Београдске новине

Strana 2,

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

15. dtcembra 1917.

Broj 343.

iftten", 4732 tone, „Ovld* 4 , 4158 to08 , kao I Jedan s 8 topova naoružanl pomoćnl krstaS, ćlja Je posada većim ttUelom propala. Naćelnlk admiralskog riožera - moraarioe.

Unija i Talijani. (NarotSlU brzojav „Beogradsklh Novlna**) Lugano, 14. decembra. Od kako su Sjediujene Države objaviie Austro-Ugarskoj rat nalaze se pne na vrhuncu talijanske narodne miJošte. U talijanskoj Štatnpi ima već nagovještaja, da baš bliže privredno zbliKenje prema Sjedinjenim Državama leli u interesu Italije, jer ta prekomorsika ftila ne bi mogla svoj privredni utićaj leloupotrebiti za politička svrhe, kao tto se to od evropskiii sila može očekivati. Juče je u Rimu pred amerićkim poslanstvom priredjena velika narodna manifestacija, kojom su prilikoiu drža|1 govore gradonačelnik knez CokHina, nlvšl irredentistički ministar Barzi1 a i i poslanik N e. 1 s o n P a g e. Slične S nanifestacije su, kako se javlja, odrEane i u drugfati gradovhna pred američkim konzulatima. Zvanični list ,,G i o r u a 1 e d‘I t alla“ piše: Italija ne bi ni danas mogla iprihvatiti zahtjev grofa Czernina da «e vrati k status quc ante, naprottv, ona bi morala zahtijevati rije-Senje tcfitorijalnih pitanja.

Engleska u ratu. Ne će se povrijediti nezavlsnost HoJandljc. Kb. London, 14. decembra. U donjem domu je pitao poslanlk K i n g, da li saveznici smjeraju, da ni u toku rata ni posiije njega ne povre'de teritorijalni lntegritet, riječno pravo i kolonijalne posjede Holandlje. Cecil je odgovorio, da sc ni sad nltl se ranije smjeralo o kakvoj povrje’di nezavisnosti Holandiie i njenih po»Jeda. Borbe na zapadu. Francuske novine iznašaju opet njeruačke i austro-ugarske izvještaje. Kb. Berlin, 14. deccmbra. Wolffov ured javija: „Matin" |>lše: Njemačkl i austro-ugarski vojni Izvještaji, koje je Clćmenceau dozvolio da se mogu objaviti ti francuskoj štampi, jako stt uznemirili javno nmijenje. Naročito su njemački izvještaji 0 borbama kod Cambraia demoralisali izvjesne stanovničke krugove. ,Uglednl parlamentarci zamjerili su Clćmanceau zbog tih njegovih mjera. 1 doista francusld listovi od 6. i 7. dccembra nijesu donljeli ni njemački ni austro-ugarski vojni izvještaj, u kojima se javlja o velikom porazu kod Cambraia i Tafijana na visu Maletta.

Objava rata Kube Austro-Ugarskoj. Kb. New-York, 14. deccmbra, Rcutcr javlja: Po jednoj vijestl iz Havane proglasio je kubanskf parlawienat ratno stanje izmedjti Kubc i AustfO-Ugarftke, Revolucija u Portugaliji. tNafočIlt bfzoiiv ,,Beogr;iđ»kHi Novhta".) 2eneva, 14. decembra. ,,P e 111 J o u r u a 1“ Javlja Iz Liiiabona: Portugalska vojskn u većini garnizona je prešla na strami novo re.volucijotie vlnde. Rovolucijonari su uapsili miuifttro vojnog i spoljniit po»lova. U Oportu Jc mirtio, u predgraUJima Llsabonu I Cotmbnt borbe Još traju.

(NaroCitl brzojav „Beogradsldb Novina") Llsabon, 14. decembra. (Havas). Novo ministarstvo je ovako sastavljeno: Predsjednik, spoljnih poslova i vojni: Sinodlo Vaes, unutarnji Mohado das Santos. prosvjete Alfredo Ma g e! h a e s, pravde M ero Plnto, javnih radova Feltolano Costa, mornarice pukovnlk Branzo, trgovina Xavier Estedes, financija Santos Cogas, koloniia poslanik Tamangninz Poza. Afera Caillaux—Loustelot. (NaroCltl brzojav „Beoerađsklb Novtna**) Paris, 14. decembra. Postavljanje parlamentarnog ođbora po stvari C a i 11 a u x—L o ustelot izazvalo je u krugovima duge rasprave. Iz izmjene mišljenja zaključuje Havasova ageucija, da je većiua poslatiika spremna, da dozvoli kazncni progon. Mitiiistar-predsjednik Clćinenceau je izjitvio, da ćc po stvari tog kaznenog progona doći u petak u odbor. Cai!laux i Lousteiot preslušaće se poslije OMmenceaua. Gfasovl francuske štampe. Kb. Bern. 14. decembra'. Svekolika francuska štampa puna je komentara po aferi Caillauxa. Ras« pravljanja se vode većinom vrlo strasno. Vrijedan je pažnje članak Sentbarta tt ,,L a n t e r n i“. U raspravljanju se ističu dvije stvari: 1. cio svijet će biti frapiran, što će ratni snd, koji ima da sudi Caillauxu, time imati da izrekne i svoj sud o glavnom pitanju spoljne politikc; 2. Svako mora utvrditi, da. i javno ntišljenje nije. nakionjono Caili lauxu, Najnovije brzojavns vijesti. Zdravlje grofa Czernina. Kb. Beč, 14. decembra. Listovi javljaju, da se zdravlje grofa Czernina znatno poboljšalo. Ministar je vcć mogao da napustl postelju i osjeća se mnogo bolje.

Pozorišna dvorana ntjesne etapne menaže TERAZIJE 25. 13., 15. i 16. decentbra, u 8*30 sati uveče gostovanje članova BEĆKE PUČKE OPERE Oospodja Mainau, Heinrich Pocher, Adele Baum, Liesl Kurt 1 t. d. Ulaznlcc po K 520, 4 20. 3 50, 3 — i 2 mogu se dobiti u dncvnoj blagajni mjesne ctapnc mcnaže.

Grad i okoiica. Dnevni kaienciar. D a n a s je subota 15. decembra, po starom 2. decembra, — Rimokatolici: Valerijan; pravoslavni: Car UroS s., Jan. Dev. Casnička i ćlnovnlčka kasina otvorcna je do 12 satl u noči. C. I k. v o J n I č k 1 d o m: Citaonlca, soba za plsanja i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satf izjutra do 9 sati uvcče. Slobodan prislupsvakome vojnlku. Beogradskl orfeum; Od 13. do 15. o. mi. zatvoreno. Iduća ptedstava u nedjelju, f6. dccembra. Kinematograii: Vojnl kino u Kralja Milana uilcl 60 (Koloscum): U 6sati uvečc predatava za vojnike, ■ u 8'30 satl uveče predstava za časnine, — C. t kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): u 6 satl uvcče predatava za gradjanstvo. Noćna giužba u ljckarnnma: U scdmici od Đ. do ukijučivo lS.decembra obavIjače noćnu službu u Beogradu ovc ljckame; I. rejon: Sclakovfć, Kncza Mihajla ullca br. 45; 11. rejon: Nikoltć, Bltoljska ul. br. 2; 111. rejon: Nlkolić, Bcogradska ul' broj 2 Poslicdnjl clektrični voz zn TopČI* dcr krcćc od gpomenika u 3 30 satl poglljc podnc, a Iz Topčfdcra za Bcograd u 4-03 «nta poslije podnc. T o v a 1. 1 i t .a n ed | e 1 j u.

— 01 1 majčicc mojal £ar mi mi tc opet tl vrngovi uplailli?... No boj mi ro ti, tie boj... Evo idom ju! i, tiekako iztmičcuo, bolno počela bi k iijemu dn priiaz! Sireći rukarna ispred sebc kao Ua JoJ no utekne. I (ako hi po celont UvoriSni i nc strcjteći da če jc on možda kcjom kamonicoin pogoditi, koje on jcdnako udI.tšch baea od scbo ićt k njcmu stCMijavaJući ga u kakav kut l ćošak dvorišta dok nc bi došla kod njega. Ondu bl ftu uzcia jui ruke, odvcla u ono njegovo sopčc, tamo ga vodotu polivala, osvcžavaln. poiagala u postelju I ostajalu da stojt i bdi nad njitno dok sc on nc bi potpuno untirlo i prcstao da sc nzncvorono trc$c 4 itmoa: — Žižul Ui/.u! Roktt/.ujučl joj na tobož ubačeuo ftižlce na nj, nu njegoyo odclo, krpo od čcga čo on sav <«troretl. —. Nećcš, ncčcš Ugorotil Nc boj inl se tf! Ncdam to ja! Evo ja snm tu f nedanj tc! Kao oblčno ona bl sa umi* flvaiu, A svi su ziiali <aŠ(o ga ona cvo golovo ccloga svoga života uadgledn i čuva. Muž joj, kno Š(o u oua vreinetlA dollkovnŠc jediucima t naslcdnicima bogatfh očcvn, scvdišući i pljućf omrc rnno tc oua ostade usređ velikc 1 bogato kućc sania sa dvoje deco. Dcše ntladn, lepa t ouako sama u svo* foj kući tagledn sc u čuveuog pcvača 1 lopoga Čovekn, tnko avanog Manu „grka". Ubrao te to doznalo. Skupiia se t»orodiCf. No tollko »a mulovllevo

strane koliko sa njene. Naročito ttjen otac, kome ona obraz toliko ukalja, 1 šta su mogli da čine sa njome? Da je bila sama, bcz dece, onda sc zna šia sc u takvim prilikama radi. Onda jc to lako. Da Joj sc otrov da ga ona dobrovoljno popije i u varoši sc poslc Javl, da Jo od neke „prckc“ bolesd naprasno preminula. Al! 8ta ćc sa decom? A opct da su decu sirota onda bt njett otac nju, svoju kčcr ipak dragovoljno žrtvovao t s<mi joj dao otrova da ga popljc, ali deca ittiaju grdna bogatstva i knda bi ili kao sto jc rcd ! oblčaj po* slo smrti svojc kćeri uzco dcda kod sebe svet bl tnožda kazao da lli je zato uzeo, da bi im prigrablo očcva Ima* iija... 1 zato ona, radl dcce ntorala Jo ostati u životu. Ali opct morala Je neka kazna biti. A obična, ona poanata kazna za takve mlade i lepc udovlce da je, posle njenoga grelin, kao u Itiat, udaju za nekoga slugn. Kflkvoga blesastoga I posJednjega u mahalt opet nije ntogla biti za nju, jer će sc posle tskvarltf porodlca... Naposletku. doveli su JoJ ovoga Paroputu i dAii joj ga da ccloga Žlvoia, do svojc smrtl Čuva i hrant nikako nesmcjući Itićl I r. kuće t pojaviti sc u »vet. Prvo Je njomu morala doncti ručak, vcčcru; prvt lalogaj jc njemu morala dati, pa tek onda )e cmeJa ona jcstt; prvo je njcga morala uspavatl t utniriti, pa tek onda sebe, te dt bl titne, celoga svoga Itvota samo njega hraneći i čuvajući, kollko tollko poknjala svoj greh.

Rcd vožnle parobrodom iz Beograda u Zemuo: 7, 8. 9, 10, H I 12 uti prijc r ine; 2, 3,4, 6, 6, 7 I 8 utl posllie podne. Zemuna za Beograd: 6-30, T30, 8'30, 9-30, 10-301 11-30 pr. podne; 130, 2-30, 3 30 4-30, 6 30, 6.30 I 7-30 pos!. podne. — iz Zemuna, u Pancsovu: u 6 utl ujutro 1 u 12 snti u podne — b. Pancsove u Zemun: U 8-30 utl prlje podne I 3 83ta pDslije podne. — Ladja, koja vozi Izmedju Zemuna 1 Paucsovc i obratno jg pristaje u Bcogradu. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga poncd,e!)ka, srfjede i suboic. Odlazak Iz Beogrnda n 5 sati Izjutra, dolazak u Orsovu n 3 sata i 10 minuta posiije podne. Iz Oršove u Zemun i Beograd svake nedjclje, utorka i četvrtka, odlazak tz Oršove u 5 sati izjutrn, dolazak u Đeograd u 8 30 sati u većer. botanićka bašta.Otvorena utorkom, Ćetvrtkom, nedjeijom i praznicima. Poajet boiesnika u bolnieama: U bolnici .Brčko*: od 2—1 sata posilje pođnc. U bolnici „Britnfl* 1 : od 9-30—12 satl prije podne i od 2 —i sata poslijc podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak I nedjelju oU 1—3 poslije podne. Kužna boinica: I’osjcta nijc dozvoliena. Obavlještcnja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sau prije podne naulazu u baštu bolnićkc zgrade ea stranc VidinsKe ulice.

Vojno parno topio kupatilo u Car DuSanovoj ullcl.— 1. Kupatilou kadama; a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danlma od 7 sati prije podne do 5 sati poslijc podne, a nedjeijom 1 praznicima od / »aii prije podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm daninm od 9 satl prije podnc do 5 sati poslije podne, a nedjeijom i praznicima od 9 sati prijc podnc do 12>/ 3 satl u podne. — 2. Parnokupatllo za ćasniko i njlma ravne činovnlke otvoreno te utorkora, srijeđom, petkom i subotom od 7 sati prijc podnc do 5 sati posiije podne, a nedjeijora i praznicima od 7 sati prijc podne do 12 ! /n sati u podue. — Za gradjane ratiškogpola otvoveno jc parno kupatilo ponedjeljkom i čctvrtkem (ako u <e dane nc pada kaltav praznlk) od 9 satl prijc podne do 5 sati poslije podne. — Casnictma I njlma ravnim ćinovnicima stojc na volju da se služe pamim kupatilora i u dane odfcdjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i četvvtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12'/ 3 sati, a nedjeljorn i praznicima u 12 sati u podne.

Riiuokatolička shižba Božja. U nedjelju, 16. decembra, vršićc se rimokatolička služba Božja ovirn redom: I. U dvoru: U 8 sati u jutro sv. misa za vojništvo sa njemačkom i srpsko-hrvatskom propovijedi. II. U župnoj crkvi: U 8 sati u jutro sv. misa za školsku djecu. U 10 sati prije podue svečana siužba Božja i propovijed. —-■ U 3 sata poslije podne litanije. Radniin danoiii počinje prva sv. misa u 6.30, a dr(ig;a u 7.30 sati u jut-ro. Evaiige'ička sfužba Božja. U nedjelju 16. decembra u 10 sati prije podne obaviće službu Božju u evangeličkoj crkvi u ulici Vuka Karadžića evangeličiri etapni paroli Hoizliauscn. fstorijski kalendar. Na današnji dan, 16. deeembra 1745. godino bila »e u toku takozvanog drugog žles.kog rata krvava bitkaizmedju uđruženih Austrijanaca j Saksonaca s jedne i Prusia s druge strane kod Kesselsdorfa u Saksonskoj (nedaleko od Meissena). Saveznička vojska (većinom Saksonci, sa manjim auBtrijsKim odredima) pod zapov.edništvom maršala Rutovskog bili su, radi odbrane saksonslce prijestonico Drezdo' zauzcli jake položaje u labskoj dolinf, fciji su oentar bili visovi oko Kesselsdor.a, na kojima jc biio koncentrisano 84 topa. Ukupno je Rutovski imao 34.000 Ijud*. Oko poanepruski zapovjednik, Lncz Lcopold Dessauski podje prvi put na jur.s na kesso!sdorfske položaje, ali bude uz stiušne gubitke odbijen. I drugi napad jo bio •iste sroće. No ulučivši momenat, kaia su se austrijske i saksonske kolone 'u gonjenju oristupajućih Pruaa odvoč bile ragturile, knoz Leopold fsmenađa, ulažući bvu bvoju konjicu, kreno u Bilan protivnapad, koji uapije u toku kojega fo njegov prvi borbeni red u isto vrijemc sa odstnp.'.jućim Saksoncinm pix>di-o u Kesedsdorf. I’ošto su jednovremeno Pmsi bili uspjell, da kod gela Ponnricha na điosmom krilu obuhvato Saksonce, Rutovski mor&clo narediti povlačonje, u toku kojega jo napuštena l Drczda, u koju je pruski kralj Frievlrich 11. ušao tri dana posltijo bitke, 18. decotnbra 1745. godine. — 15. đocombra 1775. oodino rodio bo u Rouonu kompozitor Prancois Adrk-n Boicldieu. Od njogovih opera najČuvenije su ,,Bije 1 a dama" i „Je.-tn de Paris". Njegove kompozicije odlikjiju 86 svježim, prirodnim inolodijama. Umro jo 8, oktolvra 1834. godiue u Jar. ©y u. — 15. docotnbra 1840. gođinc evcćano eu u pariskom invalidsKom domu Baliranjeni poflnutni ofltaci Napoleona I., kop 8u tada pronoseni Ba sv. Joleno, ostrva, gdjo jo silni car kao engloski zato(kuulc 5. maja 1821 godino h!o preminuo. Francuski kralj Louis Philippo. (1830. do 1848. godiao), koji jo bio doflao na prijoeto julskom rovolncijom, tožfo ja pomir’.L Svo etrujo u comiji, koje »u bii« Buprotno kraljcvstvu. RcpubUkancc je htio pomiriti demokmtskim ličnim držanjem i iBbjogavanJom prokomjornog sjaJa („kralj gmdjanin'*), a bonopftrtisio, ptiBtaJmo potoinaka Nftpolcona I. time, ito je sam dao maha razvimnjftin flitavog NapoJoonovakog kultn velićanjom uspomene na ftilnoga oara i vojskovodju. (idmuh pri alupanju na viadu Louis DhilUpo eo bio ođrekao fraucusko bijole kraljevsko BMtavv sa bourboiiBkšm krioovćtua i rrotšo je kao natx)dnu aastavu ropubJikanskonapoloonovaku trobojku, koju k> bio primioia ruku rovoluoijouaiaoa. U toj »vojo; taknji kralj fc 1840 godine r«đo prihvatfo

prijedlog, da se od onglcske vlado zatraie posmrtni ostaci Napoleona I. i «večano sabrane u Parisu. Kosti moćnoga cara iskopane su iz skrornnoga, o'btflriom gvozdenorn rešetkom ogra'djenega grdba na pustom ostrvu i prenesene su na jednom ratnom Lrodn (,,Belle-Poule“) u Francusku, gđje su na današnjr dan, 15. ideoembra 1840. sahranjene u invalidBkom domu. Tamo se Cuvaju i sv e francuske ratne trofeje, kao oteto neprijateljske zastave i dr. — 15. decembra 1860. godme rodio se u Thorshavenu u Danskoj ćuveni rnedicinar Niols Ryberg Finsen, pronalazafl lijeflenja svjetlošću. Umro je 1304. godine. Priznauice za pomoć. Priznanice za pomoć za mjescc d e c e m b a r izradjeiie su do broja 4400 I mogu se od danas odmah i dobiti u uredima okražnog zapovjedmštva Beograd-grad u ulici Kralja Aleksandra broj 5, u sobi broj 57, od 8 do 10 sati prijc podne. Istoga dana odmah po prijemu priznanice prije podue, blagajna c. i k. okružnog zapovjeđnižtva Beogradgrad isplaćuje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, tako i same pomoći, ixitrebno je imati uza se redarstveuu iegitimaciju radi ustanovljenja indcntičnosti.

Pri piaćanju poreza treba fmati krupnog novca. Radi što boljeg i bržeg rada pri isplati poreze na blagajni poreskog odjelenja, slcrećc se pažnja gradjanstvu, cia je potrebtio imati pri ispiati uza se k r ii p n i j i novac, a nikako sitan. Ovkn će se i samo gradjanstvo pri uplati iste manjc zadržavati. Gostovanje članova bečke pučke opere. Raspored današnjeg gostovanja tlanova beflke pućko opero sa-tavijen je ovako: Subota, 15. decembra 1617.: 1. C. M. pl. Wcber: Ouvertura ,.Oberon“, Idirigent: Wilhelm Grummer. 2. Franje Lehara Konjaniflka pjesma (Reiterlied) 1914. Richard Heubergef: Pjesma iz Opere „Das Veilchenmadcl“, Heinrich Pacher. 3. Vesela predavanja, Dr. Benno Wunsch. 4. Oskar Strauss: „Kornm' H°ld meiner Traume“ Franjo Leliar: „Ich hab’ edn Httglean im PoIenland“, Adela Baum. 5. Pjesme, pjeva gdjica Marion 6. Ouvertura operi „Sišmiš“ od Joh. Straussa, dirigent: Wilhelm Griimmer. 7. „Eine ruhige Partei“, burleska u jeduom flinu od J. !Wiitmera, sudjeluju: gg. Stark, Mainau, Dr. Wimschigdjice Marion i Slend.tsch, 8. „Lijepa Galateja“ komiflno-umjetniflka opera u jednom flinu od Franjo pl. Suppć-a. sudjeluju: gg. Pachef, Dr. Wunsch, gdja Baum i gđjica Marion. . U nedjelju, 16. dec. 1917. raspored je ovaj: 1. C. M. pi. Weber: Ouvc-rUira open „Streijac vilenjak", dirigent: Wilhelm Grununer. 2. Meyerbeer: Arija iz opere „Afrikanka", Heinrich Pacher. 3. Johann Strauss: „Fi-iihlingsstinunen 1 *, valflik L. Arditte: „Nur Gedu!d“, valflik Adela Baum. 4. Vesela predavanja na glasoviru, Dr. Bc-nno Wiinsch. 5. Pjesme, pje. va Franz Mainau. 6. Pjesme, p'jeva Liesl Kurt. 7. Frai*jo pl. Suppć-e: Ouvertura operi „Laka kavalerija“, dirigent: Wiihelm Grummer. 8. „Der Natursiinger", g lazbena igra u jednom flinu, glazba od dmunđa Eyslera. Sudjeluju: gg. Heinrnfli Pacher, Franz Mainau, Fexix Stark, Dr. Beuno Wiinsch, gdja Baurni i gdjice Kurt i Semlitsch. Početak uvijek u 8.30 sati uveflo. 60°/o flistog prihoda namijenjen fo u korist ratne skibi. Ulaznice po K 6.20, 5.20, £.20, 3.50, 3.— i 2.— mogu se u prct S 'aji dobiti u knjižari , Jugoislok" -Ost) na Tcrazijama (Hotel Moskva). mce vože kao propusnice. Za vrijeme od. ora „huf(et“, Pomažitc bcogradsktt sirotiuju gtarim odijelom j obućom. Sirotiiijsko odJclciUc opštlnc grada Beograda ovim putein obrača se molbom lmućnljem stanovništvu grada Beogradu da ga pomogue starim ođijclom t obućom, koje bl sc razdalo sirornaštiim (tradiariima u Bcogradu. Traži se. Porodlca Ujorgja — Ujurgja i’. Radojkovića, p.poručnika, da se radi primanja novca Javi g. Nikodlmu J. Vaslću, penzlonem, Vaiievo. Pop Lukina ulica broj 5. Bcogradski oricuui. Zbog gostovanja beogradskog orfeuma 13., 14. i 16. decombia izvan BeoE ada, tih ftana no ćo biti ^ređstave, o god što 6e izostaii i predstava u nedjelju poslijo podne. Iduća predstava biće u nodjolju u 8.80 satt uveflo. Vjasnlci itmmia u Boogradit potrebno Je da «e Jave. Posjednic! onog zemljlšta, koje se nalazi u domaku grada Beogradu. a koja nijesu upotrcbUcna od strane vojnili odjelcnja, potrebno le da ova najdalje još u toku današujcg dana priJave okružnom *apovj©dni5tvu Beograd-grad (Poljoprtvrcdno odjdenjc). radi obradjivanja od stranc vojnih odJeleiija, a prema odgovarajućoj xakupnoj cijeni. Dotična zemljižta treba da su podesna za baitenske usjevc, a prfaave da sadrže položaj J vriičlnn tfttog zemIjišta. Doevna temperatura u Beogradu. 14. decembra: maksimum u sjen; 1.4 (prema predjašnjem danu toplije 0.6), na suncu +3.— (topllje za 0.4)mtahnum 0.0 (toplije za 0.6). Temperatura zemljine površine +2.1 (toplijc za 1.1) po Celsiju. Tragovl oborlna. Vrfjerae na Baikanu. t 14. decembra u jutro: zapadnti Vlaška oblačno. Ostalo pođručje zatvoreno oblacima. Maćcdonija i zapadna Srbija mjestimice lakc oborine. Južna Ugarska, sjevcrna Srbija i Rumunjska većinom magla.

VJERIDBA Zubni Ijekar Stevan Levay 1 gospodja mu, objavijuju ovim u mjesto svake druge naroftite objave, da se njihova kći LiHy 12. decembra o. g. vjerila sa g. Alfredom Kenedi.

Narodna privreda. Kratka uputa za ratara. (Nas-avak). Izveženo djubre na njivu treha ck! Inah razred-iti podjedaako i, ako je mogtiće, odmah zaorati. Kad se ostavi’ djubre da na njivi leži u gomiiicama. E relazi u vrijenje pođ utjesa.em važdtia, a tim vrijenjem vjetri iz djubreta u vazduh najvažnija biljna hrana i djubre postaje lošije. Pod gomilicama, ako duže ieže na rijivi, odlazi u zomlju mnogo hrane, pa kad so đocnijo djubre razredi, onda ona mjesta na kojima su gomilice ležale đobivaju viže hrane, a ost la manjo. Posljed-ica ovakvoga rada je ia, šlo na svima mjestima, gdje je djubre u gomtlicama ležato, usjev lako polegne zbog Buvašne hrane. Prd zaoravanju djubreta_ti-eba nasto. jati, da se svuda poajedriako zaore, i to nikad dublje otl 10 do 12 cm., ali svaka. ko nastojati, da se zaorc dobro, da ne bi iz zernlje viriia slarna ili balega. Jaflina djubrenja njive zavisi od ka kvoće zemlje i vremena, koliko dugo tref>a da djubre ut’iće svojom snagom u zemlji i od vrste usjeva. Najafle djubrenje pođnosi krompir, kupus i konop ja, & najslabije svo strnmine, a naroč.to ovas. Svakako je probitaflnije djubriti glabije, a flešće, nego jafle, a redje. Za obiflno djubrenje treba po hekja. ru ii'mati 200 do 250 kola, za jako 300 do 400, a za slabo 41i površno 80 do 120 kola djubreta. Djubrenjepovrh usjeva primjenjujc so obiflno, kad usjcvi stradaju ođ grada. Od ovoga nacina ima povoljna utjecaja, alt u isto doba to jo naflin, pri koinc se najvtše giibi azota i ostaliii hranljivih materija iz djubreta.

6. O sjeraemi i sijanju. Da sjemo može klijati i iz njegA bfljka izrasti, potrebna mu je vlaga, to. plota i pristup vazduha. Ako je sjeme posijano duhoko u zem, Iju, ono neće pou/.dano i podjednako nifli zbog toga, što u dubinu ne može vazđuh lako da dopre. Samo u hikim pjeskušarna može se sjeme dublje zasijati, jer kroz iaku zomlju prodire vazduh lakše. uego kroz tešku. U sušuiui godinama, a naroflLto s proijeća, trelta sjeme jarih u Bjeva dublje bacili, jcr osim vazduha sjemenu treba i vlage, da bi mogio kl jati. Kada ima dovoljno vlage, bolje je sje me pliće zasijati, kako bi vazđuh i toplota lakše na sjeme uf jecali. Krapnije sjeme može se dub!je za eija'i nego sitnije, jer je u krapnijeg sjcmejU’. moć klijanja jafla. Svako ejeme traži naroćitu potftbnu Rvplotu za *voje klijaDje: po tome ae i upravlja vrijeme eijanja pojeđinih biIjaka. Stetu, koju zemljoradnik ima, kad poeijo neflisto i nezrelo sjeme, vrio je velika, stoga je potrebno prethodno ispitati valjanost sjemena i snagu njegova kli/anja. Za poznavanje kiijavosti sjemena može se poslužiti njcgovim izgledom. Koli. flina prinosa rasto s težiuom zrua; leško sjcme dajo veću koliflinu težog sjemena i proizvodi biljke, koje eu sposob no za život, koje se brže razvijaju i Loljebokore. Po tome je težina zma najvažnija odlika sjemena za sijanje, te zato i odabiranjem sjemena za sijanje treba vršiti najprijo po težini, pa tek onda po krupnoći i obliku. Popucalo sjeme neće biti tako klijavo kao flitavo. Punoća zma i njegova jedrost dovoljno v.odoči o njegovoj vaJjanosti, a l»ja n.ožo posluiiti za ocjenu zre’.osU. Najpouzdanij« 80 doznaje snaga klijavosti sjemena, ako se izvrše og'edi klijanja, ftto Je vooma važno pn nabavci Bkupoga sjomena. Ima naroflila klijala, kojih treba bvhki eemijoradnik da ima i kojima se vrši ogledno klijanje; ali to je moguće Izvt. itU i ntođju vlažnim krnama, samo šlo nijo nafin Istraživanja taKO pouzdan, kae B glinc ' x klijalima. Da bi »o uklonile sve ove nezgode, kojo postaju nabavkom sjemena, potrebno }o da sjcmc svaki zemljoiadnik p o zvodi na Bopstvenom imanju, kako no bi bio S rinudjen tupovati suranjivo i nepouzano ajome, Usjori 4a »iju u jesen, s prol+fla * ljeti, ttogft M i dijeie u jeasoje, jaro l ljetnio usjeve. Ziinski usjevi «iju ae % jeaenf, «U bi JmaM vi«e vromaaa hi r»rvtianje i