Београдске новине

iioj 03 .

UtoraK

BEOGRADSKE NOVINE

5. lebruara 1913.

StraiM 3,

U subotu 9. o. mj. u ’| 2 9 satl poslije podne

STATIONSMENAZA (TERAZIJE)

I. POPULARNIKONCERAT .» u korist akcije za ratno kuhinjs Njozinog Volićansiva carice i kraljice ZITE. Pristup iinađu članovi c. i kr. posade Beograda, čete saveznih sila, njihove porodice i po njima uvedeni gostovi. Ulaznice se uz cijenu od K 5 — dobivaju u knjižari „Jugo-lstok“.

Smr/.ta se. Sa Raške javljaju, da je ovih 'dana nadjena smrzuuta na putu za Trnavu žena Angelina V a n d i ć. Razbojulčki napadi. 11. o. inj. pojaviše se dva razbojnika u Ivanji kod Todora Markov i ć a, tražeći od njega novaca, a 16. o. rnj. prođrijcše isti razbojnici n opštinsku sudnicu kod opštinskog predsjcdnika Dragomira K u č e v i ć a, pckušavajuei da ga poharaju. U oba slučaja bijaliu im nainjere uzaludne, jcr ne nadjoše novca. Oružništvo dalo se ti tragatije za zlikovcinia.

Beogradski orfeum Prvi iebruarski program beogradskog orfeurna postigao je potpunog uspjcha. Već je izlišno napomenuti, da su prvih večeri ovoga prograina sva nijcsta već n veliko bila razgrabljena još n prethodnoj prođaji, a odabrani program potpnno i zaslužnje ovoliko intcresovanje beogradske pubiike. S (i s s m e y e r o v i ttmiju sa svojim originalnim mužičkim prođukcijaina razdragaii publiku, nia da su u ranijim programima beogradskog orfeuma već više puta bile zastupljens sl'Cne produkcije. Svakog slušaoca mo*ra zadiviti u kolikom je skladu sviranje Svisrmeyerovih na njihovim originaljmn instruir.ejuima sa muzikom orhestra. ko.il ib prati. Humorista Kario B a u m a n n, koji je već predstavljao jednu od najboijili atrakcija prethodnog programa, a kojemu je produžen angažinan, u veiiko je osvojio srca beogradske publike, koja ga sve nauova izaziva na pozorjiicu, tako da je on redovno prinudjen ukazivati na sat, kako bi potsjctio slušaoce, da treba vremetia ! za ostale tačke programa. Lijepo su đočekaae i sestre G ojilovićeve, naročito ti originalnoj, duhovitoj i vanredno vješto izvedenoj figuri ,,M ladost i siaros t“. Trio Bernhardt daje u svojini akrobatskim produkcijama dokaze o nevjerovatnoj snazi i gipkosti, a uz to izvodi svoje vratolomne produkcije toliko harmoničnim, estetičkim i lakim pokretlma, da mora zadobiti simpatije i onili giedaiaca, koji su- siabijih živaca, pa iz toga razloga nijesu baš u tolikoj mjeri prijateiji akrobatskih produkcija. O tome, šta t eba d >. buie d k amac-iia, šta se njorne želi postići, i u koliko ona tieba da prclaz! u gluniu, vladaju još jako pođjeljena midjznja. B-jz ol> zira na to mora se reći, da Annemarija Hegner u o bljmra ii t čnji rcćeno nehuniorističnom d jelu svo a rcperloara ulaže nmogo tru'đa na to, da marljivo studirauim izvodje jem što boJje unc.se slušaoce u supet Njcnc šaljive stvari pak . na epšte o'dobravanje. Ao žclcć; p.i toiiL': ni najma. jc potvjenjitati ostalc tačke programa, rnože

so reći, da je glavna at akcija ovoga programa šaljivi v'olinista F r e'd S i n g e r ea svojom „violiuom, što govo i ‘. N jegove 'duhovite pijese, kao što sn roman jednog bankttrskog finovt.ika jzražen p. pularnitn i opšte poznatim pjesn.icama, kar kiranjc sviraćkih običaja i osoLe .ost. pojedinih narodn, kopiranjo Eduarda r. tr .usua itd., sve su nanovo izazrođe buran smjeh kotl publike, kojaih je nagiadj vala npomim pljeskanjem. Duet „Gerard & Gerard‘‘ prijatno zaključuje ovaj progiam svojim komičnim, što ’no vele „prcvrtaćkLn" prol 'dukcijama. Prema svemu što smo rekli ovaj pio gram u svakom jiogle'du sl ž'; na ćast orfoumskoj uptavi, a o ez. jedj j crf u:t.u . odličuu posjelu za sve viijeme svcga tra janja.

Grad i okolica

Ditevii! kaiendar Uanas je utorak 5. febrttara, po starom 23. januara — Ukuokatolici; Agala.; pravosiavni: Klementije. C/isniika i einuvničita kasina otvorena jc do 12 sati u noći. C. ik. vojnifiki dom: Citacnica, soba za pisanjc 1 igranje, kantina. Otvorcno od 7 sati izjnira do i) aati uveče, Siobodau ptlsiupsvakomc vojniku. B eo gr a d s k 1 o r! e u m (u zlniskom pozoriJtn prije (Boulevard): l’oćetak piedstava u 7'30 smI uveće. Kincmatograii: Vojtti kiuo u Kralja .Viilann ulicl 56 (Koioseum): U 3, 115 i 6'30 sati posl. pot!. predstavezagrad,anstvci. — C. i ki. gradjanski kino na leiazijama br. 27 (Peris): U 6 sati poslijc pod. predstava za gradjanstvo. Noćna stuzba u Ij ekarnama: U sedmici od 3. do uključivo 9. februara obavijaće noćnu siužbu u Beogradu ove ijekame (apoteke): Dr. P a n i ć, Sabornn ui. 77; D c ! i n i, Kneza Mihajia ui. 1; N i k o1 i ć, Bitoljska u!. 2; P r o t! ć, Kralja MiJana ui. bi. Parobrođarski saobraćaj. I. Izuicdju Zemuna 1 Becgrada. Red plovidbe, koji važi cd 26. januara do opoziva; Poluzak iz Zemuna za Beogrnd u 6 30, 7-30, 8'30, S'30, 10'30 i 11 '30 pr. podne te u 1-30, 2-30, o'KO, 4-30, 5'30, 6'30 i 7 30 poslije podnc. — Pokizak iz Beograda za žcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne, tc _u2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati pos'ljc podne. — ii. lzmedju Z e m u n a i P a n c s o v e. Red p'.ovidbe, koji važi od 26. Januara do daijne naredbe; iz Zemuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujittro i u 12 sati u podne. — lz Pancsove za Zemun: dnevno u 830 sati prije podr.e i 3 sata poalijc podne. Brod kojl saobra.-a izmedju Zcmuna i Pancsovc ! obratno ne pnsrajs u Beogradu. — 11*. Izmedju Beograii « 1 S a p c a, Poiazak iz Beograda za Siabac svake srljcde 1 snbote u 7 -30 sati u jutro. Polszak iz Šspca za Beograd svakogictvrtka i ue Jjeljom u 7 s. u jutio. Vojno parno toplo kupaiilo uCarDuSanovojuilcl. — 1. Kup a t i 1 o n k a đ a m a: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne ao 5 sati posilje poduc, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije poduedo 12 1 ) sati u podne. — b) l a gradjanstvo raduiin danima-od 9 sati pr!je podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom 1 praznlcimn od 9 sati prlje podnc do 12 l / a satl u pođne. — 2. Parnokupatilo za časn 1 ko i n j I m a r a v n e č I u o v n 1 k e otvoreno je utorkom, srijcdom, petkoni i siibotom od 7 sati prije pođnc do 5 sati poslije podre

a nedjeJjom i prsznldraa od 7 saU prlje podne do 12>/, uil u podne. — Z a g r adjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom t četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznlk) od 9 sati prtje podne do & sati posltle podne. — ĆasDictmn I njina ravnim člnovnidma stoje na votja da se služe parnlin kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom l ćeivrtkom). Blagajna sc zatvara radnlm danlma u 12'/ 2 saU, a nedjeljom 1 praznicima ti 12 sati u nodne. I. popularul koncerat. U korisi. aktije Njezinog Veličanstva carico i kraljice Zite za ratne kunir.je bi6e u subotu, 9. ov. mj. uveče u 8 i po sati u po^orišnoj d o aG mjesre ctaj ne menaže popularan Eo->cera t s ovitn programom: 1. Richatd Wagner: Uverira k operi ,,Rienzi“; 2. Repr dukcij t pj> sama natporučnika Milosiava Jenika. Na klavdru prati of'cijal Oskar' R u b r itius; 3. Grieg: Sonate za violinu i Iriavir opus 8. PAttir. Vioiina: pomooni liječnik dr. Bela Hegcdiis, klavir: nadiijećnik. dr. Gćva pl. Onfisz; 4. Casnički 'dvo.-.tiuki kvaitet: I. „Heute scl.cid ih“ (Daoas se praštam), tekst od »li a a Friedricha Mlillera. Stav od Karia Isenmanna. II. „Nevje.stvo‘, tekst od J. pl. Eichondorffa. Stav od Fiiedricha Silchera. tll. „Schvverlliod ( jesma o maču). Tekst cxl Teodo.a Kornera. Stav od g. m. pl. Webera; 6. Goldmark: Pr-edigra k III. činu (Popac (cvrčak) na ognjištu; ,6. F aez Xaver K appus „Sopstvene p'eimo"; 7. Dvoržak: „Slovenske igre“ br. I. j IV. Poziv anstro-ugarskim podanicima Bco«radsko c. i k. okriižno za' povjedništvo pismenim saopštenjetn I naredilo je, da se svi austro-ugarski državljani i bosansko-hercegovački zemaljski pripadnici, koji živc u području ovog zapovjedništva, kao i svi austrijski i ugarski podanici koji nisu dobili otpusnicu od austro-ugarske vlade za prijeiaz u tuđje podanstvo, rodjeni 1900. godine, — imaju javiti 9. februara u prijavnom odjclenju, Kraija Aleksandra ui. 11, od 9 do 12 sati prije podne radi pučko-ustaške smotre. Ko se ne odazove pozivu, biće strogo kažnjen. Dokrovoijna nastava Za dobrovoljuu nasi,i\ u siromašnim učenicima, koji nisu u inogućnosti da rcdovno pohadjaju školu, koju namjerava da priredi u Beogradu društvo Crvenog Krsta vojne glavnc gubernije, prijavilo se preko trideset nastavnika i nastavnica. Privatna nastava imala bi đa sc drži u zgradi realne gimnazije, u vrefnenu lcoje bi se odredilo u sporazimiu sa upravom gimnazije. Jedan nastavnik primao bi na izučavanje partiju cd petnaest učenika. Nastavnici, koji izjave želju da nastavu drže kod svojih doniova, imali bi da poučavaju partiju od pet učenika. U mjesto pomena — za bcograđsku sirotinju. Ciospodin Aieksa M i I u t! n ov i ć, hotelijer beograđski, priložio je sirotiujskom otijelenju op.štir.o grada Beogradu za beogradsku sirotinju svotu od 50 kruna u mjesto trogodišnjeg pomena svojoj supruzi K a t a r i n i, Da se javi radi prijema novca. Miientije Petrovič, žeijeznički činovuik, potrebno je da se javi radi prijenia novčane pošiljke gospodinu Ljubi Gjaji, željezničkotn kontroioru sa stanom u uiici Topličin Venac br. 7. t Dezider Csarseb. Juče prije podnc umro je u Beogradu naglorn smrćti predsjednik suda Deziđer C s a r s c h. Pokojnik je 15. ja, nuara 1916. pozvan u Beograd iz No-

Goethe-om, sa kojiin je do smrti tog .velikog pjesnika ostao u stalnoj prepisci. 1837. godine izdao je Carlylc svoje čuveno istorijsko djelo o francuskoj rcvoluciji ,,T ii e f r e n c h r e v oI u t i o n, a h i s t o r y“. Djelo jc pis.mo tako živim stiiiom, toliko je bogato u lijopiai pjesničktm slikama, da ga čovjek može Ćitati ne samo kao naučno đjelo, već i kao djeio iz iijepe književnosti. Od 1837. godiue do 1840. godinc držao je Carb'le svoja čuvena predavanja „0 junacima, obožavanju juitaka i u isioriji jimašiva", koja su 1846. godine pod gornjim naslovom (,,On heroes, i>ero-v/orship and thc hcroic iu history“) skupijena u knjigu. Carlylc razlikuje pet tipova junaka: proroke (glavn! predstavnik: Mulia'med), pjcsnike (Daute i Shakespeare), svcštenike (Lutiier i Jolm Knox), književnike (Jolmson, Ronsseau, Burue) l viastodršce (Croimvell i Napoleon). Carlyle najenergičnije . zastupa gledište. da genije ima pravo, da utičc na razvoj svijeta. 1845. godine izašio je najčuvenije Cariyleovo djelo, biografi}a Odilvera Crom\vclIa pod naslo,voin ,,L e 11 e n s and speedtes of Olliver Cromweil“ („Pisma i govori 0!!i,vera Cromwciia“). Dalje ćemo poinenuti istoriju pruskog kralja Friedric ii a 11. pod liaslovoiu „The liistory of Frledrlch II, called Frcderick the Grcat" („Istorija Friedricha H, uazvanog Friedrichom Velikim") i djelo „The life of Jolui Sterling" („Život Jolma Sterliuga"), koje važi kao jedna od najboljih biograrija u cijcloj engleskoj književnostl. Pod starost Cerlyle sc u većoj mjeri počeo baviti dnevnim političkim pitanjima. Po načelima bio }« izrazit konzervativac. al! Je u sva-

kom pitanju isticao samo i jedlno svoje čisto lično inišljenje, bez obzira na stranačke sirnpatije i antipatije. 1871. godinc pojavi se njegovo djelo „Letters on tiie var betwceu Germany and France" („Pisina o ratu izmedju Francuskc i Njemačke". 1865. godine, izabran je za rektOra edinburškog univerzitcta, a 1875, godino svečano jc proslavljc-ii njegov osartuieseti rodjendaai. Najngiedniji engleski laijiževnici pozdravili su ga adresom, a sličnu Je adresu dobio i od njemačkih književnika. L'inro jc u dubokoj starosli na današaji dan 1881. godine. Možc se reći, da ni jedan engieski književnik nije imao toiikog uticaja na daiji razvoj literattine, pa i cijelog umnog života svoga naroda kao Carlyle. — 5. februara 1889. godine umro je u M fi nchenu znameniti pravnik Franz. Holtzendorff. Rodien ic 1829. godine.

Književni prijegled „Iziožba", književno umjetnički ilustrovani poluinjesečnik u Vršcu, izišao je već i n drKgom broju, koji je uapredak prcma prvomu. Raspravica Tih. Ostojića lz Novog Sada „Kad doleti golub sa grančicom mira“ govori o najvećim potrebama za kulturni rad iza rata. Pjesnia Sime Pandurovića iz Va* ljeva „Noć slutnje*' potresni je pjesnički ugodjaj, artistički izradjen, gotovo svaka riječ je sugestivna. R. F. Magjer prijatnim kistom 1 s izvjesniin akceiitom tznosi jednu sliku ,,Na prevoju“. Crtica „Badnja noć na vlasteiinstvu" Milice Vlatkovićeve iz Donjeg Lapca, jeste iedna uspomena Jz života. all I

odviše lična, a da bi koga drugog nmogo zanimala. Prijevod L. Pajanove ,,Salome“ od Darinkc Ođavićeva iz Sapca tcče glatko; za mnogo jače mjesto našao se primjeren izražaj „Bojna pjcsma“ Mih. Miroua iz Djura ima djačku maniru u ritmu i rimovanju, a protivna je ,,iarisejskoj“ misli: „0 liubi, brate, bližnjeg brata svog!“ Milorad M. Petrović iz Beograda d°nos! svoje zanimljivc anegdote iz života srpskiit ktijiževnika, kakve su izlazilc i u našetn listu. Clanci „Budjenje, Vršac, Nova izdanja" I „Književna kritika u Hrvata“ kao i pregled još su uvijek djački pisani, što Jedan od njih donekle ! priznaje, kad kaže: „Kao svi — pa i najprimitivniji počeci — i ovi će ući, možda kao kuriozuml, u istoriju našega doba“. No nade je, da će „Izložba“ biti sve bolja. Na pola godine staje 8 K (Versecz, Pancsovani ut 27.). „Hrvatska Njiva“. Primili smo 5. broj revijalnoga tjednika „Hrvatska Njisa“ s ovim sadržajem: Dr. V. G.: Nacionaini odgoj narodnih masa. — Dr. I. Votar: Dvije trgcvačke ntornarice na Jadranskom moru. — Dr. M. Stojković: Jedna knjiŽevnost. — Prof;Silvije Alfirević: ,,Sa-. vretnctiik“ i „Književni Jug“. — Smotra: Zvona ili ljudi (Radoslav Bačić); Liječnička tajna i liječnička tajanstvenost (Laik); Organizacija prometa sa stokom (Nikias); Novčani zavodi u Hrvatskoj i Slavoniji (dr. Mctikoš) i t. d. — Listak: Vladimir V. Janković: Krv. — Gcdišnja pretpiata „Hrvatske Njive“ iznosi K 36.—; pojedini broj K 1.—. Narudžbe šalju se na upravu lista u Zmgrebu. Nikolićeva nl. 8.

U poneđieliak 18. februara 1918. SiOfiOnsmenaža (Terazlje 25) Ponovno izvadjanje kompozicija Ljudevita Šafraneka, „Sljeme"! ,,Soča“ u okviru IV. SIMFONIJSKOGA KONCERTA Izvadja e. i kr. garnizcnska glazba vrhovne vojne uprave u Srbijl uz sudjelovanje amateur-giazbenika. Ulaznice se mogu dobiti u knjižari „Jugo-Istok" uz cijenu od K 5*—. lllaznlce vrijede za dvllno osobljc kao propusnlce.

vog Sada, gdje je služio kao viši sudac. Ovdje inu je povjerena uprava VII. odjelenja, a ujedno je bio načelnik odjelenja za gradjansko sudstvo. Za svoje zaslugc u tom svojstvu bio je odlikovan časničkim krstom reda Franje Josipa. Za pokojnikom žale supruga i kći. Ova je posljednja udata za natporučnika auditora u pričuvi dra Szabo-a. Dezider Csarsch, koji je navršio 51. godinu života, uživao je u krugovima svojLh drugova najveće poštivanje; za njiin žali svako, ko ga je poznavao. Obrada zeuiljišta. Okružno zapovjedništvo pod brojem 775/1. izdalo jc ovu naredbu: Uslijed povoljnog vremena 1 dobrog stanja zemlje naredjuje se: da se preoravanje i riljanj.e zemljišta ima ubrzati svima srcđstvima, koja stojc iia rasipoloženju. Ovo se dostavlja svima, kojih sc tiče, da neizostavno postupc po ovoj naredbi. Pckrnez za gradjanstvo Prošle nedjeljc dobila je glavna prodavnica beogradske opštine pet vagona preradjenog pekmeza iz unutrašnjosti, koji će se po dosadašnjoj prodajnoj cijeni prodavati gradjanstvu u Beogradu. Osim ovili pet ima da dodju kroz dan-dva još dva vagona. Cim se bude izdao šećer za ovaj mjesec, odmali će se pristupiti i izdavanju ove druge partije pekmeza. Ratna ćuprija. Ratna ćuprija, koja je zbog ieđa bila na neko vrijeme rastavijena, opet jc sastavljena, pa iia njoj od današnjega dana promet nanovo započinje. PosHjednje brzojavsie vijesti R.'v'fNI SAVJLT SPORAZUMNlii SILA. Zvaničan izvjcštajKb. Paris, 4. februara. Uiavas.) Vrhovni je ratni savjet pod predsjedništvom Clemenceau-a u vremenu od 30. januara do 2. februara održao u Versaiilesu 7 puniii sjodnica. Na njima su učestvovali: U ime američkih Sjedinjenih Država generali Bliff i Pershing; u hne Francuske C!emenceau, Pichon, kao i generaii Foch, Petain i Waygand; u ime Ve!ike Britanije LIoyđ George, lord Milner, lord Robertson, Wilson i maršal Haig; u ime Italije Orlando, Sonnino te generali Cadonia i Alfieri. Vrhovni se ratni savjet potanko bavio najnovijim izjavama austro-ugarskog ministra spoljnih poslova i njemačkog državnog kanceiara. Ratnom je savjetu bilo nemoguće, da it tim govorima nadje nešto, što bi se približilo umjerenim uslovinia, koje su formuiirali svi saveznici. Ovo se uvjerenje samo pojačalo utiskom, što ga je izazvala opreka izmedju navodno idealnili ciljeva, s kojim su središnje vlasti pristupilc brest-Iitovskim pregovorima i njibovim osvajačkim i grabežljivim osnovama, koje su se sađa ispoljile. Pod tim okolnostima vrhovni ratni savjet došao je do uvjerenja, da mu je jedina i najpreča dužnost, da posljednjom energijom nastavi saveziiičke vojničke napore, a u što tješnjoj i što sklađnijoj saradnji. Ovi će se naipori morati nastaviti sve dotle, dok se lijiina ne budu natjerale vlade i narodi neprijateljskih država, da proinijcne svoje namjere u toiiko, koliko je potrebno, da se opravda nada u zaključenje mira, koji bi poČivao na osnovama, kojc bi predstavljalc kapitulaciju pred agresivnirn i zadrtim miiitarizmom u pogiedn. sviju onih uačela, za čije su se ostvarenje saveznici založili; načela slobode, pravičnosti i poštovanja prava pojedinih naroda. Odluka ratnog savjeta ne ođnosi se samo na vojne operacije na bojištima, već i tia najtješnju saradnju pri svima naix>rima udruženih sila u borbi protiv središnjih vlasti. Sada se prošimje nadiežnost vrhovnog ratnog savjeta i u konkretnoj i praktičnoj formi razvijaju osnovice jednoobrazne politiko, kao i akcije, ugovorene novembra mjeseca u Rapallti. Po tenicljnoj raspravi o politici, kojoj valja pribjeći i o načinu njcnog izvodjenja došlo je do opšteg sporazuma kako izmedju vlada, tako i izmcdju vojnih vođja u svima pravcima. Izvještaj se završava tvrdjenjem, da je ovakav sklad uvjerenja i volja postignut u cilju borbe ratji odbrane civilizovanih naroda protiv tobožnjeg pokušaja ugnjetavanja cijeloga svijeta. Odaje se priznanje junaštvu savezničkih vojnika i istrajnosti gradjanskog stanovništva, što da predstavlja moralnu pobjedu, koju bi imala na kraju kru* nisatl I — vojnička pobjeda sporazuma.

DUNAVSKA DELTA PROGLASENA ' REPUBLIKOM. Kb. Solija, 4. februara. „Vojcni Izvjestija“ orgau vcj nogmini ta ; tvajav ja da su sep.e ajsdnom priva no.n leegramu iz Babadag* ha rumunjgki revolucdjonar; dačepali bro 'dova, koji su se nalaziii u pristaništa Kilia, i Ha su đunavsku dcltu proJnBili novom republkom. Zapovjcnnik j« rusko dunavske flot.ie izjav.o, di će se Odcsa svim sredstvima bianti protiv rumunjskog zaposijedanja Beva a v ij •. Dunavska je flot la sp emna za akcij i prot'v Rumunja. Petro7 r ađ k' n r d i k mes ri predvidili su za ođržanje crveno garde 20 milijuna rubalja. i i ŠVEDSKA NE ĆE INTERVENIRATI l FINSKOJ. (Naro£!t! brzojav „tiuuKradskih Novina“) Stockholm, 4. januara. U subotu su zastupnici 40 švedskih listova izrazili švedskom predsjedniku ministarstva i ministru spoJjuih poslova želju, da Švedska na straoi finskili prijatelja reda svojevoijno nastupi protiv anarhije n Fmskoj a za uspostavu normalnih prilika. Oba su ministra izjavila, da do službene interveucije Švedske u Fmskoj s a d a n e može doći. SUDBINA AALANDSKOG OSTRVL.JA. (Nar&Cltl brzoiav ..Beogradskih Novina“.) Stockholm, 4. februara. Švedski je kraij primio u subotn izasianstvo aalandskog ostrvlja, koje mu je izraziio želju za prisajedinjenjem tog ostrvija Švedskoj. Kralj je izrazio želju, da se nadje neki iziaz, kako bi se mogle odstraniti sve postojeće teškoće i da se tako ta želja i ostvari. PREGOVORl U EREST-LITOVSKU. (NaroCitt brzojav „Beogradskih Novlna".) Berlin, 4. februara. ,,N o v a j a Ž i z n j“ tvrdi, da se pored z&stupnika Besarabije na putiza Brest-Litovsk naiaze i zastupnici autonornnih republika Sibira, Turkestana i dotiskog pouručja, da sudjeluju kod pregovora za mir. Isto se tako. prema nekim vijestima, nalaze na putu za Brest-Litovsk i tri zastupnika Perzue. ŠVAJCARSKA POJAĆAVA SVOJU GRANIĆNU STRAŽU. Zbog predstojeće akdje na zapaduom bojlštu. (Nnročiti brzolav „Beugradskih N'ovlna“) Bern, 4. januara. Švajcarsko savezno Vijeće smatra potrebnim. da s obzirom na opšti spoljni i unutamji položaj, da pojača svojti graničnu stražu pozivom novih pričuva. — ,,Buitd“ tim povodom piše: Naša granična straža mora s obzirom na veliku akciju, koja se priprema na zapadnom bojištu, biti pojačana. Savezno je vic'eće, isto kao i u avgustu 1914., čvrsto odiučiio, da na svaki način i svim sredstvima a u siučaju potrebe i oružanom siloin očuva neutrahiost Švajcarske protiv svili opasnosti, koje prijete.

EK5P0Z1TURA PESTAK5KE-USARSKE KOMERCIALNE BANKE g Beosrofia — Knsz Hiiiojlovo br. 50 SpetljalKe odjčlenje za šilfenje novata BHncae ratnim garobljeRiti« ma I int@rniranšma.

Osnovna glavnica i priČuve 232.CKXHX)0 kruna.

U zrcalu vidi svaka lijepa dama

koliko je Ijepša, ako upotrebtjsva Dlana Aiabaster puder I Creme. MaU dozj tll lonilć K Z— Veilka dou K 4.Mnžc se posvuda dobttl. Gtavno prodavall«« J>lana M Handels A. G.. Budapest, V. NAdor utca ft. *