Београдске новине

Broj' 321.

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINB

22. noveinbra 1917.

Strana 8

r )dnc do 5 satl poslije podne, a nedjeljom praznicima od

poslije 7 sati prije podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvc radnlm danlma od 9 satl prije podne do 5 sati

danima od 9 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom I praznlcima od 9 sati prije podne do 12V a satl u podne. — 2. Parnokupatilo za časnike i n j i m a ravne člnovnike otvorcno je utorkom, srijedom, petkom 1 subotom od 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i prazniclma od 7 sati prije podne do 12'/ 2 sati u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo poncdjeljkom i četvrtkom (ako u te danc ne pada kakav praznlk) od 9 sati prije podne do 5 satl poslije podne. — Časnicima I njima ravnim člnovnidma stoje na volju da se služe pamim kupatilom i u danc odredjene za gradjanslvo (ponedjeljkom i četvrtkom). Biagajna se zatvara radnim danima u 12 1 /., sati, a nedjeljom i praznicima u 12 satl u'podne. Svečani pomea prilikom godišnjice smrti Njegovog Veličanstva cara i kralja Franje Josipa I. Jučc se prilikom godišnjice smrti Njegovog Velieanstva cara i kralja Franje Josipa I. u rimokatoličkoj kapcli u dvoru održala svečana služba Božja. Pribivao joj je preuzv. gosp. vojni glavni guverner, mnogi viši časnici, kao i gospodje i gospođa austrougarske kolonije. — Isto se tako održao svečani pomen i u pravoslavnoj Sabornoj crkvi, kao i žalobna služba ti izraelitskim bogoštovnim opštinaina. Iz Saborne crkve. Staranjem crkvenog starješine visokoprečasnog protojereja Nikole D. Božića Saboma Crkva proslavila je 77-mu Bvoju liramovnu slavu, svetog Arliistratiga Mihaila, vrlo svečano. Pobožnog svijeta hila je -puna crkva. Svetu liturgiju je Vršio visokoprečasni arliimandrit Plat o n u zajednici sa g. g. Angjelkovićem i Davidovićem, protojerejima ž djakonom. Na honr je pjevalo, kao j uvijek, vrlo jskladno crkveno beogradsko pjevačko idruštvo. Poslije zaamvone molilve izvržen je obred siječenja slavskog kolača. Pored crkvenog tutora g. Lazaridisa, trg., kolač su pridržavah još i gospodin Vasa Antonić, predsjednik opšLine, g, Nikola Stefanović, biv. ministar i g. Kosta Popovič, direktor Narođne Banke, Saborna crkva — za sirotinjd. Saborna crkva poslala ie sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 44.36 kruna, koju je svotu skupiia na tas prilikom bogosluženja, kao svoj prilog za pomaganje sirotinje grada Beograda. Odlikovanje. Njegovo Veličaustvo je u znak piijoianja odlične službe u naročithu poplovima odlikovalo c. i k. đirektora etap*ie pošte i hrzojava, Augusta e i x n er a (časuičkim krsiom reda Franje Joslpa s latnorn. dekoracijom, Koneerat u časničkoi kasini, U c. i k. časničkoj i činovničkoj . kasini održaće se danas, 22. novembra, poslije podne koncerat s ovim rasporedom: 1. Zielirer: Ouvertura k operi „Fesche Oeister“; 2. Strauss: ,,Freudengriisse“, valčik; 3. Ha!evy: Finale iz opere ,,Židovka“; 4. Delibes: ^reludij iz opere „Coppelia"; 5. Marclietti: „Fascinacija", ciganski valčik; 6. Drescher: Bečki humor, karišik. Jstorijski kalendar. Na današnji dan, 22. novembra 1780. god. rodjen je uTkalmiihle kod MessIircha komponista Konradin Kreut zer, ikoga ne treba brkati sa komponfslom P od o 1 p h o m Kreulzerom (rodjenom 16. XI. 1766. god. u Versaillesu kod Parisa), feto ga onomad povođom njegovog joIdjen-dana na ovom mjestu pomenusmo, Konradin. Kreulzer bio je kapelnik u mnogiin velikiru pozorištima, prvo u .v iirLtemberškoj prijestonici StutLgartu, pa u Beču, Kolnu na Rajni / tx Rigi. Komponovao je nekih trideset opera, od feojih je na,j[X)znatija „Prenoćište u Granadi“, zatim muškc horove itd. —■ 22. novembra 1816. gođ. rodjena je engleska rornansijerka Mary-Ann Evahs (opšte poznata pod svojirn književniOkim ajraenom George E1 i o t (ne E11 iot kako

je često pogrješno pišu, a kako se prezivao čitav niz znamenitih ljudi u Engleskoj, generala, admirala, diplomata 'i knjilevnika) na imanju Arbury Farm u pokrajim W a r \v i c k s h i r e (izg.: ,,Uoru.kš’r"). Od njenih čuvcnih mBOgobrojnih romana, koji su mnogo prevođjeni na druge - jezike, jomenućemo samo „Adam Bede“ ,,Middlemarch“, „Silas Marner“, ,,Romola“ i ,,Damei'Deronda“, a od spjevova „The spanish gipsy“ („Spanska ciganka") i „Agatha“. Mary-Ann Evans bila je veoma obrazovana žena. Vladala je ne sanio rjcčju i peroni francuskim, talijaniskim l njemačkim jezikom, već i starogrčkimi i jevrejskim jezikom. Ona je bez suinnjc najbolji romansijer u novijoj engleskoj književnosti, Odlikuje se prije pvega stvamom i prefinjenom karakteriistikom, zdravim pogleđima na život ,i jedinstvem'm poznavanjcm narodnog živola u Engleskoj. Njen privatm'život bio je dosta romantičan. Pošto je dugo godina bila dragarica u životu književniKU G. H. Lewesu, ona se po njegovoj smrli utlala za nekog starog ti’govca, pfijatelja iz mladosti. Umrla je 22. đecembra 1880. godine. Da se javi opštlni građa Beograda. Dušan Todorovie, koji je stanovao ili stamije i sada kod Stojana Radojičića, kafedžije u Beogradu, potrebno je da se odmaii javi radi izvjesnog hitnog saopštenja tajništvu opštine grada Beograda. Rad XV. prodavnice životuih namirnica. Petnaesta prodavnica životnih namirnica opštine građa Beograda, koja se nalazi na Senjaku u Majdanskoj ulici, radiće od sađa svalcoga dana samo od 7 sati prije podne do 1 sat poslije podne; poslije podne ova prodavniea ne će raditi, o čemu se izvještava gradjanstvo ovoga reona, radi znanja i upravljanja. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda, izložiće se javnoj prodaji zaostavština p.oč. Ljubice J o v a n o v i ć, na dan 5. decembra ove godinc u njeiiom stanu u ulici Ribarskoj broj 2. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se ku.pci, da na ovu prodaju dođju. 1 Nastavnici i nastavniee na uovo-otvorenoj privatuoj ženskoj realuoj gimnaziji u Beogradu. Konačuo je imenovano nižc navedeno nastavničko osoblje na ovdašnjoj žeaskoj gimnaziji, i to: gg, i g-dje: Dragoljub l’opović, Pavle Svabie, Gavrilo Jovrcuvvić, MiJivoj Bašić, Paulina Lebl, Aleksandra Jliletić, Angjelij-a Aćimović, Jovan Marjanski, dr. Milan 'Sevfć, dr. Mita Lukić, Marija Gjurić, Nikola Lazić, Kruna Aćimović, Sava AnLonović, Milivoj Simić, Vukosava Popović, Vosa Dimić, Viadiniir Zdelar, Petar Tipa, Dannka Milosavljević, Natalija Obrenorić, Gjura Dimić, Leposava Bošković, Svelozar Pavić, Draga Gjunč, Nađežda Stojiljfcović, Darinka Janošević, Ljubica Atapackovie, Cedornir PeLrović, Danica Bajić, Angjelija Lazarević, Kosaia Joksić, Karolina Rot, Mihajlo Borisavijcvić, Koj sara Cvetković, Natalija Gjorgjević i Sofija Predić. Kao škoiski ijekar imenovana je đr„ Desanka SLojiijkovič. Predhodna prcdaia nlaznica za nedjeljnu predstavu beograđskog orfentna. Zbog velikc navale, koja uvijek vlada jwi nedjeljnim predsiavama beogradskog orfeuma, izdavaće se ulaznii e kako za pređstave poslijo podne tak'o i za one u veče od danas 22. o. m. na blagajm beogradskog orfeuma. Proporuča se, da se svako tim ulaznicama snabdije za vremena, pošto će u brzo biti razgrabljena sva sjedišia.

J

Osiguranje ratnog zajma. Ponovo je Izišao pozlv da potpomognemo domovinu potpisom ratnog zajma. Svafca kruna, koju potpišemo, oslgurava pobjedu i donosi nam mir bliže. Da bi se ovo potpisivanje ratnog zajma svakome omogućilo, osnovano je osiguranje ratnog zajma, koje ima ove važne odlike: 1. Prima sc svaka zdrava osoba, muško ili žensko, od 15—60 godina, do svote od K 5000. bez Ijekarskog pregleda. Za veće svote potreban je ljekarski pregled, a tu vrijede i naročiti povoljni premijskl uvjetl; 2. Onc, koji su na vojnoj dužnosti, može prijaviti ma koji član njegove pcrodice, poslodavac ili opština, odakle je rodom; 3. Niži prilozi bez razlike starostl; 4. Osiguranje ima p o t p u n u vrijednost, CaR u slučaju smrti u r a t u ili s a m o g b i j s t v a. 5. Mogućnost zaključivanja osiguranja na 10—20 godjna; 6. Potpun iznos kamata na ratni zajam za potpisivača. 7. P1 a ć a n j e p r i 1 o g a p o v oI j i potpisivača, g o d i š n j e, p o 1 ug o d i š n j e, č e t v r t g o d 1 š n j c ili nijesečno (kod radnika takodje nedjeijno). Za sticanje prava na svotu od K 1000.— VII. neoporezovanog 5V a % austrijskog državnog z a j m a ima se na pr. kod 20-godišnje otplate položiti mjescčno samo K 3.10, kod 15-godišnje otplate mjesečno samo K 4.25, kod 12-godišnje otplate K 5.55, kod 10-godišnje otplate samo K 6.80 8. Osiguranik može u svako đoba prekinitti uplate; u ovom slučaju ne mogu uplaćene premije n i k a d a z as t a r j e t i, čak ni onda, ako je uplaćena samo jedna ili višc premija. Pri tom se primjećuje, da sc ne moraju plaćati nikakve takse: niti za žigovinu, niti đođatak za ratuu opasnost, čak nl za one što su tia bojištu. Osiguranje ratnog zajma može se uzeti u obzir takodje pri potjiisu VII. iieoporezov an o g 5V 2 %' a u s t r. d r ž a v n e r e n L e, naravno samo kođ minirnalnc sume ođ K 1000. Pri tom vrijede naročito ove odredbe: i a) obezbijedjenje v’rijedi ido roka rentc, t. j. do 1926.: traje dakle 9 g o d i li a; b) pri kraju osiguranja prima potpisivač p o t p u n u v r i j e d n o s t osiguranja rente u g o t o v o m n o v c u. Ako potpisivač za trajanja oslgnranja umre. onda se nasljednicima odmah i bez daij© premijske uplate izdaju potpisane rente. Za potpisivanje i osiguranje državne rente VII. austr. zajma od K 1000 vrijede ove premije: K 90.— godišnjei K 45.90 polugodišnje, K 23.40 čctvrtgodišnje i K 7.95 mjesečuo. Kod plaćanja premije primaju se obveznice ratnog zajma VI. i ranijih emisija do K 5000 po tečaju izdavanja. Svaki vlasnik ratnog zajma ntože putem osiguranja ratnog zajma znatno povisiti svoj potpis bez helera gotovine. Kao kod predjašnjcg ratnog zajma, tako je i ovdje vojni fond za udovice i siročad stavio svoje usluge na raspoloženje ovoin plemenitom cilju, pošto je dopustio potpisivačima naročito povoljne uslove. Obavještenja se mogu dobiti kod vojnog fonda za udovice i siročad, Beograd, Kralja Milana ul. br. 4.

Vijesti iz unutrašnjosti. Otvaranje narodne kuhlnje u Kruševcu. Iz Kmševca nam piša: 18. o. tti. je svečano otvorena narođna kuhinja, Otvaranju su jprisustvovah i okružni .za(povjednik pukovnik pl. Baumann u pratnji časnika i vojnih činovnika kao i gospodje i gospođa iz mjesta, koja su eudjelovala u st\ r aranju ove blagoLvomo tastanove. U stvaranju narodne kuhmje su sp naročito odlikovalo gospodjb i jdjevojke kruševačke, međju ovima osobilo gospodja V o j č i n o v i ć, gospodja N i k o1 i 6 i gospodjica M a r k o v i ć. Novi advokat. Advokatu Jovanu O b r a d o v ić u iz Gornjeg Milanovca dana je privremena dozvola za izvršenje advokatske prakse sa sjedištem u Gornjem Milanovcu. Dnevne vijesti. Nordijski mirovni kongres. U ponedjeljak, 3. l U ulorak, 4. de'cembia, održate se u Kristijaniji norklijski mirovni kongres. Kako je ^igovoreno, sudjelovaće na kongresu po 25 zastupnika mirovne organizacijc svake od tn nordijske zemlje. Dnevni red obulivata izmedju ostaloga raspravljanja o kiordijskoj mirovnoj organizaciji i o pitanju racla za stvaranje saveza država. Kristijauija bez saobraćaja. Doznajemo iz norveskog glavnog gtada: Počev od 1. novembra obustavili sa saobraćaj evi gradski automobilski fijakeri, a kako se čini, učiniće isto i fijaken sa konjima, pošto su oskudni obroci hrane za konje. Ako se sada sluči, da jtramvaji u'dafe u štrajk, ostaće jKiistijanija pofpuno bez saobraćajnib sredjstava. Bogat grin. Pišu nam iz Graca: iTgovinskom baItovanu Trautzsćbu desio se neobičan slučaj, da mU je jedan jediti krornpir pao na lebu. Isti je uhvalio torijen i razvio se neobično brzo. Biljka je istjerala i jiove mladice, te je najposiijje zauzela površinu očl dobrih 5 kvadratnih melara. Kad je došla žetva, vlasnik je dobio 240 'krompira u ukupnoj težini od 11 kg, od kojili je najveći bio težak pola kiiograma, Otkriće starili umjetnih djela u Ljubljiiiu. Pod jpailerom i krečom ljubljinske dvorske crkve nadjena su umjetnička djela srednje yjckovne urnjetnosti. Unutrašnjost crkve — koju je digao Kazimir Veliki sredinoni 14. vijeka — jzradjena je freskama. Freske potiču od konca T4. i!i početka 15. vijeka i to od dvorskog slikara Andmszeka. Na slikama se vidi jak utjećaj isločnjačke umjetnosti.

Razne vijesti. Borba oko imena uiica u Parisu. Od prilike olrag mjesec đana nacijonaliste zahlijevali su od opštinskog v jeća grada Parisa, da sc onim pariskim ulicama, čija imena potsjećaju na neprijatelja — kao na pr. JElue de Beriin, Rue d’ Ailemagne i t. d. ,— nadjenu đruga Hnena. — Vijcćo je taj zahtjov odbilo. No s tim se nacijonaliste nijesu smatrali poraženim. Oni sad otvoriše novu vcjnu, naperenu ne samo pioiiv pomenu'ih u ičnih imena, već i protiv .ulice „Richard M%gner“, koju su. na svoje veliko uprepašćenje, gospoda Maurice Barres l drugovi otkrili u jednom liovorn pariskom zagradju. U toj uhci nema zasađa već fsamo nekoliko kuća, a čitavo njezino zemljište pripada jednom pariskoni bogatašu, koji u veliko šluje Wagnera. Taj je gospodiu — još prije no jc rat btiknuo ■— prodro do pariškog opštinskog vijeća, te nova ulica nosi 'ime najvećog njemačkog muzičara. „Figaro", organ nac jonalista, traži sada, se ođstrani ulična tablica, koja nosi ime jednog od ,,naj-

mrskijih neprijatelja Francuza". Ali nitž vlasnik uh'ce, niti parisko opšinsko v jeće ne će xu ovaj put da znaju za kakbvil promjenu l'mena. Sad su se nacijonaiistb obratili Painleveovom ministarstvu, Vidićemo, šta će ono odlučiti. j Šta se sve dobije od kostiju? < U ovom dugom i golemom ralu pokazala je telmika, da se x kosti mogul posvemašno izrabilti i upotrebili za raznai sredstva, koja sti nužna za prehranu ljudii i životinja- Kako jedan njemački keDBlčkotelinički Ijerlnik piše, izradjuje se u jifinoj injemačkoj tlvornici konzer\'a dnevno iz 600 metr. centi kostiju 100 ceuli masfi za branu. Zatim se iz tih kosti izvadi 15 cenfi mesnog ekstrakta i 300 renti hrani» vog nadomjestva sa 45 poslo bjelančevine. Množina čiste masti, koj.i sc na taj način u Njemačkoj dobiva, izno.-i u mjesec dana 1800 tona. U Frankfurtu^ na tamošnjoj klaonici, dobilo se tečajom jednog mjeseca iz 20.791 kilograma .su'rovih x 769 kilograma kuhamk kostiju 2542 kilograma masti i 31.000 li'ara kaše iz kosliju. Tako e‘o u Njemačkoj dobivaju mast. Ronioci za vad.ienje potonulili brodova iz ltiora. U etigleskini se novinama intiogo' raspravlja i piše o toin, kako će se poslije rata dobar dio brodovija, što je. potopljen, opet izvući na površinu. Ui tu svrhu da se već izobrazuju naročitf ronioci. U Engieskoj su uvjereni, da se dade ntnogo brodovlje sa morskih chibina izvaditi 1 to će brodovlje opet vršiti svoju siužbti. Tako je na printjer brod ,,Mil\vaukee“ ležao 20 godina tt. morskoj dubini, pa su ga izvadili. A već se izgradjuju i kolosalne sprente, koje će taj posao olahkotiti. <

Poslijednje brzojavne vijesti. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 21. novembra. . \V o I f f o v u r e d javlja: Na bojištu južno od C a m b r a i a Englezi ođ podneva ponovo napadaju. Napadi su još u toku. Poslije podne započeli su jaki francuski napadi na frontu Craonne do Berry-a u-bac-a. Na istoku i u Italiji nema nieeg novog.

ZsonltiK oiUaoe. OBJAVA. Ovime se svi oni poreski obvežnici, koji su prontijenili stan, u konte su bili za vrijcme kad je vršen popls za porez, to jest u mjesecu februaru r martu ove godine, a nijesu dobili poresku knjižicu, pozivaju, da u roku od 8 dana pređstanu poreskont odjeleniu. c. i k. okružitog zapovjedništva za građ Beograd u Kralj Aleksaiidrovoj ulicf br. 11, I. sprat soba br. 3, radi prijave novoga stana. Beograd, 8. novembra 1917, C. i k. okružno zapovjedništvo.

EKSPOZiTURA PESTAHSKE-UGARSKE KGMERGiALNE BANKE u Becgradu — Knez Hiiialiova br. 50. Sjsecijalno edjelenje za šiSjanja novaca ratnšm zarobžjenizima i interniranima, Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna

019

r

Bosa Despotović i Geza Jakab Vjenčanf.

*3962

zimsko posoniira BEOGRADSKI ORFEUM (PRIJI BOUUVAttO). VU't S« »traue žw«>»vc u)l<c. DANAS, U 8 SATi U VEČE VEUKA PRSDSTAVA

Ožalošćena porodica umrlog kapetana I. klase, Milana Laz. Popovića, činiće svom dragom t MILANU tro-godišnji pomen u subotu 24. ov. mjesccfl, u Savinačkoj Crkvi, u 11 sati prije podne. Beogrnd, Avalska uk 17,

a*9iA

Sa bolom u duši isvještavam sroduike i prljatelje, ovdje I na stranl, da je moj đragi suprug, dobrl otac 1 brat + Milan Arandjelović protesor is Niša, poslije kratkoga i teškoga bolovanja pretninuo u nedjelju 11. ov. mjeseca, u 48. godini svoga života u Jagodini, gdje je i sabranjen u porodičnoj grobnid. Jagodlna, 20. novembra 1917, Qžak>iš*«nfc »apvusa Zorlu ia djeco«, braća, Jeatre I osiala taaUlia. 33911

Ožalošćena porodica uinrlog majora Borivoja Marinkovića, činiće svom dragom i milom f BGR! tro-godišnji pomen, tt subotu 24. ov. mjeseca, u Savinačkoj Crkvi, u 11 sati prije podne,

Beograd, Avalska ui. 17.

33906

Naša dobra Y MILICA TOMIČ djak teliničkog iakulieta, umrla je 20. ov. mjeseca. Saliranjena 22. ov. mjeseca u 10 sati prije podne, Bcograd, 21. novembra 1917, Kosmajska ulica br. 41. Ožalošćeni: otac Kosta Toinić, advokat; mati Draga; braća: Momčilo, Strabiuja i Toma; sestre: Sofija i Jelena, set Dr Ignjat Bokur, protesor; snaja Ružica; bratidne: Miroslava i Branka; sesltić Aleksandar. 339SS

Gospodja Jelena Stojanovićka, sa djecom izvještava srodnike i prijatelje, da će svome mužu i milom tati t Milanu D. Stojanoviću konjlčkont kapetantt, davati polu-godišnji pomen u subotu 24. ov. mjeseca u 10’|j sati prije podne, u crkvi na Novom Groblju. Beograd, 21. novembra 1917.

33957

Lenka Spasić javlja svojim prijateljima i poznanicima, za svoju prevelfktt tugu i nesreću, da je izgubila svoga prcmiloga sina t NIKOLU koji je prenunuo daleko od svoje majke 13. novembra u Ženevi. Btograd. Caa Uroža DUca b». 25. Ožatočćcnl vjcftto: buH Lenka; lapniea Dana; ktet«ca Jda; sestrc Vhla i Aaka; brat Gjokica 1 oetrfa 33969