Београдске новине

Bioj 343. Ha se proljetnjim obrađjivanjem ne W fcuemlja sušila i gobila vlagu. Ovi eu usev» mnogo poundaniji, ne podleže »usi, eazrijevaju na VTijem« i ne stradaju od 'JtetoSna. Fana sjetva orimnLh nsjeva najboljc je jemstvo za prezimljavanje i pouzdou prinos, jer će se biljkc bolje ubokoriti j vi5e će imati vremena za razvijanje. Proljetnji su usjevi naviknuti na iz(t jesnu toplotu, stoga bi, zasijani u jepen stradali od hlađnoće i mrazeva. U iiaprijed se ne može reći, da će ozimi josjevi, kasno zasijani, podleći zimi, ali ipak treba sijati ozimioe žto ranije, da bi ee dovoJjno razvile, dok ne nastupi jaka toima. Uroj proljetnjib usjeva mnogo jc vefct od ozimnih, stoga se i vrijeme sijafija, prema vrsti njiboTOj, proteže od feInuara đo početka juna. Itana proljetnja sjetva otpotinje kod srcdnjc toplote od 3—9°C za jaru pšehicu, raž, ovas, jari ječam, grahoricu, grajtak i sve vrste djeleline, od svršotka februara pa do kiaja niai'ta mjcseca. Ovi lisjeva nc trpe mnogo od mraza, stoga sc hrtogu ranijo sijati, samo ako je zemlja prosu&na i podesna za obradjivanje. Srednja proljetnja šjetva otpočinjc s toplotom od 9—12°C za krumpir, rcpn, mak, suncokret i jaru rcpicu. _ Kasna proljetnja sjetva s fcoplotoni od 12—18°C, od kraja marta pa do konca maja, pođesna je za sijanjo kukuruza, prosa, heljde, pasulja, bootana £ bundeva. Ako bi se ove biljkc prerano sij'ale, mogu da ozebu ili đa satrunu u hlađnoj zemlji. Vrijeme sijanja proljetnjili usjeva j&ahtjeva veće pažnje nego sijaujo zim’tekih usjeva, stoga se mora nastati, đa tec ne propusti najpogodnije vrijeme za tejctvu. Ljelnje sijan je. Ljetnji usjevi ojUikuju se brzim razvitkom, gtoga se niogu sijatiiste goiiine odmali pošlije usjeva, žoji se ranije pozanju. Obično se siju poslije ozimo repice i ječma. Najobičniji 8u Ijetnji usjcvi: proso, heljda, skorozrijelac kukuruz i razno pićne biljke. ,U sušnim godinama ovi su usjevi ncpouz. Idani. Pokrivanjc sjemena. Da bi pjeme moglo proldijati, zairpava se u pcmlju, i to prema različnom sjemenu u fazličnu dubinu. Sjcmc se ne smijo prejdnboko, a ni odveć plitko pokriti. Treba, tee ovili pravila pridržavati: a) u lakoj zemlji pokriva se sjeme Blublje nego u težoj; b) u vlažnim godinama 1 predjeb'ma pokriva se sjerne uvijek pliće; c) sjeme jesenjih usjeva gokriva so Idubljc, a proljetnjih pliće; d) krnpno so sjeme pokriva dublje, g teitnije pliće. Prije nego što sc gjeme zasijo, treba ga pročistiti na vetrcnjači, a, ako je potrcbno, i na trebilu (trijeru). Trebila ima razne vrste, ali manje ,više sva tjpbro čiste sjeme od urodico, luljka, zenilje i korovnog sjemena. Kad sc sa sijanjem zakasni, dobro je pjernc nakvasiti u vodu, da omekša i fiabubri, sarno ovako nakvašeno sjcnre ne (Bmije doći u suvu, ncgo mora dodi u vlaž. |iu zemlju. Da bi se spriječio usjev od snctljivoteti (glavnice'), a naročito kod strmnina, treba sjeme kvasiti prije sijanja. Najobičpiji način za kvašenje sjemena je ova. kav: Jedan kilogram plavog karnena isLUfea se £ rastvori u toploj vodi, pa sc taj rastvor ravblaži sa 200 litara liladne vode. U ovaj se rastvor sjeme potopi, nrijeća i u njcmu drži 12 sati, a po tom tee izvadi, prosuši i upotrijobi za šijanje. Dobro je prije sijanja pržiti sjeme u vrućem pcpclu i žeravici, ili krečiti sjelne u situom negašeuom kreču. Mijenjanje sjemena. Kada se tejemo više godina na jednoj zemlji i u jcdr.om mjestu sije, lako se izrodi. IzroVlica slabije rodi, sitnija je i lošc jo kakvoće, stoga je polrcbno čcšćo mijenjati ejcmc. Mijcnjanje sjemena uaročito j? ;>otrebno kod strmnina, kuknruza, lana i konopljc. Kada so mijenjanje sjunena preduzima, (reba učiniti va’.jan izbor u tejcmcnu, da jo krupnijc, da ranijo stateava i da lako no podleže zimskim mraf»vima, ljetnjoj enSi t biljnim boiesiima. Osim toga trcba paziti, da se sjemo nabavi uvijek iz omh krajeva, gdje su pogodbe za napredak toga usjeva manje jpodesno, od onih u koje so donosi. Način sijanja. Sije sc na oriiač ške, u redove i u ktićice. Sijanje na omaške vrSi se rukom i omašnim sijalicama. S i j a n j e r u k o m najnepo'đ’esniji je način i o pravilnom razdjcljenju sjemcna ne može l>iti ni govora. Sijanjc rukom treba povjeriti vješlom sijaču, koji umije tejemo jednolično zasijati. Krupnijo sie. nie i strmnine siju se za sebo, a titotjo tejcmc (djctelina, proso i dr.) miješa bo te pijeskom ili sitnom suvoin zcmljom. Ru|tom na sačmu sije se na dva načina: ptteko ruko i u polukrug. Preko rukc giju pe niala i uska parčad zemlje, i tada 'teijać baca sjeme preda sc, a u polukrug: kad korakne desnom »ogom, 'ouda tejeme baca na ile$nu atraau u polukmg, a kad kotakno lijovom nogom, onda bata na lijevu stranu. Od pouzđanog koračanja zavisi u glavnome t valjanost teijanja. Nevješt sijač potroši mnngo vifee sjemena, nsjev mu je mestičav, i nji•va je, kada nikne, dijelom prazna, dijclom, pregusta. Roljo je sijalj ontažnim sijalicama. fljima ae sjeme jednoličnlje razdijeli i Valjano’Sl zasijane njive nije savisna od vjegtine sijačev«, "

Suhota Najjednostavnija rnčna omašna s jaMca bolje i jednoličnjje sjenie rasporedjuje, nego najvještiji a jač. Pomoću limanih peraja, okretanjem poluge, sjeme iz keee, koja bo objesi o vrat, ravnomjerno ispada i po njivi se rasporedjujc. Br6im okretanjem poluge sjeme će redje ispadatj, a lakšim okretanjem češće. Ova j© sijalica podesna samo za strmue utejeve i sjeme od krupnijih pićnih biljaka. Za sijanjc kako sitnijeg tako i kmpnijeg sjomena boije su široke omašno s(jalLe, koje mogu bitt ručne i sprežne. Množina sjemena lako se udešava, a ravnomjemost sijanja polpuno je obezbijcIdjena, kako pri (tihom, tako i pri vjetrovitom vremenu. Ima ih raznog gastava, prema načinu razredjivanja sjemena. Najpotpuniji je način sijanja ređoiničnim sijaJicama, kojc sn đanas tako r savršcne, da višc sadc nego što siju. njih ima [aznog sastava, prema napravi koja ^jcme ođlaže i rasporedjuje. Danas su najpriznatij© ređomične sijalice s napravom za odlaganje sjemena pomoću žljehovitih valjaka, koje na ravnijoj i brdovitijoj njlvi pođjeđnako i raraomjerno siju. IKoristi od redomičnog sijanja volike su: a) ušteda u sjemenu može da preinaša }/t od sdjanja na omaške; b) usjev istovromeno niče zbbg p’odJcdnakc dubine, u koju je, sjemc spušteno; c) podjcdoak razmak redova omogući Jakt pristup va w dubn : svjetlosti donjim dijelovima posijanih hiljaka, zbog čega se u^jcv brže £ pouzdanije liokori i jačo se biljka razvija; d) svaka biljka dobiva potreban prosior za svoje razvijanje, }er sli biljkc u podjednakoj ndaljenosti; ej redomiČnom šijabcom rnoguće jo eijati sve 'VTSte usjeva, po"što ju je za ovu svrliu lako uđe&iti, i f) sjotva ne zavisi od vještinc sijačeve, pa se za rald s redomičnom sijalicom mogu upotrijcbiti i dječaci ili nevješti radnici u sijanju. . Sijanje u kućice. Ovim načiuom \Tši se sjetva okopavina. ¥ kućice se možc sijati: poi motikn, pod kolac, U brazdn ili za to naročitim mašinama. Kad se sije pođ motiku, treba na. tetati, da se sijanje izvede sto praviinije 8 pogleđom na razmak redova i' kućica.. Ovo se može postići, ako se poorana i podrljana njiva naročitim plugoth brazidačem uzduž i poprijeko obilježi, pu se na imakrsnitu mjestima dotični usjev motikom zasijo. U novije doba ima i naročita mašina za sijanjc u kućice, tzv. điblovi, pomoću kojih se sjeme kukuruza, krampira, repe i čičokc možo u sasvim piavilnom odstojanju zasijati u kućice. (Nastaviće se.)

Drufitf fiodišnjica JBeosni!skib RovimT. Danas se navršuju dvije godine, olkako su „Beogradske Novine" ugledale pvijeta. Kad bu se ono pred dvije godine na današnji dan raznosači „Beogradskih Novina“, koje su ispočetka izlazile u manjem lićrmatu, prvi put raz'oježali po ulicama i svojim tankim glasićima nuđili ih na prodaju u gradu preostalom stanovništvu, onda zacijelo nije niko ni slutio, da će „Beograđske Novine“ poslati produzeće, koje će ee u Beogradu ođr. žati višc godina. Beogradjani su ih dodušo kupovali. ali izgleda u pm piaii više iz kurioziteta, jer je svako hlio da i|ma prvi broj toga lisla kao uspomenu, koja ćc jednom imati — muzejsku vrijednost... Ali došlo jc đrugačije, ncgo što se n ono vrijeme po negdjo litjclo da vjoraje. llat, koji je izazvao osnivanjc našega lisla, hijesni još uvijeb, blago sunce mua još uvijek zastiru gusti Dblaci, i tako sc eto i naš list razvijao *vc više i više, dok nijc dostigao diunašpju Bvoju visinu i flok nijc — (t to možemo s pravom da ustvrdimo — poetao i dnovnom poti'ebom samih Beogradjaua i doinačeg svijeta u unutrašnjogti, koja zamljciijiijc nekada tollkobrojnu srpsku štainpii. f kao što smo prtjd dvijc godlne u svom prvoin broju navijestifi, obećavamo to I danas, kad slavimo drugti godlšnjlcu osnivanja „Bcogradskih NovIna“: da ćeino l dalje poštenim I oblektivn'mi načiuom upaznavatl srpško giadjaustvo sa svlin đogadjajima, kojf se odlgravajn šlrom svfjeta. Prafstiua najljepša je krijepost, ona nas je u liašem radu vodila i do sada, pa će nas voditf l u buduće. Novinarski Je rađ oduvijek bk> težak i puu odgovornostl, put novinara rijetko Je kad posljan cvijećem, njeinu je sudjeno da gazi po trnju. Zato nas veseli, što smo u prkos svih teškoća naišli na tollko brojni i lljepi odzlv u publici; u tom odzivu vidimo znak povjerenja, a u tom povjerenju sadržana Je I najfjepia nagrada za naš trud.

beograpske novinb A. Grla: TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak). Poslije flugog tražcnja najza'd opazib, gflje se nešto svrjetli. Sav sretan, ito sam pronašao mjesto, gdje bih se mogao sklo. niti, ja podjoh u pravcu one svjellosti, vodeći bromog konja za gobom. Uskoro Bam bio stigao do jeflne niske kuće, neito srumnjivog izgleda, koja je, sudeći po svojoj spoljašnosti, morala biti gostionica. Kad sam zakncao na vrata, otvon ih neki čovjck mladjih godina. On me prvo irazgieda od glave do pete pri svjctlu fenjcra, ilo ga je đržao u ruci, progundja nešto, što sam ja piotumačio kao poziv, da stupim u kuću, uhvati moga konja za uzde £ odvede ga negdjo u jedno pobočno odjelenje kuće, a da se više ni najmanjc nije brinuo za mene. Pošto je kiša sve jačo stala padati, to team otašao u predsobljo, gđje sarn naifiao na drugog, starijcg čovjeka, koji me je mjerio radozoalinn i ispitujućim pogleidtan. On otvori vrata velike kafanske sobe, ali ne pođje zamnom u nju, već tcšlrim koracinm ode na dvorištc. Kada team stupio u sobu, sa stolioe, koja je etajala pored peći, podiže se jedna djevojka toliko nevjerovatno lijepa, da sam Btao kao zapanjen zveraj'ući biafz i jedne. liječi. Bila jc vitlca kao jela, bijelib, gotovo olmenib crta, a njcua plava kao zlato kosa bila je u čudnom kontrastu sa njenim velikim crnim očima, koje su tako čudnim, dubokim pogledom gleđale U inene. Ja fee učtivo poldonih t skidoli fiešir, ona pak nijo otpozdravila, vcć me je gledala nekako uplašeno, pokazivala .rijkom na vrata. kao da hoće da mi kaže da odem. Baš je htjela progovoriti, kad uz veliku hipnjavu udjoše u sobu ona dvojica. Ona sc napravi kao da ništa nije ni bilo i odmah izadjc iz sobc. Ja sain gledao za njoin no krijući svoje čudjenjc. Nikada nisam bio vidio toliki ljcpoticu, tako otmjenih pokreta u t<ako ■bijcdnom odjelu. |. i ,,De, kaži fcaskom Loli, neka spremi krevct u plavoj sobi'M naredi stariji čovjek mladjem, koji je baš bio skinuo svoj mokri kaput, da bi ga sušio na peći. „Ma, to će ona ve£ l' onako učinitr', odgovori mladji zlovoljno. ,,Ja. sam toliko mokar, fla moram’ prvo da »e sušim“. Onaj drugi, č-ovjek od svojih pedeset godina, pravi džin, namršti se l tako ljulito pogleda onog drugog, da jo ovaj smjesta ostavio kaput na jcdnoj stolici £ izašao iz sobe. ,,E, što ti je mlađež danas ncposlufina“, obrati mi se nepoznati'. „Kad smo mi bili mlađići, onda sc bo’me slnšalo bez i jcdne riječi“. Ja sam mu se u sobi 'smijao, što fcovjcka od šest stopa smatra još kao kakvog derana. ,,Je li vam to sin“? zapitah, grijući ruke na vatri. „Da, sin“, odgovori mi on. j,A djevojka što sto je maloČas vidjeli, to rni je kći. Ja držim osadjo kafanu, ali posao nikako no ide. Ta ko će i zalutati ovamo na ovlm groznim putevima“. „Boga rni, imato pravo“, odobrih mu ja, 8jećajući sc groznog planinskog pu, ta. „Kolibo ima još do Vennonta“? ,,Pa, ima jedno đvije-tri milje. Danju čovjek još koje-kako mdzo olići tamo, ali po takvoj noći kao što je ova, potpuno jo ncmoguće". Onaj pak stađe mjeriti moj prtljag, koji se sastojao iz jedne ručne torbc, zimskog kaputa i ti'ske ga strukom za pecanje, čudnim pogledima, koji mi se ni najmanje nisu dopadali. ,,A vi pošli nelcuda, da pecate jibu“,?. zapita poslijc nekog vremena. ,,Jesam“. •-. % ,,Sami“? _ ... J ^ ,,Ne. Imam da se nadjem sa nekim piijateljem u Vermontu". „Aha. A je li već odavno putujcte". „Već cajelo ljeto“. Učini mt se, kao fla na njegovom; licu opažam izvjesno razočarenje. ,,A gdje inačc stalno živite? Daleko oflavde"? nastavi on svoje zapitkivanje. „Živim u Lonđonu". ,,E, London, to jc grad, Sto Inu nft tevijetu nema para“, rlobaci on, zamišJjeno gladeći prosijedu bradu. ,,A što tamo iiua novaoal... kao da. ga po jilicama kupe“. On primaknu stolicu bližc, zapali lulu £ prijatoljsklm, povjerljiviin tonom otpoče naširoko i nadugaćko da pi'iča o Lonđonu, naročito o neizmjemom bogatstvn toga najvećeg grada na svijetu. (Nastaviće se.) Poslijednje brzojavne vijesti. Njemački vecernji izvještaj. Kb. Berlin, 14. deceinbra. WoUfov ured javlja: Osujećen je jedan talijanski napad protiv Monte Pertica. U našim je rukama ostalo nekoliko hiljada zarobljenika. S ostalih frontova nema da se javi ništa naroČitoga. PREOOVORI SA RUSIJOM. ' . Kb. Berlin. 14. decembra. Wolffov ured favlja: 13. deceinbra održane su u Brest-Lftovsku I prije i poslije podne pletiarne sjednicc, n kojlma se potanko vljećalo o poiedlnlm tačkama obostranih osnova o prtmfrfu. Danas prife podne nregovorl su nastavUenL

15. decembra 1917. NJEMACKA PODMORNICA BOMBARDOVALA FUNCHAL. . ; Kb. Llsabon, 14. decembra. (Havas). Njemačka Je podmornlca bombardovala F u n c h a 1. IspalJeno je oko 40 granata. Nekoliko Je kuća srušeno. Bilo je mrtvlh f ranjenih. Patrulski su brodovl progonill podmornlcu, koja-Je pobjegla. KALEDJIN PORAŽEN? \ Kb. Loadori, 14. decembra. Reuterov ured javlja Iz Petrograđa: Jedan deiegat ruske vlade brzojavlja, da su boljševičke čete zaposjele Kamarovk i Kanuge. KaIedjkiove napadne čete razoružale f autoritet revolueijouara opet uspostavile. Komaudant cmoinorske flote zahtij’eva telegrafski da niu se pošalju sva ođjclenja cmomorske flote sa mnogobrojnim odjelenjima itiašinskih pušaka i saopštava, da su borbene snage Kaledjina stigle u Rostov; sa oklopnim automobilima. SASTANAK RUSKE KONSTI- \ TUANTE. ri Kb. Amsteiflam, 14. decembra. r ,,NieuweCourant“ javlja iz Loirdona; „Daily News“ javlja iz Petrograda u srijedu: Sjednict konstituantc pribivaJo jo oko 400 poslanika. Izabrana je jedna komisija, koja je sastavila manifest na narod, u kome se veli, da su sjed-

. Strana 8. . organizacija- Posljednji će bitl p.redan! sudu 1 bfti osudjeni kao neprijatelji naroda. „Sovjeti" moraju sa svoje strana preduzeti sve potrebne mjere, da nad^ gledaju kadjetske organizacije odnosnrt njihovog sporazumljevanja sa Kaledjtnom 1 Komjilovom protiv revolucije. .J’ravda" na to primječuje, da flvotni biteres Ruslje zahtUeva, da sa neprijatcijcm zakijuči mir sa iii bez saveznika najkasnije u Jannaru 1918. god. POTREBA MIRA U RUSIJI. V Zeneva, 14. decembra. s Pctrogradski poscbni izvjestitelj pariskih listova ne može više održatt na snazi svoja ranlja uvjeravanja, da boljševikhna iz južne Ruslje prijetl velika opasnost. Potreba mira osjeća se već u svira ruskim pokrajhiama. Vojnr su kritičari pariskih listova zbog toga takodje vrlo zabrimiti. KRATKO ZASiJEDANJE RUSKE KONSTITUANTE. Stockboim, 14. decembra. Kako javlja ,,P r a v d a“, biće zasijedanje konstituante vrlo kratko. Poslije raspravljanja o pitanju primirja 1 mira, biče konstituanta odgodjena do demobilizacije vojskc, a onda će se ponovo sazvati, da riješii pitanje o novoj državnoj formi i stvoriti temeljne državne zakone.

nico konstituaute otvorene i protcstira protiv apšenja. RUSIJA ŽELI ZAKLJUCiTI ZAJEDNIČKl 1LI ZASEBNI MIR NAJKASNIJE U JANUARU 1918. — ODLUČAN POSTUPAK PROTIV KADJETA.

VELIKA NESREĆA NA FRANCUSKOJ ZELJEZNICI. NASTRADALO 900 VOJNIKA. Zeneva, 14. decembra. „0 azette dc Lausanne" Javlja iz Modane, da je u tunelu kođ

Stockholm, 14. decembra. Petrogradska brzojavna agencija povtrdjuje, da je jednim ukazom uaredjeno apšenje svih vojničkih i civilnili lica, koja su neprijatelji revolucije,

kao i svih vodećih čianova kadjetskih I još i zapalili.

Modane sišao s tračnica čitav voz sa francuskim vojnicima, koji su išll na odsustvo. Usmrćeno je 800 do 900 ljudfi. Nesreća je povećana time, što su se neki vagoui u tunelir poslije katastrofe

isanitne objaue. Bi . 27C90. OBJAVa. Ovini so naredjujc, da svi posjcduici kuća i kirajdžije imaju £ređ svojim kuićama pri ulazu svaki put odmah posuti ledenu površinu pijcskom ili p:p lom. Daljc je svald obvezan, da uvijek kad snijeg padnc, isti odmah sa stepenica svoje buće dadc ukloniti. Svaki onaj, koji protivno urafli, kazniće sc novčano u iznosu flo 200 kruna ili sa 20 dana zatvora. Beograd, 11. decemhra 1917. . C. i k. okružno zapovjeđništvO.

OBJAVA. U smislu § 1. naredbe vrhovnog vojnog zapovjednika od 10. aprila 1916., llst naredaba br. 10, nad firmom M. N. J o v a n o v i ć, drogerija „0 u s 1 a ri‘ u Beogradu, Kolarčeva ul. br. 5. naredjena prinudna uprava ukinuta je br. 18.709 c. 1 k. vojne glavne gubernije, odj. 8/a od 30. oktobra 1917.

Br. 27222. OBJAVA. 1 U vczi naredbe vojne glavn: guberni. je odjeijak 6, broj 28965 od 6. oktobra

.1917., po kome jc na cijeloj okupiranoj teritoriji zabranjcno klanje svinja, ima ju svi sopstvenici svinja grada Beograda sa podnošajem popisne liste o brojnorn stanju stokc isto prijaviti u Središnici za otekorišćenje žetve — E. V. Z. Knoz Mihailova ulica hroj 19. Ova prijava vrši se iz raz’oga, pofito postoji namjera, da se u Beograđu klanje svinja ukine radi unapredjenja opskrbo — snabdjevanja namirnica po, jedinih kuća. Sve dotle, dok pojeđini snp.tvenici sa dozvoloni ne budu snabdjeveni, ima zabrana za Manje svinja takodje za grad Beograd svoju važnost. Beograd, 13. decembra 1917. Molisch, m. p., okružni zapovjednik.

OBJAVA S obzirom na sve veću skupoćit potrošnog materijala stupa od 1. J anuara 1918. u život povišica tarifd za potrošnju električne struje, koje su tarife objavom u „Beogradskiin Novinama" od 9. marta odnosno 3. oktobra 1916. tt važnosti. Te nove tarife jesu: A. Jarifa za paušalne abon e n t e.

Prostorlje

Za sijalice ođ

a 8.1 I* c 9 DO *** o o XI 53 »o 00 ° N S £

16

25

82

50

100

200 300

C00 j 1000

2000

normainili svljeća po sijalici mjcsečno knma

Srinovl J kance Urlje ....

2'50

O «

4'—

6-

10'—

Nijc doavoljeiio

Radnjc ! radtonlce do 10 satl uvečc

290

360

475

5-50

11-25

1 18-75: 26-25 1

37-50

48-75

66-25

47-50

Javnl lokall i radionice preko 10 sati u veče ....

4-10

B-25

7.—

10-50

17'50

28 75 : 35'—

56-25

70-—

105--

62-5u

Neprcstano goruće sijalice ....

7'25

1050

14 —

21'—

35*—

Nljc dozvoljeno

Sijalice u većoj jačini, nego što su ovdje navedenc. nisu itikako dozvoJjene. B. T arif a z a ,,s tr uJont jc r“ J (Zfthlertarif). Svjctlosna struja 16 h za Iiektovatni sat; snaga strujc 11 h za Iiektovatni sat. Svi strujumjeri, koji se ponovo momiraju, imajtt se u pregledaonici eiektnčnog posirojenja ponovo ovjeritl, a potrošač, ako Je sopstvenik strujomjera, ima za to Jednoin za svagda da plati 15 kruna. Za strujomjere, koji su svojina električnog postrojenja i koji se ustupaju potrošačima pod zaktip, snosi troškove ovjeravanja elektrieno postrojenje. Ako potrošač sumnja u pravilnost strujomjera, on Ima pravo da traži, da c. i k. električno postrojenje ponovo pregleda strujomjer, pa ako se utvrdi, da ovaj prelazi u monarhiji dozvoIjenu granicu griješke od + 4%, onda će sc strujomjer, ako je svojina električnog postrojenja, bez odštetc zamijeniti drugim strujomjeront. Nu ako se pokaže da ta granica grlješke- nije veća od + 4 %, onda će potrošač platitl za taj pregled 5 kruna. Ako je neispravni strtijomjer svo-

jina potrošačcva, onda ćc elektrlčno postrojenje izvršiti popravku u svojoj radionici, a potrošač ćc za novo ovjeravanje strujomjera platiti 15 kruna. — Privatni stnijomjeri, koji se u radionici električnog postrojenja ne mogu popraviti, vraćaju se sopstveniku, a na mjesto takvog strujomjcra postavlja električno postrojenje svoj strujomjer. za koji sc plaća utvrdjena zakupninav Tarifa za strujomjer, objavljena u „Beogradskim Novinama" od 12. mar-' ta 1917. ostaje I dalje tt krijcpostl. Pošto se množe slučajcvl, da koutrolnl organi električnog postrojenja nalaze kod patišalnili potrošača veći broj sijalica ill od jače snage, nego što lh je potrošač naveo i platio, to ćc u biiduće imati takav potrošač da plati osim iskazane paušalne diferencije još I kazmt u visini te diferencije. Difercncija struje ustanovljava se kod potrošača, koji imaju v&zu mauje od godintt dana, od dana kad je veza izvršena, a kod onih, koji imaju vezu više od dužcg vremena, za Čitavu godhut. U smislu objavc od 9. maja J916. intaju dosadašuji potrošači struje\ravo, da u rolcu od 14 daua. računajući od dana ove objave, otkažu od 1. januara 1918. primauje struje. C. i k. vojna giavna Kubernijii u SrbiJL