Београдске новине

Bro) 64.

VJtorak

BEOORADSKE NOVINB

26. februara 1918«

Slrana 3.

jjnjjna pieđiiara»kenst ahaje h eltaraije ral ii tebioja Hjenaa WBgg u sriiedu, 27. ov. mj. Potetok g i sota posille poflne. Dječla pređstaoa a BeogradsRom Orfeuma Karte se po uobičajenim cijenama mogu dobiti u knjižari „Jugoistok* i na dnevnoj blagajni Orfeuma. Lože se rezervišu na telefon1200 skom broju 217 . Pristupa imaju i gradjanska lica.

Građ i okolica

Dnevui katendar L) a n a s je utorak 26. februara, po starom 13. fcbruara — Kimekatolici: Alcksanđer b.; pravoslavni: Slmeon Mirotočivi. Casnička i cinovnlćKa kasina otvotena je počam od 15 februara do 11 sati u nočf. C. 1 k. v o j n 1 č k i d o m: Citnonica, soba za pisanjc 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl izjutra do 9 satl uveče. Slobodan pristup svakome vojnikti. beogradski oiicum (u zimskom pozorištu, prijc Boulevard): Početak 'predstave u 7‘30 sati uvece. Ktneraaiograii: Vojni kino tt Kraija Milana ulici 50 (Koioseum): U 3, 4'45 1 6* *30 sata poslije podne predstave za gr. djans vo. — C. i Kr. gradjanslii kino na leiazijama br. 27 (Paris): U 5 sati posiije podne i u 7 sati uveče predstave za gradjanstvo Biblioteka za pozajmicu (Balkanska ulica br 1, Hotcl Moskva). Otvorcna od 10--1 sat prlie I cd 3—7 sati poslijc podnv. rsocua smzoa u Ijekaiuama: U icumici od 24. fcbruara do uključivo 2. marta držačc u beograđu noćnu siužbu ove ijekarne (apoteke); Dr. P a n i ć, Saborna ujica 77; D e I i n i, Krreza Mihajla 1; N i k o 1 i ć, Đltoijska ttl ca 2, P r o i i ć, Kraija Mitana ul ca 37. faioDrodarski saobraćaj. I. Jzinedju Zemuna i Bcograda. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Pol.izak iz Zemuna za Beograd u 630, ro 0, 6-30, 9'30, 10-30ill’30 pr. podne tc u 1-30, 2-30, o-30, 4-30, 5-30, 6 30 i 7’3o poslijc podnc. — Polazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prije pounc, te tt 2,3, 4, 5, 6, 7 18 sati posiije codne. —11. lzmedjuZcmuna l Pancsove. Red piovidbe, koji važi od 26. januara do daijne narcdbe; Iz Zeinttna 2 a Pancsovtt svaKog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne. — Iz Pancsove za Zemun: dnevno u 8‘30 sati prije podne i 3 sata poslijc podne. Brod Kojl saobraca izinedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pnstaje a Beogradu. — lU. IzmcdjU Bcograda l S a p c a, Polazak iz Beograda za Sabac svake srijede i subote u r30 sati u jutro. Roiazak iz Sapca za Bcograd svakog«etvrtka I ucdjeljom u 7 s. u jtttro. Vojno paino topio kupatilo u Car Uušanovoj i?lici. — 1. Kupaiilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 satl prijc poanc ao 5 sati posiije podne, a neđjeljom i prazmcima od 7 sati prije podneuo i2 J j sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sau prtjc podne do 5 sati poslijc podne, a nedjeijom i praznicima od 9 sati pnje podne do 12 J / 2 sati u podne. — 2. Parno kupatilo" za ćasnike i nj ima ravne Cinovn 1 lte otvoreno je utorkom, srijeđom, petkom i subotom cd 7 sad pnje podne do 5 sati posiijc podne. d nedjcijom i praznicima od 7 sati pnje podne oo 12 J / 2 satl u podue. — Za gradjane muškogpoia otvoreno je parno kupatilo pcnedjeljkom i ćetvrtkom (ako u te dane ne pada Kakav praznlk) od 9 sati prije podnc do 5 sau posiije podne. — Cas niđma i njima ravnira ćinovnicima stojc na volju da še sluze parmm kupatiiom i u dane odredjeue za gradjanstvo (ponedjetjkom i ćetvrtkom). Biagajna sc zatvara radmm danima u 12t/ 2 sati, a ncdjeljom i praz— nicima u 12 sati u'podne. eosjci Doiesnika u boinicama: U bomici .Brčko"; od2—4 sata posiijepodne. U boinict „Briiuu u : od 9-30—12 sali prije podne i od 2 —4 sata poslijc podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnicii u utorak, čeIvrtali i nedjelju od 1—3 poslije podne. Kužna boinica: i'osjeta nije dozvoijena. Obaviještenjao bolesmcima dnevno od II do 12 sau prije podne naulazu u baštu bolnićkc zuradc sa slrane VidlnsKe uiicc. Prizuaiiico za pomoć. S v e priztiaiiico za pornoć za mje«ec f e b r u a r izradjene s>u i niogu se odmali dobiti u uredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u ulici

«a berlinskoin kongresu nastao razđor, Napoleon je smatrao, da je đošan zgoci/li čas, da pokuša, da se opet vrati na prijesto, tim više, što je'u Francuskoj *ko nc većina narodn, a ono velika vecina vojske još jednako bila uz njcga. (1 -jno se ukrcavsi na aanašnji dan, iskrcao se 1. marta 1815. god. blizu iC a n u e s a na južnoj francuskoj obali, i odmah je smjelo krenuo na sjever. Kao što je i očekivao, jedne za drugiin prilazile su mu čctc pojcdinih garnizona, na koja jc nailazio, a zatini redom ji vojni odredi. što Hi jc Louis XVIII. oslao protiv njega. Nijc bilo vojnika i asnika, koji bi mogao da se otme čacobnoj hijmozi uzvika „Vive 1‘ empeJ reur!“ („Žvio car“), koji sc prije toga ,orio u bezbroj pobjedonosuih bitaka. 2a nepiuiih dvadeset dana, što veli jedan pisac „Carski je orao preletk) od crkvenog tomja do crkvenog tornja, jdok nije stigao do veličanstveuog zvo «ika: do Bogorodičine orkve u Parisu“. 20. marta Napolcou je svečaaio ušao u ŠParis, a Louis XVIII. pobjegao jc u Rnostraaistvo. Poznat je tragični kraj S ve drugc Napoleonove vladaviue, oja je trajala svega sto dana, a koja e svrši’la na ivaterlooškom bojištu, 6. februara 1871. god. zaključen je u iVersaillesu prcdhodni mir rzmedju Nje<načke i Francuske, gdje su u načelu jugovoreiii poznati uslovi (ustupanje Elzasa bez Belforta kao i istočnog dlHela Lctaringije Njemačkoj, te pet milifjardi rame odštete), koji su docnlje koBačno i u pojedhiostima utvrdieni

Crkvenoj (prijc Bosauskoj. — nckadašnja zgrada glavnog računovodstva) u sobi broj 20, od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana odmah po prijemu priznanice prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad, koja se nalazi u istoj zgradi soba broj 18, islaćuje i pomoč. Kako prilikom prijetna priznanice, tako 1 same pornoči, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju, radi utvrde identičnosti. Pučke dobrotvorne. predstave. U snjcdu dne 27. o. mj. u S sati uveče ponoviće se gluma ,,Ciganin“ u istoj podjeli kao „drugo veče“. Ponovo se umoljapva publika, da već tt sedam satii po počitije da zauzima svoja sjedišta. Budući da su se posljednii put mnogi u gužvi uturali u pozorište. koji nisu ni karte imali, to će ovaj put komrola biti strožija, pa će se prema onomu, tko se ne iskaže ulaznicotn, postupati redarstvono i bez obzira. Ujecno sc najstrožije zabranjajo posjetnic'ma stajačeg partera, da um’aze zdcsna i slijeva u strauc parketa i orkestra lurajući se ća do pozomice i tako sn.ietajući ostaloj publici, koja sjedi. I proti ovakovima će sc reJarstveno postupati. Budući da su tiam se mnogi posetnici tužiii, kako ne mogu da prate predstavm zbog glasnog razgovora ) primjedaba igri, to se publiku umo'java, da predstavu siuša potrebnim imrom, koji se prlstoji u pozorištu. Budući da su ulaznlce i za ovu predstavu već razgrabljenc, ponovtće se „Ciganin** na dan, koji ćemo u svoje vrijeme oglasiti. Predstavu prati garnizonska muzika pođ ravnanjem karelnika g. P i r o-a. Ženska giinuazija. Kroz tri dana ženska gimnazija j u Beogradu završava prvi mjesec rada u clriigom školskom tromjesečju. Uspjeb učenica ove gimnazije u prošlom tnomjiesečju bio je prosječno vrlo dobar, čemu je doprinijela brižijiva nastava nastavničkog osoblja girrtnazije. Prilozi. Administiracija „Beogradskih Novina“ primila je ove priloge: Za austrijski i ugarski Crveni Krst: Od ureda za iznalaženje ratnih zavobljenika, filijala u Beogradu, kao čisti prihod dohrotvornih zabava u srezu slepačkom, okruga kragujevaičkog, K 193.—; od g. Milana V. Savića u Palauci, putom sreskog zapovjedništva K 10.—; već iskazano K 1504.—; svega K 1707.Za d r u š t v o C r v e n o g K rstauvojnoj glavnoj guberniji: Skupljeno u mjestu Zaklopači, putem sresKog zapovjedništva u Qrockoj K 362.— ; već iskazano K 20.—; SA j ega K 3b2. Zabilokoju dobrotvornu s v r h u: Od jednog neiineamvanog podčasnika sreskog zapovjedništva u Ljuboviji poisir.edovanjem gradjanskog povjerenika Josipa dra. S c h 6 n a K 30.—, od gdje Veire Gj. Jovanović tt Kragujevcu novinarski Iionorar K 11.40—; već iskazatio K 50.—, svega K 91.40.

frankfurtskim miroin (10. maja 1871. g.) — 26. februara (14. po starom) 1895. god. ttmro je u Beogradu znameniti srpski književnik M i 1 o r a d P o p ov i e S a p e a n i n. Milorad Popović rodjen je 19. jula 1842. god. tt Sapcu, gdje mu je otac, Sava Popovič, bio učitelj. Zbog političkih prilika bio jc Miloradov otac prinudjeu da uapustl Srbiju, pa je Milorad učio gimnaziju koje u Novom Sadu, koje u Kiirlovciina. 1861. godine, po smrti očevoj, Milorađ se vrati u Srbiju, pa je postavljeai prvo za praktikanta, a zatim za pisara duhovnog suda u Šapcu. 1865. god. služio je kao učitelj crtatija na šabačkoj nižoj gimnaziji. 1866. god. doveo ga je Ljuba Nenadović, kog'i je tada bio načelnik ministarstva prosvjete, za pisara u svome ministarstvu, gdje jc Šapčairin 1870. god. dobio mjesto sekretara, na kojetn je položaju ostao do 1888. god. Radio je nmogo na uredjenju osnovne nastave u Srbiji, pa je radi proučavanja pedagoških pitauja kao đržavul tzaslafttik putovao po Austro-Ugarskoj, Njemačkoj I Švnjcarskoj. U vršenjn svoje dužnosti bavio se mnogo pedagoškom literaturom; pored vlastitih radova preveo je nekoliko znatnih stranih pedagoških djela. 1877. godine biO je nekoliko injeseci upravnik narodnog pozorišta, 1878. goditie bio je prtdodat vrhovnoj komanđi radi uredjenja o&novne nastave u tadanjim novim krajcvima (niškom, pirotskom, vranjskom l topličkom okrugu), a 1888. godine ponovo je posUžtJjeu za uprav-

I s p r a v k a. U ranijem iskazu sa 1918. god. tre* ba da stoji kod: od Središnjice vojne glavne gubernije u Srbiji za iskorišćenje žetve, mjesto preuzimanja treba da stoji I v a n j i c a, a ne I v a n j I. Karte /a meso za uijesec mart. Karte za meso'za mjesec mart ove godine izradjene su i taksenoporesko odjclenje opštine grada Beograda razdalo ih je svima kotarevima opštine grada Beograda. Kotarevi su danas otpočeli sa njihovim izdavanjem, pa se ove mogu primiti istog dana, lcada se primaju i karte za brašno za iidući mjcsec. Akcija za ratmi kuhinju n Beogradu. Odbor za priredjivanic dobrotvornih prcdstava u Srbiji u korist akcijo za ratnu kuhinju, što stoji pod protektoratom Njen-og Veličanstvia carice i kraljtce Z i t e, davaće u srijedu 27. o. tn. u 3V 2 sata poslije podnc u beograđskom O'rfeumu predstavu sa naročito sklopljenrm programom. Ulaznice se mogu dobit uz normaJne dnevne cijene u knjižamici ,,Jugo-Istok“ (Stid-Ost) i na dnevnoj blagajtti. Lože se rnogu tadje pribilježiti, telefonski pođ br. 217. Zahvaljujući predusretljivosti nadležnih krugova upotrebiće se čisti prihod ovc predstave u gore navođcnu svritu. Predstava talijanskih zarobljcnika. 10. marta poslije podne talljanski će zarobljenici u pozorišnoj đvorani ,,Kasine“ (Terazije 25) davati jednu lntere&aoibnu komediju. Progratn će pružati osiim predstave i kiasičnog pjevanja u zboru, glazbenih tačaka i jedan šaljivi diiiet, u kojam će igrati glavnu ulogu Siano Silvio, popuLarni glumac iz Napulja. Ulaznice će se dobivati od 1. marta u knjižari ,,Jugo-Istok“ (SudOst.). Naletio na tramvaj. Prekjuoe oko ix)due povrijedio je u Paliltili tramvaj Milana Cvetkovića. On je bšo u službi raznošenda pisama. Kratkovid u većem stepenu, u času kada je tramvaj nailazio, u prelaizu sa jedne na drugu stranu ulice naletio je na tramvajslcu prugu. Blagodatneći prisebnosti kočničarevoj Cvetkovć je spaseit. Nanijete su mu satno lake povrijede, tako da će kroz kratko vrije* me ozcLraviti— Posfijednje brzojavne vijesii Mir sa Velikom Rusijom sigaran Saopštenje njemaekog državuog kaucelara: Njemački uslovi o miru prihvaćeni. — Deiegati za zaključenje mira otptitovali su već u Brest-Lltovsk. Kb. Berlitt, 25. februara, U toku svoga današnjeg govora ii Reichstagu državni kancelar grof H e r 11 i n g dao je ovakovo saopštenje: Juče je stigla vijest, đa je petrogradska vlada primila naše uslove o miru i poslala izaslanstvo ti Brest-Litovsk radi daljih pregovora. Na osnovu toga sinoć su i ujemački delegati oiputovali u Brest-Litovsk. Moguće je, da će još biti objašnjavanja o nekitn poje* dinostima, ali giavna je stvar postignata, R u s i su Izrično priznali volju za mirom, a našisu uslovi o miru usvojenl. U najkraćem roku mora doći do samog z a k 1 j u č e n j u m i r a. PLENARNA SJEDNICA IZVRŠNOG ODBORA SAVJETA ZA MIR. Kb. Petrograd, 25. februara. Petrogradska brzojavna agencija javlja: Noću u oči 24. februara održata

nika tutrodnog pozorišta, na kojemu jc mjestu ostao sve do 1893. godime, duže no iko prije i poslije njega na tonie poJožaju. 1893. godine posta.vljen je za upravnika krunskih dobara, a umro je, kao što rekosmo, na današnji dati 1895. god'ine. Kao književnik Sapoanin je počeo sa pjesniama. Veči dio njegofvih pjesama prikupljen je 1883. god. u zbirci „2 u b o r i i v i h o r i“. Od njegovih epskih radova pominjemo spjevove „Neveste Ljutice Bogdana“ i ,,Monah“, od njegovih dramskih radova pored ostalih ,,Bogumile“ (1889. gođ.), ,,D u š a n a S i I n o g“ I najpopulaniiji njagov komad, ,,Zadužbina“. No najpozuatiji je Šapčaui n kao pripovjedač. Od njegovili nrnogobrojniii pripovjedaka izišla je medjti prvitna 1862. god. itjegova pripovjetka „Ranjen I k“, ali mu Je glavni pripovjedački rad počeo sedamdesotiJi godina. Od 1877. god. do 1888. go. izišlo je pet svezaka njegovih pripovjedaka, primjera radi, pominjemo pripovjetke ,,Iloni o I j s k a 1 j e p o t i c a“ i ,,V 1 a d ičina sestra'*. Najzad valja poinetutl njogove romane ,,H a s a n-a g a“ (1880. god.) i mnogo poznatije djelo ,,S a n j a 1 o“. Šapčanin po svojoj vrijedmostl nije u prvim redovima medju književnicima svoga doba, all je ipak Jedan od najobilnijih i najrnnogostrukjJlh pisaca romantičkog pertoda srpske književnosti.

ie plenarna sjednica izvršnog glavnog odbora. Poslije žestoke dobate usvojeni su brest-litovski uslovi o miru, koji su još bili dopunjenl pos'jednjim Kuhlmannovim dopunama- 120 njili glasovalo je za, a 85 protiv. 28 članova U7držali su se od glasanja, a đvoilca anarhista nisu učestvovaii u glasanju. ZVANlCNO saopštenje petroGRADSKE VLADE VLADAMA SPORAZUMNIH SILA. Kb. Petrograd, 25. februara. Petrogradska brzojavna agencija fovlja: 24. februara u 7 sati u jutro do* stavijen je bežičnim putem ovakav telegram njcmaćkoj vladl u Berlinu, austro-ugarskoj vladi u Beču, bugarskoj vladi u Sofiji 1 otomanskoj vladi u Carigrad: Na osnovu odiuke, koju su 24. fcbruara u 4 sata u jutro primili izvršui glavui odbor I savjet predstavuika radrdka, seljaka i vojuika, savjet naroduih opunomoćenika riješio jc, da usvojl nslove o miru, što ih je postavila ujemačka vlada I da uputi Izasianstvo, koje će potplsatl mir. Predsjeđuik savjeta narodnih opunomoćnika: Vladimir Lenjin s. r. Narodni punomoćnik za spoijne poslove: Trockij s. r.

Govor grofa Hertlinga Kb. Berlin, 25. februara. U današnjoj sjedmici Reichstaga uzeo je riječ državni kancelar grof Hertliug i rekao: Reichstag i.ma. pravo, da bude obaviješten o spoljnopolitičkom položaju i o držanju, što ga carska vlada zauziima prema njemu. Odazivam se dužnosti, koja iz toga proizlazi, i ako s drugc strane u neKU ruku pcsumnjam u korisnost i uspjel’. razgovora, što su ih pred javnošću vodili miriistri i državnici zaraćenih država. Onomad je jedan član engieskog donjeg doma, Waltar Runciman izrek^io mišljenje, kada bi se umjesto rnnogih govora pozvani i odgovorni predstavnici zaračenih država u užem krugu sastali rada medjusobne razmjene misli. Ja takvu ideju mogu mirne duše o d o b r i t i. To bi bio put, Kojim bi se mogli ukloaii'ti mnogi hotimični i nehotimični nesponaizumi i kojim b! senaši protivnici mogli natjerati, da naše riječi prime onako, kao što su i zamišljene i da pokažu pravu boju. Ja bar ne rnogu da nadjem, da su riječi, koie sam ja iizgovorio u dvjema prilikama naišle na objektivnu ocjenu u neprijateljskim državama. Dogovori u lužem krugu jedino bi doveii do sporazuma o mnogim pojedinačnim pitanjima, koja dolazo u obzir pri izravnanju pos.<» jeoiii neprilika. Ja ovdje prije svega niislirn na naš odnos prema Belgiji. IJ više malia sam na ovorn mjestu rekao, da mi i ne mislimo da zadržimo Belgiju, i da od belgijske dižave napravimo sastavni đio njemačkog carstva, ali da mi, kao što je to naglašeno u ođgovoru na papirm noto od 31. avgusta prošle godine, imo ramo biti obezbijeđjeiv "d opasnosti, da pemlja, s kojom mi poslije rata opet iho6emo da živimo u miru i prijateijoivu, sxe bude opet poprište ila piedmet neprijateljskih mabinacija. U takvom krugu trebalo bi da sc raspravlja o tome, b jim bi' se sredstvima mogao postići cilj, pa da se na naein posluži stvari opštega mira. Ako bi đakle sa protivničke strano došao kakav prediog u tome smisLu, na pr. od vlado u Lc Havre-u, to mi m najmanje ne bismo odbili da pregovaramo, ma /ia 6i pregovora, kao što se to samo po sebi razumije, u prvi mah bili neobavezi... Za sada ne izgleđa tako kao da će pomenuti pretllog eng.eskog pailameiv ta imati izglcđa, da stekne konkreian oblik, pa stoga moram i đaljo dosadašnj ni Kiačinom da govoiim pieko kanala i okeana. Spremajući se na to, ja rado piiLnajem, da je poslanica predsjednika Wilsona od 11. o. mj. možda ipak rnali korak u sinislu obostranog izilažeoja u susret. Ja stoga obilaziin uvodne navode, da bih odmah pristupio do onih četiri osnovna uačela, koja su po mišljenju g. Wilso«a potrebna za medjusobnu razmjenu misJL U prvom se načelu veli, da svaki dio konačnog utanačenja u glavnom mora biti osnovan ua pravednost* u dotičnom slučaju i na takvom poravnanju, za koje je najvjerovatnije, da bl moglo dovesti do trajnog mira. Ko to da porekaie? (Odobravanje.) (N'astavak govora donosimo u sutrašnjem broju. Op. Ur.) Zauzeće Revala Njemačkl večernji izvještaj. » ^ Kb. Berliu, 25. februara* VVolffov ured iavlja: Dauas u 10 satl 30 časaka prijc podue zaposjcdnuta je bez borbe tvrdjava I grad Reval. Fleskau jugoistočuo od peupeskog jezera nalazl se ii našiin rukama. . . V ' * '

GOVOR TURSKOG MINISTRA " SPOLJNIH POSLOVA. Vljest se, da je kavkaska republika po< nudila Turskoj mir, potvrdjuje. Kb. Carigrad, 25. februaKU Turski ministar spoljnih po lova AI6 med Nesimi-bej održao ja juče u komon govor, u kojemu se dot.^ao aan j h pregovora u Brest-Litovsku, kao i sadašnje ruske ponude za mir. Zaim jo govorio o zaključenom mi.u sa UkrujiK nomi i o koii.Tma od ovoga m.ra, za kojim će redom doći do mira i sa drugirn državama. kao (josijedita mdi'a sa Ukrajinom, koji će defimtivno p ea.nut. b.oka du izglaonjivanjem, dolazi evo već i do pregovora za mir sa Humunjskom, kojk će, kako sc ministar nada, povoljno da se svrše. Da.je veli Ahinel Kesimi, bej, da je predsjeđuik kavkaske republike preko komandantatai mošnjih ruskah četa molio Tur< sku, da ođređi mjesto za pregos vore o miru. (Opšim.ji izvadak ovoga govora donijećcmo u sutiaši.jem broju, Op. Ur.) POSLJEDNJE ILUZIJE SPORAZUMNIH SILA . . . (Naročiđ brzojav „Bcosradsklh Novlna“.) 2eneva, 25. fcbruara. „Tcmps“ piše: Iščezle su i pos* Ijeđnj? iluzije o sposobnosti rumunj-, skog otpora. Sporazumne sile stoje pred poraznom činjenicom, da će izgu^ biti svoje posljcdnje vojničko uporište na istoku t. j. rumunjsku vojsku, kojti su francuski Časnici nanovo organizovali. PETROGRADSKA I JAŠKA VLAD.4 VIŠE NE ĆE DA ZNADU ZA POSREDOVANJE SPORAZUMNIH SH.A. (Naročitl brzojav „Beosradskih Novina".)' Zeneva, 25. februara, ,,Matin“ javlja: Petrogradska h jaška vlada o d b i I e s u novi predlog sporazumnih sila od 15. o. mj., prema kcme bi sve nesuglasice izmedju Rusije i Rumunjske imale biti prepuštenc obraničkom sudii sporazunmih si!a. EVAKUACIJA REVALA TROCKU PUTUJE U DVINSK. (Naročlti brzojav „Beosradskib Novfca' 1 .) Stockholm, 25. iebruara, Evakuacija Revalaje zžf. v r š e n a. Posljednji voz iz Revala stb gao je u Peirograd u četvrtak. — Troct kij navcdno iiamjerava, da se lićno upnti u Dvinsk, ne bi II od Nijemaca ishodto povoljnije uslove.

Zvanične objave OBJAVA. Sve prodaje ili mijenjaaija sopstvenika mašima, što su bile izvršeue ođ ulaska c. i k. četa pa do današnjeg dana, imaju se prijaviti nadlcžnom srer kom zapovjedništvai. Prodaja i mijenjanje sopstvcnika mašina svaike vrste u području c. 1 k. vojne glavne gubernije, izuzimajući za to koncesionirane firme, ima se vrššti samo dozvolom vojne glavne gubernije. NC'izvršavanje pve naređbe kazniće se. . C. i k. vo.iua glavna gubemija u Srbijl.

Vaša ruka

dobiva baržinovu mekoču, ako prlje spavanja upotrebUavate Dlana Crime, a nakon ustajanja Dlana Alabaster puder. Mala doza III lončić K. 2velika doza ill lončlć K. 4-—. Može se posvuda doblti. Glavno stovarižte ^ „DIANA" Handeis A. G., Dudapest V. I NJdor utca 6 12 EKIPOZITDSl PEIT 9 HSHE-DCARSHE KOMERCIALNE 6 ANKE a Beogradu — Knez Hihajlova br. 50. Specilalno cdjelenfe za šiljanje novaca ratnim zarobl|enIclrna I »nterntranima. Osnovna glavnica I pričuve 232,000.000 kruna. •»