber“.

Venecija progiasena otvorenim gradom. fh’aročiti brzojav „Beogradskib Novina") Rotterdam, 3. novembra. Talijanska vlada, da sačuva venecljanske znamenitosti, proglasila Veneciju o t v o r e n i in gradom. (To bl lmalo značiti, da se Venecija, koja je uredjena poput tvrdjave, ne će opirati četama središnjih vlasti. Op. Ur.)

Proglas nove talijanske vlade. Kb. Lugano, 3. novembra« Nova talijanska vlada izdala Je POHi Voilom prodiranja četa središnjih vla šti u gornjoj Italiji proglas na naro { kojem veli, da se u ovaj čas radi Iti 111 ne bltl *a Talljane^ Stoga vlada moli narod, da bude slo^ žan 1 disciplinovan. Parlamentarisanje njemačke vlade. (NaroCitl brzojav „Beogradskib Novlna") I Berlin, 2. novenibra. U skorom će vrcmenu novi državnl Eancclar pred glavnim odborom Reichrtfaga iznijefi »voj program. Hertling, će prije nego se opet u Bvrhu predaj« avoje đojakošnje idužnosti na kratko vriJeme povi’ati u Munchen, jofi neko vrijeme oatati u Berlinu, da sudjeluje u vijeća.njima, koji od parlamefitaraca da uđju. tt novu njeniačktt vladu, Drži so, _da ća podkancelarom postali 'jedan napre'dnjak; i to Payer ili Dove.

Vazdušni napad na London. Kb. London, 3. novembra. Reuterov uređ donosi zvaničiiff saopštenje napađa na London, u ko-j me nastoji umanjiti uspjeh njeniačkiiž letllica. Izvještaj na kraju veli, da se: protiv njemačkih letilica uzdiglo više engleskiii vazdušnih brodova, od kojib da su se svi neoštećeno — povratilit natrag. >

Ivonitne obiove. OBJAVA. Naredboni c. i k. V. O. O. odj. 8/a. br. 18.208 od 18. oktobra 1917. dignut Je Ludwig Eichenwald sa dužnosti nadzornika nad firmom R a d ov i ć & C o m p. u Beogradu, a na njegovo mjesto odredjen je Josef G e-j s c h e i d t, Knez Mihailova ul. br. 49. C. i k. okružno zapovjedništvo Beograd-grad. Dobar Klavir ILl PIANINO traži se odmah. Ponude još u ponedjeljak podneti Ai Esra, Knez Mihajlova ulica br. 30. 33(379

■ ■ ■ ■

HOTEL

■ • ■ •

Svakosa dana KOHCERAT I. bečke saionske DAMEN-KAPELE.

Francuski listovi predvidjaju dalje odstupanje Talijana. (Naročiii brzojav „Beograđsidh Novina") Bcrn, 3. novembra. ,,P e 111 J o u r n a 1“ javlja iz RIma, da se ofenziva središnjih vlasti nastavlja velikom brzinom I žes t i n o ni. Talijanska vojska uzmiče 1 nastoji, da se riješi neprijateljskog uticaja. Biće potrebno da talijanska vojska odstupi i dalje od Tagliamenta. (To se več zbilo. Op. Ur.) Porazni uticaj pobjeda središnjih vlasti u Londonu. Kb. Berlin, 8, jvovombra, Wolffow ttred jav'ija: Pobjcdft njamac’ldh i autitro-ugarskiii četa i slom ItaHje jzazvao je u Kngloslooj zaprapafitenja. Svi eu krugovi bolno izueuadjeni, pofito »u svi bili nvjcrefii, da Attstro Ugarslcft vifio nijo gpoaobrm ni za kftkTO ofonzivtt. Jofi »ti vrijeme, kad je napad v*ć bio sapofteo, rekao jo Sir Edward Carson. prema tzvjoštaju „Tim* aa“ trtumfirajući: „Promialite samo, Au»tro-Ugarnka hoć* da, ee i daljo (bori I GuWtak »vih tidijanskih tekovina Lnglese aitrahovito boli, jer stt njihovi listovi Joć 29, aeptomhra pohvateo naglasili, kako je Itahja jedina drfiava od epornzumnih »la, koja je srediinjim vla'atima otela. 135iekMre •vrooaidh romaha.

EHSPOZITURfi PEŠTAHSKE-ĐSARSKE KOHERCIALNE BANKE U BEOORADU KNEZ MJHAJLOVA 50. OLAVNA UPRAVA C. I K. MONOPOLA PETROLEJA I ŠPIRITA Bavi se svima bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. Ipetijalno odjelenje la šUjanje nova<a ratnlm «arobl|ewicima I intarniranima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. ZflSElMO OfilClCHlO Zfl rohfl zo svt vrste trsov. poslovn. n Osnovna slavnica I orifnve n U | Z 32 ,flgB truiHi. | [