Београдске новине

Bro| 44. Subota

BEOORADSKE NOVINE

|)cšt. kondukt. u penz.; 6256 SlavkoMć Anka i kći Milete, služ. carin. MiloSevska 25; 6257 Spasojević Sava, nadzorn. fcbr. duvana; 6297 StanisavIjević Milan, nastojnik; 6258 Stanišić Svetozar, nadz. fabr. duvana; 6298 Steianović llija, oštrač fabr. duvana; 6260 Srefanović Mihajlo, polic. čin. u penz.; 6261 Stefanovič Mihajlo, blag. u penz., 6299 Stefanović Milutin, posluž., 6259 Stefanović Milutin, služ. mtn. fin.; 6262 Stcjadinović Mihajlo, blag. u penziji; 6263 Stojadinović Viadimir, Djušina 6; 6300 Stojanović MHan, carin. služ.; 6300/a Stojanović Neša, registrator; 6264 Stojanović Stevan, administr. čin. ji penz.; 6265 Stojanović Teofil, poštar; 6266 Stojić Svetozar. arhivar u penz.; 6267 Stojičević Augelina, Vidinska 11; 5282 Stajnlehner Emerih, inspektor u penz.: 6283 Streng Vladislav, čin. moitopola; T. Broj 6268 Tammdžlć Rista>, posluž. skupŠt.; 6301 Tanaaković Stevan, kočijaš mon. duv.; 6269 Timarčević Mita, sraden, nionop., Kralja Aleiksandra 110; <6270 Todorović Leposava Milivoja, snadz. fabr. duv., Senjak; 6271 Todoroivlć Miloš, knjigov.; 6202 Todorović iVelja, knjigovezac; 6271 Trajković .Miian, carin. reviz.; Grad i okolica

Dneviif kalendar D a n a s jc subota 1(3. lcbruaia, po starom 3. lebruara — RiniokatoIicJ: Jnlijana; pravosiavni: Simcon Bogoprim. CasuiiUa i Cinovnićka kasina otvorcna jc počam ođ 15 iebruara do 11 satl n noći. C. I k. vojnički dom: Citaohics, soba za pisanje i Igranjc, kantina. Otvoreno od 7 satl lzjutra do 9 satl uveče. Siobodan pristup svakome vojniku. Beogradski orienmiti 2 lmskom pozorištu prlje (Boulcvardj: Početak pied* stave u 7'30 satl uveče. Kinematograll: Voini kinouKraija ;V\Uana ulici 50 (Koloseum); U 6 satl posll c podne predstava za vojnike, a u 8 sati nveče predsiava za časnikc. — C. i ki. gradjanski kino na lerazijama br. 77 (Paris): U 5 i u 7 sati uvcče predstavc 2 i! gradjanstvo. Noćna služba u lj ekarnama : U sedmici od 3. do ukijučivo 9. iebrtiara obavljaće noćnu siužbu u Beogradu ove Ijekarnc (apoteke): M i c h I, Stara Crkvena ul. 8; K u s a k o v i ć, Kncžev Spomenik 2; Seku li ć, Takovska tti. 37; Ijckama Crvenoga Krsta, Beogradska nltca 2. Parobrodarski saobraćaj. 1. Izmedju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Polizak iz Zemuna za Beograđ u 6-30, 7'u0, 8'30, 9'30, 10-30 i 11 -30 pr. podne ie u 1'30, 2 3V, o\i0, 4 30. 5 30. 6 50 i 7'30 posiije podne. — Polazak iz Beograda za Z e m u n: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prije podne, te ti 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 satl poslije podne. — II. lzntedju Zemuna 1 Pancsovc. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do daljne naredbe; Iz Zemuna za Pancsovtt svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati tt podne. — iz Pancsove za Zemun: dncvno u 8 30 sati prijc podne i 3 sata poslije podne. Brcd kojl saobra^ izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje ltBeogradu. —111. lzmedjti bcograda t . apca, Polazak iz Bcograda za Sabac svakc srijcde i subote u 7 30 satl u jutro. Poiazak iz Sapcaza Bcograd svakog i etvrtka 1 uedjeljom u 7 s. u jtttro. Vojno parno toplo kupatilo nCar Dužanovoj ulici. — 1. Kupatiiou kadama: a) Za vojne osobe otvorcno radnira danima od 7 sati prije podne do 5 satl posiije podne, a nedjeljora i praznicima od 7 sati prije podnedo 12 1 / sati u podne, — b) Za gradjanstvo radniin danima od 9 sati prljc podnc do 5 sati poslijc podne, a nedjcijom 1 praznicima od 9 sati prije podnc do 12>/ 2 sati u podne. — 2. Parnokupatilo za Casniko i njima ravne činovnike otvorcno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prlje podne do 5 satl poslije podnc. a nedjeljom 1 praznicima od 7 sati prijc podnc do 121/2 satl u podnc. — Za građjane muškogpola otvoreno jc pamo kupatiio ponedjcljkom i ćetvrtKom (ako u tc dane nc pada kakav praznik) ođ 9 sati

priie iioone Uu o sati poalfie poune. nicima 1 njima ravnim činovnlcima stoje na volju da se sluze parnim kupatilom i u dane odredjene za vradianstvo (ponedjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radmm danima u 12 1 /, satl, a uedjeijom i praznicima u 12 sati u podnc. Posjet bolcsnika u bolnlcama: U bolnlci .Brčko*: od 2—4 sata poslije podnc. U boinici „Brflun a : 00 9‘3u—12 sati prije poO.nc 1 od 2—4 sata posllje podne. — U c. i k. gradianskoj botnict: u utorak, ćetvrtak i nedjelju od 1 —6 posllje podne. Kužna bolnica: Posjcta nlje dozvoIjena. Obaviješienja 0 boiesnicima dnevno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baStu bolničkc zvrade sa strane Vidlnsse ulice. Evangeličko bogosltižje. U nedjelju 17. o. mj. održače u evangeličkoj crkvi (iilica Vuka Karadžića br. 9) etapni sveštcnik H o 1 zhausen, iz Smedercva, evangeiićko bcgoslužje na njeanačkom jeziku. Za beogradsku sirotinju. Kod posljednjili djačkih predstava preplatili su vfšak ulaznice u korist beogradske sirotinje; gdja Sofija Protić 10 K, gdja Julijana Milivojević 2 K, gdja Radmila Stevanović 5 K, gdja Mica Marjanović 10 K, gdja Ljubica Mdirinković 4 K, g. Jovan Milovanović 10 K. gdja Darinka Nikoiić 10 K, gdja Mileva Angjelković 5 K, g. Zvonimir Vlašić, ravnatelj sirotišta 10 K, gdjica Kosara Jovonović 10 K, gdja Johama Knoll 10 K, gdja Milka Ojorgjević 10 K, gdja Eanka Herzog 10 K, gdja Draginja Jovanovič 10 K. Ukupno 116 K, koji je iznos predan od zapovjedništva c. i k. realne ginuiazije. Isto je zapovjedništvo predalo osim toga izuos od K 353 i 80 filira, kao preplatu, što su je djaci izmedju sebe dragovoljno skupili. Svaka čast ovako plemenitom nastojanju, a darovateljima velika hvala! — Naknadno je dao 10 K dobrovoljnog priloga g. Oustav Ajzeiikolb, mesar. Jedan upit Ijudima dobra srca. Koja bi plemenita srpska porodica uzela pod svoje djevojčicu od 7 godina, kojoj je mati nedavno umrla, a otac: čino\Tiik, sada rezervni kapetan, otišao sa srpskom vojskom, da ju izdržava do povratka njenog oca? Pobliže se može raspitati u redakciji „Beogradskih Novina“. Vjeučanje. S u t r a u n e d j e 1 j u u 11 sati prije podne vjeiičaće se n crkvi S v et o g a M a r k a n a s t a r o m g r o b1 j u gospodjica Danica Ž. Stojanovićeva, sestra saradnika našeg lista Dragoslava Ž. S t o j a n o v i ć a, novinara, sa gospodinom Božidaroni I. M ok r a li j c e m, svršenim pravnikom, činovnikom opštine grada Beograda. Naročitih pozivnica nc će biti. Čestitanja u crkvi. SnLteg u Beogradu. Poslije više lijcpili dana iinanio od jučo u Beogradu snijeg. Njemu se baš niko tiije nadao. Puhih dvadesetak dana imali smo prave proljetnje dane; preksinoć je otpočeia sitna kiša da promiče, koja sc brzo pretvorila u snijeg. Kttće su nešto obijelile, ali se snijcg već topi, te izgleda da ne ćc biti đugn vijeka. Priiog iz Žcucve — za beogradsku slrotinju. Gospodin Dragoljub S t e t a n ov i ć D ž i n d ž a, predjašnji hotelijer iz Niša, a sada poslastičar u Ž e n e v i, poslao je preko svoje sestre g-djice Ljubice S t c i a n o v i ć 100, jednu stotinu kruua sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda za beogradsku sirotinju, a za ixA.oj duše svog rano premmulog brata Mikc S t e f a n o v ića, hotdijera. Obradjivanje zeiuljišta, Prema narcdbi c. i kr. ukruinog zapovjedništva za okmg beogradski

br. 134« od 6. II. 1918. i c. i kr. sreskog zapovjedništva za grad Beograd br. 381 od 6. II. 1918. svo stanovništvo dužno je da, s obzirom na povoljno vrijeme, odraah okopa, nadjubri- i uopšte spremi svoje bašte i svaki dio slobodnog zemljišta, koji bi bio pogodan za sadjenje baštenskog povrća. Naročito seljaei moraju na svojim zemljištima napraviti bašte za zelen i povrće. Izvršenje ove naredbe kontrolisaće se, i ko nc budc postupio po njoj, biće kažnjen. Biljke za rasad davaće poljoprivredne stanice; potrebne vrste sjemena sreska komanda. Ako bi ko od stanovništva hnao neobradjcuog zemliišta, ima da ga prijavi svome rejonu opštine grada Bcograda. Kod takvih zemijišta ima se nazuačiti, da li će ih sopstvcnik sam zasaditi, lli dati nckomc drugome pod zakup. Ova naredba ima se u$izostavuo izvršiti.

Vijesti iz unutrašnjosti Most ua Tamnavi. Sa U b a nam piše dopisnik: Pri poviačenju srpskih četa razoren je na Tamnavi nov most gvozdene konstrukcije, na državnom drurnu Obreuovac—Ub. Prošle jeseni pristupljeno je opravci ovog mosta, vadjenjeni iz vode razorenih dijeiova njegoviii i dodavanjem novih dijelova na onim mjestima, koja su potpuno uniŠtena. Most je sad pušten u saobraćaj i njime je putovanjc od Obrenovca do Uba mnogo skraćcno, Davljeuici. Prije par dana na Kolubari kod sela Miislodjina odigrao se jedan dogadjaj, kojemu zamalo da nije palo žrtvom nekoliko Ijudskili života. Nekoliko tamošnjih seljaka i žena iz Beograda, koji su išli đa kupuju namiroice, vozilo se u dva čamca, pri prelazu od jedne obale drugoj. Kako su Čamci bili više primitiivno sagradjeni, to je vožiija u njima bila vrlo rizična. U času kada su vozari bili na srednni rijeke, jedan sc čamac prcvrne i svi putnici popadaju u vodu. Dio putnika spasi se plivanjem, a ostali se počnti daviti, naročito ženske, koje nisu znale plivati. Brzom poiiioći spašenl su medjutim davljenici. Najgore posljedice bilc su po tridcsetgodišnju Persu Milutino’vić iz Beograda, koja je u najkritičnijeni času izvadjena. Ona je prenijeta u Beograd na liječenje.

Poslijednje brzojavne vljesti Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 15. februara. Zapadno bojište: Front prbestolonasijednika R u pprechta bavarskog: U pojediuim odsjecima vodila se borba artiljerijom i minama. Odredi jednog matroskog odjelenja priveli su prilikom jedno.g napada protiv bclgijskih redova istočno od M a n n e k e n sv e r e-a 2 časnika i 26 vojnika kao zarobijenike. Front njemačkog prijestolonasljednika; Sjevero-zapadno i istočno od R e i m s a vladala je živalma protivnič-

16 febrnara 1918

5*nma 1

ka lzviujacaa djelatnost. U oblasti Prunaya i Jugo-istoČno od Tah u r e-a razvile su se ž e s t o k e a r t iljerijske borbe. Front vojvode Albrechta wflrttemberškog: S vremena na vrijeme oživjela je borbena djelatnost u gornjem Elzasu. Oubici neprijateljskih vazdušnih borbenili snaga na njemačkim frontovima u jauuaru mjesecu jesu slijedeći; 20 osmatračkih balona i 151 letilice, od kojih je 67 palo iza naših redova, dok su ostale, kao tito je jasno utvrdjeno, pale iza neprijateljskih položaja. Mi smo u borbi izgubili 68 letilica i 4 osmatračka balona. Sa ostalih bojišta nema ničeg novog. Prvl zapovjednik glavnog sfana pl. Ludendorfl. BALFOUR O CZERNINOVOM OOVORU. Znacajni prilog najuovijim dogadjajima u Englekoj. Kb. London, 15. febTuara. Kao što se naknadno javlja, rckao je Baifour o najnovijem govoru grofa Czernina ovo: Kao što cio svijet zna, Czernin sc trudio, da, ne znam u kome smislu uputi svoj govor predsjedniku Wilsonu. Stoga se sjetio predsjednika i uputro mu je apel. On je pred sobom imao utvrdjene VVilsonove ratne ciljeve, a što narroćito pada u oči u govoru grofa Czernina, jeste črnjeniea, đa ou nik, 2 iko nije bio voljan da usvoji koji bilo od WiIsonovili ratnih ciljcva, (Ćuju se glasovi: Usvojio je većinu tih ciljevai). Mi nismo bi-li u stanju, da u Czerninovom govoru nadjemo kakvu bilo potvrdu za to tvrdjenje, a tako isto ni jeđan od listova, koji sn pozdravili grofa Czeruina. U Versaiilesu su, nastavio je Balfour, ispitali kako govor njemačkog kancclara, tako i govor grofa Czernina, i nijesu rnogli doći do zaključka, da se ti govori stvarno približuju umjercnim uslovinia, što su ih udružene vlade bile postavile. Do duše predsjednik Wilson se osvrnuo na Czerniilov govor i s pravom je u Gzemvnovom govoru nsšao . blažu notu. Istina je i to, da u Czerniuovom govoru ima stvari, kojib nema u uporednom i svakako u napriied ugovoienom Hertlingovom govoru. No ako ne uzmenio u obzir ton govora a to je utvrdio i Wilson — ne ćemo naći nikakve razlike izmedjti Czerninovog i Hertlingovog govora. Polazeći sa toga gledišta ratni savjet u Versaillesu u govorima Hertlingovom i Czerninovom s pravom nije mogao naći nikakvo pribiižavanje gledištu sporazumnih siia, koje je dovolino jasno obiiježeno govorima L!oyd Georgeovom i Wilsonovom, kao I mojim raziaganjima. Kb. Rolterdam, 15. februara. ,,D a i 1 y C h r o n i c 1 e“ veli, da jc BaJfouru zgodno odgovorio bivši liberalni ministar R u n c i m a n, koji je rekao. da ratnc ciljeve treba pročistiti od svlju imperlialističkih težnji i da što prije treba stupiti u dodir sa državnicitna protivničke strane, a ako to ne može. da se sastanu pred&tavniei obostranih demokracija. ČISTA VLADA — ČIST MIRJ Protiv cnglcske vlade. (Naročitl brzojav „Beogridslvib Nc'vica") Rotterdani. 15. februara. Urednik ,,DaiIy Mail“-ai Garden e r uputio je poziv liberalnoj stranci, da sačuva od propasti zemlju i velike idejc strankine. Veli, da je prva pretpostavka za čist mir — čista vlada!

RASPUSTANJE engleskog PARLAMENTA. (NaroCItl brzojav »Beozradskln Novlna H ) Basel, 15. kbruara Londonski naročiti dopisnik lista „Neue Zurclier Zeitung” javlja: Sve večma Izgleda, da će engleski parlamenat biti ras.pušten. njemačke komisije u petroGRADU. Sve veće tcškoće u njihovom radu. Kb. Berlin, 15. feoruara. Kako javlja Wolffovured, njc mačke komisije, posLte u svoje v. jjin« u Petrograd, nailaze na sve veće poteškoće pri svom rađu. Kon.as ja s abo đolazi u 'dodir sa najmjerođavn j m ličnostima, pošto se ove, naročito Lenjin \ Trockij,- stalno izgovaiaju h.lnim poskt vima. Rad se odugovlaoi, a p~što je uz to ovih dana ruska vlada opet trg.a već dati pristanak u jednoj sLvaii ijjmačldh zarobljenika, to se postavlja pitai jima K uopšte još smisla boravak njemačke komisije u Peirogi'adu. DEMOBILIZACIJA u ukrajini. (Nuročltl brzojav „Bcogradsklb Novina**) j; Basel, 15. febmara. „Basler Nachrichten'* javljaju: UkraJinska rada objavila je demobilizaciju koja će se smjesta izvršiti kao i poziv ruskim trupama. da smjesta napuste ukrajinsko zcmljište. NJEMAĆKI SE SOCIJALISTI ODRiČU BOLJSEVIKA. (Naročitl brzojav „Bcosradskib Novlna“.) Berlin, 15. februara, U glavnom organu socijai-demokrat. ske stranke ,,Vor w a r t s“-u izašao je č'ar nak o boljševikima, koj je na;.i a o Otto Braun. Ovaj se člauak završa.a rijsči ma: Boljševički iežim nili predstavlja socijahzam niti đernokraciju, već nabinić ke prevrato i anarhiju. S to a vrlja či niti vcKku i jasnu razliku izntodju no- e i boljševika. OPŠTA REGRUTACIJA ZA CRVEM GARDU U FINSKOJ. (Naročiti brzojav „Beograđsklb Novioa“) Zurich, 16. februara. „Neue Ziircher Zeitung' javlja iz H e 1 s iu gf o r s a: Crvenć. garda pozvala je pod prijetnjom smrtne kazne sve muškarcc od 18. do 50. godine da stupe u njene redove.

Kćerka brižne majke može santo tada biti iiiapa, ako ima uvijek kod ktićt Diana Alabasier puder i Creme koji sc posvttda mogu dobitl. Mala dota ili hnfl< K 2'—. Velika doza ili lončić 4'Olavno prodav3lište: „Dlana" trsovaćko A. G. budimpešta V. Nddor ulca 6. 2

MALI PODLISTAK Istorijski kalendar M'e 1 au c h t h oai. — F r i e d r i c h iW i 1 h e 1 m b r a u d e n b u r š k i. — V. iV. Scheffel. — Ernst Haeckel. — B e 1 fo rt. — G. Carducci. Na današuji dan, 16. februara 1497. godine rodjen je u Brettenu u Pajatinatu (Pfalz) njemački reformator, saradniik Lutherov, Philipo M e 1 a nc h t h o n (pravo mu je ime bilo S c h e a r z e r d, pa je po običaju ondašnjih naučiiika preveo Svoje Lme na grčki). 1518. godine došao je za profesora na unjverzitet u W i 11 e n b e rgu, 1528. godlne napisao je prvu protestantsku dogmatiku, zatiin „Augsburšku Konfesiju", gdje je prvi put konačno izložena Lutherova vjeroispovjest, a 1530. godine „Apolodiju". Učestvovao je u svima vjersko-poiitičkfm pregovorima onoga doba i odlikovao se, nasuprot Lutherovoj nepopustljivosti i npornosti, blagošću i pomirljivošću, te mu njemački protestanti duguju gotovo isio toliko, koliko i Lutheru. I na nančnom polju, Melanchthon se javlja kao prepcrrodilac, koji je oslobodio nauku srednjevjetkovnili okova. NjemaČki istoričari naizvai su ga „praeceptor Germauiae" („učiteJj Njemačke"). Umro Je >19. aprila 1560. godine. U Wlttenbergu mu je podignut spomenik. O njemu su pisaii Meurer, Hartfelder, Kaiser ! dnigi. — 16. februara 1620. go-

dinc rodjcu je u K 6 H n u na Spree-i (koji grad ne treba miježati sa veUkint gradotn Kolnom na Rajni) brandenbirrški knez-birač (Kurfurst) F r i e d r i c h W i 1 h e I m, koga su u njcmačkoj istoriji prozvali velikim Kurffirstom, jer je vojnički i politički položio prvi temelj za docniji razvoj pruske kraljevine, koja se razvila iz brandenburške kneževine- Friedrich Wilhe!m naslijedio je 1. decembra 1640. godine svoga oca, kneza Georga Wilhehna,-1648. godine, po završetku 30-godišnjeg rata uvećao je svoju državu jeđnim dijeiom P o mo rja (Pomcranije), Caminom, Magdeburgom, Halborstadtom i Mindenom. Prvo je ratovao u savezu sa Švedjanima protiv Poljaka, pa je dobio na upravn is-točnu Prusku, a zatim pridje Poljacima protiv švedjaua, pa mu Poijaci priznadu suverenitet nad istočnom Pruskom. 28. juna 1675. godine izvojevao je na Fehrbellinu veliku pobjedu protiv Švedjana. Mnogo je privredio svojoj državi time, što je u svojim zemljama ukazao gostoprimstvo francuskim protetstamtima, koje je Louis XIV. po ukidanju n e n t s k o g e d i k t a (o slobodi vjeroispovjesti) 1685. godine protjerao iz Francuske. Ovi francuski protestanti (obično označavani kao „rćfugies", t. j. bjegunci) mnogo su učinidi za podizanje brandenburške kneževine na kultumom i privrednom polju, kao god i docnije francuski aristokrati, koji su se za vrijeme francuske revolucije sklonili u Pruskoj. Vrlo ih je mnogo stupilo u vojsku, pa se ioš i danas medju naiboljim pruskim

oficirima nalaze prcdstavinici prastarili francuskiii plcmićskih parodica. (Medju potpisnicima scdanske kapitulacije 1870. godine nailazila su se sa njemačke strane dva oiicira sa francuskiin imenima). Friedrich Wilhelm umro jc 9. maja 1688. godinc u Potsdamu; njegov'sin, kuez-birač Frjedrich III., proglasio se 18. januara 1701. godinc za k r a 1 j a, o čemu je već bilo riječi. 16. februara 1826. godine rodio se u K a r 1 s r u h c-tt pjesnik Viktor pl. S c li e f f e i. Prve je pjcsničkc utiske primio od svoje majke, koja se i sama bavila pjesništvom. Studirao je u Mfiuchenu, Heidelbergu i-Berlinu. Želio je postati slikar, pa je otišao u Italiju, gdje je na ostrvu Capri-u napisao svoj čuveni ep „Der Trompeter von S a c k i ng e n“ („Sackin&ki trubač"). Za ovim se pojavi istorij&ki roinan „Ekkcliard", a 1867. godine lijcpa zbirka pjesama „Oaudeamus“, kojom je postao ljubimac studentskog svijeta, pa i cijelog naroda, koji je svečano proslavio njegovn 50. rodjendan. Docnije pjesme po svojoj vrijednosti ne dostižu pomenuta djela. Umro jc 9. aprila 1886. godhte. U nekoliko njemačkih gradova podignuti su mu spomenici, a najljepši u Heidielbergu. — 16. februaru 1834. godinc rodio se u Potsdamu Čuveni prirodnjak Ernst Haeckei, giavni predstavnflt Darwinizma. 1862. godine postavljen je za pTofesora zoologije na univerzitetu u Jeni. Na mnogim purovanjima proučio je naročito pomorsku taunu. Pored čisto zooioških djela plsao je još „Prirodnu istoriju po-

stanja", ,,Antropogenijti“, „Monizam", a naročito se proslavkj knjigom „Die VVeltratsel" („Zagonetka svijeta"), koja spada u najćitainja popularno-nauč11 a djela savremene svjetske književnosti. — 16. februara 1871. godiue pređata je Nijemcima na osnovu ugovora tvrdjava Belfort u istočtioj Francuskoj, na granici Elzasa. Još 3. novenibra 1870. godine bii su Nijemci opkolili tvrdi Belfort, a branio ga je sa 17.000 Ijudi lirabri pukovnik DenfertR o c h e r a u. 2. decehibra počela je forma'na opsada, noču u oći 27. januara 1871. godine odbili su Francuzi njemački juriš r.a dva jugoistočna utvrdjenja, Basses p erches i Hautes-Perches, ali su ih Nijemci /auzeli nekoliko dana docnijc, 8. februara; na Belfort, koji nije bio obuln aćen versailleskim primirjem, ipak se daije junački branio. Nijemci pak postavili su francuskoj vladi predaju Belforta kao nslov za produženje prhn.rja, na što je vlada naredila pukovniku Denfert-Rochereau-u da preda tvrdiavu, što ie učinjeno na današnji dan, 16. februara 1871. godine. Hrabroj posadi odobnen je siobodni odlazak pod oružjem, sa poljskim topovinia i svima počastima, samo tešku artiljeriju moraia je ostaviti. Pošto je izvršena svečana smjena straže, koju su Francuzi predali poineranskim rezervistima, napustili su 18. februara hrabri branioci, 13.000 ljudi (Francuzi su u toku opsade bili izgubili 4700 vojnika i 32 oficira, Nijemci 2000 vojnika i 83 oficira) sa muzikama na čelu su svečano pozdravijeni od postrojenih

njemačkih četa, tvrdi Belfort. No na pregovorima o mirti pošlo je Julesu Favre-u za rukom, da sačuva Belfort Franctiskoj, pa su ga 2. avgusta 1873, godhie napustile aijemačke ttupe. Poslije rata belfortska je tvrdjava još siinije izgrcdjena- — 16. februara 1907. godlne umro je u B o 1 o gn i talijansk; pjesnik Giosuč Carducci (poznar i pod svojim psevdonrmom „Enotrio Romano"). Rodjen je 27. jula 1837. godine u Valdicastellu u Piemontu. a od 1860. godine bio je profesor knji* ževnosti na univerzitetu u Bologni. 1867. godine pojavila se prva zbirkr njegovili lirskih pjesama pod naslovom ,,R i m e“, 1868. godine pojaviše sc „Levia gravia", a 1871. godine „Decennalia". 1865. godine prosiavio se svojim „Inno a satana", koji je do duše štampan samo za už’ knig prijatelja. 1871. godine skupio je dotadanje pjesnie u zbrrku „Poesie di Enotrio Romano". 1882. godlne pojaviše se „Nuove poesie" i „Giambl ed epodi". 1887. godine „Rime nuove"; ljubav za starorimsku prošlost inspirisala je njegove ,,0di barbare", „Nuove odi barbare" i „Terzi ode barbare". Dalje ćemo pomeaiuti djeia „Giuseppe Garibaldi; versi e prose" i „Conversazioni critiche". Većina njegovili pjesama skupljena je u zbirku „Poesie di Giosuć Cairducci 1850.—1900". Talijauska realistička škoia gledala je u Carducci-u svoga vodju. Bio je neumoran radnik na polju talljanske filologije f lstoriie taJijanske književnosti.