Београдске новине

Strana Z

SrUeda

todova I deca Milana, Rakovica; 7501 IVel/kovlć MiJojka udova I deca Bla«o|a, Mtrijevo, 7487 Vojinovid NataJija udova, deca l raajka Vojina, čin. monop., Fruikoeorsika 6; 2 . , BroJ 7497 2ivojhtovlć Radojka IDdova i deca Zivojina P., Beli Ponok; 7500 Zivotić majka i dieca Miloja, Prufcatovac — kosmajski. 11. g. Svetozaru 2ivkoviću, Učit..^ St'ška 9: 2ivko Smiljauić, učit; Milosavia M. Lazarević, učiteljica i Mirko Mitrović. učitelj u penz.; IIJ. g. Dragi 2 i v k o v i ć u, Miletlra ?.?<: Deca Stevaina Djurdjevića iz Qu■bcrevca i Sn-aseniia Aćimović \z ’Osiružnice. IV. g. Nlkodimu Vasiću, lix*izioncru, Valjevo, Pop Lukiua ul. 5: Odja. Jovanka Mihajla Antonij-evL i£a, komrolora i i>orodica Ojurgja 'Ojorgia T. Radojkovića, pporučnika. 'V. P, e o g r a d s k a u 1 i c a 19: Mica Sttraka Markovića, kielnera, (Vukosava S. Poipovlća kelneva. Make'donska 7: Porodica Tome Nikolića zidara; Dragtitln Arsenijević, abadžijski Tadnik; Ljubica Djoke Zejakovića. | Isiorijski kalendar Bismarck. ~ Karlo Veliki. —> E m i 1 e Zo 1 a. — Mu r il 1 o. — \V as h i n g t o n I r v i n g. — O a m b e 11 a. — Georges Oimet. — Paui H c y s e. Na dauašnji dan, 1. aprila 1815. godinc rodio se na imanju svoje porodice Schčnhausenu prvi državni kattcelar današnjc Njeraačke. Otto pl. Bismarck (docnije grof, pa knez, a najzad vojvoda iauenburški). Otac Bismarckov bio je kao konjički kapetaai dao ostavku na aktivnu službu a voj®ci, da bi se potpuno odao obradji.vanju svojih imanja. 1806. godine bio se oženio Luisom Mencken. Otto pi. Bismarck bio je četvrto dijete iz toga braka. Mladj je Blsmarok svršlo gimnaziju u Berllnu, pa je zatim stupio na pravni fakultet unlverziteta u Oottingenu. U Očttingetiu je Bismarck vrio malo mario za predavanja, već jc do dna iskoštao burni studenteki život. iTek docnije jc marljivim privatnim radom u Berliuu usavršio svoje pravničko znanje. te je 1835. god. poiožio državni ispit i dobio mjcsto pri gradskom sudu. Iduče je gođine prešao !■ administrativnu službu, pa je služio u Aachenu. 1838. godine siužio je vojsku, i to prvo kod gardijskog lovačkog batalijuna, pa zatim kod 2. lovačkog batalijuna. 1845. godine umro mu ie otac, pa je Bismarok primio uprdvu nad porodičnim imanjem, čiji je matcrijalni poiožaj bio dosta težak. 1847. godine oženlo se Johannom pi. Puttkanuner. 1847. godLne izabran je Bismarck za poslanika tzv. udružetiog sabora („Vereinigter Lnndiag!‘k gdje je do duše zastupao mišljanje, da Pruskoj treba dati ustav, ali se jednovremeno Isticao nepoinirljivim konzervativlzmom. 1848. god. izabran je za člana donjeg doma, a iste je godir.e učestvovao pri pokretanju glavnog organa pruskili konzervativaca, poznatog llsta „Kreuzzeitung“. 1851. godine pestao je savjctmk pri pruskom izaslanstvu pri tadanjem ujemačkotn saveznora vijećit, a is e je godine i sani postao pruski izaslanHv- U toku svoga tan>ošnjcg rada izazvao je opštu pažnju enc-irgijom i odlučnošću. kojom je zaslupao pruske inteirese, 1859. godkne postavljcn je za ■pruskog poslanika u Petrograd u, gdje su ga mnogo simpatisali iniperator Aleksandar II. i lcnjaz Oorčakov. 1861. godine predao je Bismarok n Baden-Badenu kralju \Vlliielmu 1. svoj poznati mesnoraiKium. Kralj ie još tađa u načelu riješio da uzane Brs-

beooradske novine

8. aprila 1918.

Broj 88.

marcka za mlnistra, al! je u prvl mah zazirao od toga, jer je smatrao, da \t Bismarck prekomjerno jednostrano partijski obilježen. S toga ga Je u prvi mah (maja 1862. godine) poslao zu pruskog poslanika u Parls. No kadia je uskoro zatini Hohenloh'eovo mlnistarstvo dalo ostavku, pozvao Je kralj Bismarcka septembna mjeseca iste godine prvo privremeno na položaj predsjtdnika minisiarskog savjeta I ministra spoljmih poslova, da bi ga 8. oktobra 1862. godime utvrdio u tim zvanjima. Čim je Bismarck stupio na vladu nastupio je svom žestinom ustavm sukob izmedju Bismarcka i liberalne skupštinske večine, koja je bila ispunjena najvećim tiepovjerenjem prema Bismarckovoj ličnosti i koja se svlma sredstvima bo-rila prodv njega. Kada jc oma uporn-o odbijala, da vladi izglasa bi.džet. Bismarck se odluči da ris.tira povrijedu ustava i vladao je b e z budžeta. I poslije rata sa Danskom (1864. godine) prije se pogoršao nego ii popravio odnos rzmcdju Bisuiarcka i slcupštine. Sada jo već biio ofcevidno, da u njcniačkom savezu mora đoči ‘ do unutarnjeg omžanog siikoba radi riješenja njemaekog pitanja. Gastemskirn. ugOTOrom (1866. godine) odiožio je Bismarck za ueko vrijemc taj sukob izmedju babsburške monarhije i Pruske i dobio je zato od kraija grofofsku titulu. Vidjeći, <«a će veoina njemačkih država u prednlojećem sukobu biti protiv Njemačke, Bisrnarck je 8. apiila 1866. gođine skiopio savez sa Italijom. Maja 186G. godine izvršio je neki student pokušaj atentata na Bismarcka. 14. juna 1866. gođine izbUa je akutna kriza u njemačkom savezu. Pruska, nadglasana u saveznom. vijeću, objavRa je toga dana, da istupa iz eaveza, a nekoliko daaa đocnija vcć je izbio rat izmcdju Pruske (uz koju je biia Italija) s jedne i habsburško monarhije, uz koju su bilc Bavarska, Saksonslca, Wuiilemberška, Badonska, Hannoverška, Hesscnska i dnigo njcmačke državc, s druge strane. Poznat je ishođ toga rata, koji je završen praškim mirom. Bismarck je anektovao Pruskoj Hannoveršku, Hessensku, Schlesvvig-Holstein i grad F.ank. furt na Majni, a što se ostali protivnika Pruske ticaio, zadovoljio se srazmjerno vrto dkronmom rarnom ođštetom. Poslir je toga rata osnovan je sjevero-njemački savez („Norddeutschor Bund ! ') u koji su porcd Pruske i Saksonske ušle svc njemačke državice sjeverno od ri'jeke Majne. Ustav sjeveronjemackog saveza 6io je skoro istovjetan današrijem ustavu njemačko carevine. Poslije ovrog rata nastao je potpun preokret u r<ospoloženju piotiv Bismarcka, kako u parlamentu, tako i u naixxlu. U skupštini se od naprednjačke voćine izdvojila tzv. narodno-liberalna stranka, koj i jr* sada st;u la podupirati Bismarcka. Bismarck je opet sa svcje strane učinio koncesiju, što je prilikom stvaranja ustava sjev&ro rijcmačkog saveza pristao na opšte pravo glasa za zajednički savezni pailarnenat (Reichslag; ali ne za pruski parlamcnat). Još 1867. godine pošlo je Bismaicku za rukom, đa tajnom \x>jnom konvenoijom pnv-Jže za šjovero-njemački savez južnonjemačke države, sa kojima je tek godinu dana prije toga bio ratovao, a za slučaj rata sa kojom nenjemačbom državom. Pn tome jo mislio na Francusku, sa kojom je nenmnovno predstojao o ružani sukob, koji je izbio jula 1870. godine. U tome je BismarckU pošlo za rukom, da se’ni obezbijedi neutralnost Engleske, a i drugiii nekih većih i monjih evropskih država, koj« su isprva Iriie voljne pristupiti Fiancuskoj. Poslije sedanske hitke, a notom od septemhra 1870. godine prvi put je pripreuuo evropsku d iplomaciju na aneksiju Alzasa i liOtaringije. Već je biio gorora na ovom mjeslu o tome, kako je Bismarck u toku jeseni 1870. godine okončao pregovore sa južno njemačkirn đržavama radi obrazovanja njemačkog oaratva, koje jo

n kšeiio u njerraćkom glavnom stanu ersaillesu 18. januara 1871. godiue. Februara 1871. godinc zak jučio je Bismarck sa' Julesom Favreom sa FrancuBkom prethodru mir, a 10. maja 1871. godine konačni niir u Frankfurtu na Majni. Marta 1871. godine bio je kialj Bismarcku podario kneževsku tituiu. U prvom perijodu unutamje politike nove njomačkc carevine imao je Bismarck koji 6C u glavnom oslavjio na konzcrvativce i narodne liberale u toku zakonođavnog rada da izdiži tešku puriameniamu Lorbu sa moćnom centrumaškom s.rankom, sa naprednjacama, a zatim i sa socijalistima. Ipak mu je pošlo za mkom tda piodre sa važnim i gavršenim socijalnim zakoniina, dok jo u piiauju monopcla duvana nadglasan. U to je vrijeme Bismarck, premorcu poslo\ima u više maha đavao ostavku, ali car Wilhelm nije hLio ni da čuje za nju. U jeđan jo mah zbog liječcnja nzeo duže odsustTO. 1878. godine pre.l£j-đa\ao je berlinskom kongresu, 1870 godine zaključio je sa gro.om Andrassyem savez sa habsburškom moiuirLijom, koj<^nu je docnije pristupila i Itaiija. 1884. goiliue p.is.upio je Bismarck zauzirnanju Jcolonija u Africi. I zbog izdataka oko kolonija imao je Bisrnarćk da izdrži ljule pa '.aineii'arne borbo. 1885. godine svečano je u cijeloj zemlji proslavijen kancelarov rodjendan. 'Po smrii krr.'ja IVilhelma I. 19. marta 1888. godine) ostao je Bismarck na vladi pod carem FriedrichotU III. (j- 16. aprila 1888. godine; i dvije godine i pod sadašnjkn carem. Najzad je 18. marta. 1890. godine dao ostavku, koja mu je 20. marta primljena. Tom mu je prilikom car podario titulu vojvodo lauenburškog. Poslije ostavko Bismarck se povukao na svoje imanjo Friedrichsruh. 1891. godine .izabran je za poslanika u lleichstagu, ali nijo nikada đolazio na sj-dnice. Umro je 30. jula 1898. godine u 82 godini živcta. U mnogo njemačkih gradova podignuti su mu spomenici. Na jučoranjd dan, 2. aprila 742. godiue rodjen je francuski car Karlo V e I i k < (Carolus Magnus, Oiarlemagne), o čojerrru jo već biio riječl na ovom mje* stu. — 21 aprfla 1840. godirie rodjen je u Parisu francuski romansijsr Emile Zo1 a, o feojemu emo na ovom mjestu već govorili. Na đanašnji dan, 3. april'a 1682. godine umro je u Sevilli čuveni špangki slikar Baitoiome Esteban Murillo, rodjen 31. decembra 1617. goditie. Bio je glavni predslavnik Lzv. sevtllske škole. Naroćito su čuvene njegove ikone. 3. sipriia 1783. godine rodjen je u NewYorku americki književnik Washington Irving, o kojemu je već bik> riječi na ovom mjestu. — 3. aprila 1838. gođine rodjen je u Cahorsu francuski državnik Leon*=ćambetta, o kojemu je već ukratko bilo govora na ovom mjestn. Advokatslcu karijeru u Pari.su počeo je 1859. godine. 1868. sodine proslavio se sjajnim govorom, kojim je pred sudoin branio novinara l>elescluze-a (jednog od vodja „koinune 1871. godine, koji je tacla poginuo na barikauauiaj, optuženog zbog skup.ja.nja priioga za porodicu poslanika dra. Baudinn, koji je bio poginuo u uiičnoj borbi priiikom državnog ud&ra 1^51. goddne. Zatim je izabran za posknika u Parisu i Marseille-u. Bio jo jedbistven govomik, uz to li,epa južnjačka pojava. Na znamenitoj sjednici parlamenta 18. jula 1870. godine osudio jo lalcomisieno započinjauje rata, aii je giasao za vojne kredite. 4. septembra 18 Č0. gociinc bio je jedan od glavnib kolovodja prcvrata, kojim je zbačen Napoieon III., a proglašcna republika. Stupio jc kao minbiiar unutrašnjih djeia u viadn narodne odbnuie i sa njom je os'ao u ‘Parisu i r.a prvo vrijeme opsado. Zatim je na baJonu 8. oktobra 1870. godine prehrodio njemačke opsadne linije i olišao u Tou r s, i djc je uretiio kao neku ekspozitum (tzv. delegaciju) parisko vlado i gdje je sa velikom energijom organizovao nove

velike vojske. U tome je imao velikog uapjeha, &u je griješio, što je odlazio toliko daleko, da se miješa čak i u čisto vojnooperativna pitan.a. Protivan zak jučenom primiiju dao je 2. februara 1871. godine ostavku. Na izborima za veliku narc’-M! skupštinu izabran je na 9 mjegta. Zadržao je mandat jednog aJzaškog okruga, pa je po izglasavanju mira sa ostalim poslanicima odstup'jenih pokrajina demons'.ra'i'.no dao o-tavku. Docnije je opet izabran i bio je vodja republikanske ljovice. 1876. godine poinacao je sa svojom partijom stvaianje ustava. 1877. godine vodio je ođlučnu borbu protiv Mac Mahona, pa je zafim kao vođja najjače stranke bio godinama gospođar situacije u unutarnjoj po'itici. Bio je predsjedtiik skupšline, a 1881. geđine sastario je tzv. „veliku viadu‘‘. 1882. godine, đao je oatavku, pa jo umro 31. deoembra 1882. godine. 6. januara 1883, godine svečano jo sahranjen. — 3. aprila 1848. godinc rodjen jc u P a r i s u poznati francuski romansijer Georges Ohnet. Prvi put se proslavio u šiiim krugovbna 1881. godinc svcjirn romanom „Serge Panine‘‘, koji je nagra'dila francuska akademija. Zatim se redom pojaviše k>mani: „Le mailre de forde‘‘, „Comtesse Sarah‘‘ (oba djola vrio poznata i mnogo prevodjona), „Lise Fre\ire‘‘, ,,La grande Marniere“, „Les dames de CroixMort“, „Dette do haine", „Derm'er amour * 1 ', „Nemrod 8: Cie.“ itd. Nekc je romanc i 0 ramafizovao. Od đocnijih romana pominjemo ,,Le crepuscule 1 ', a nezavisno je dramsko djelo isforijski komad ,,Le colonel Roquebrune“. Osim toga pisac }e Ohnet, sada jedan od najvećih živoh francuskih književriika, mnogo manfLh stvari. — 8. aprila 1914. godine umro je u Miinch^nu pjosnlk Paul Heyse, o kojemu je već bilo riječi na ovom mjestu.

Grad i okolica Dnevnl kaleudar Danas ]e §rl|eđa 3. aprlia, po starom 21. marta. — RimokatoHci: Rikardo b.; pravoslavni: Jakov episkop. Casnlčka I činovnlčka kasina otvorena je počamod 15. februara do 11 sati u noći. C 1 k. vojnički dom: Citaonlea, soba za pisanje i Igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan prisiup svakome vojniku. Kinematografi: Voinl kinouKralJa Mitana ulici br. 56 (Koioseum): L' 4 sata poslije podne op-ta predstava; u 6 sati posllje poane predstava za vojnike; u 8'30 satl uveće predstava za časnike uz pratnju garnizonsKe glazbe. — C. i kr. gradjanski kinona ierazijama br. 27 (Parls): U 5 satlposlije podne i u 8 saii uveče opšte predstave; večeruja uz pratnju vojnc muzilie 409. etapnog batalijuna. Ueogradski oiieum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Početak prcdstave u 8 sail uveče. Bibiioteka /. a p o z a J m i cu (Balkanska ulica br. 1, Hotel Moskva). Otvorena od 10—1 sat prije i od 3—7 sati poslljc podne. Noćna služba u ljekarnama: Od 31. marta do 6. aprila vršiće nočnu siužbu u Beogradu ove Ijekarne (apoteke): S e i aković, Kneza Mihajia ulica 45; ViKtoi o v i ć, Terazlje 29; P r e n d 1 č, Kralja Alcksandra uiica 64, ! Stojić, Sarajevska ulica 70. Mojsijevska pashalna služba Božja. U sinagozi jevrejske opštine eškenaskog obreda, Kosmajska uiica 51, obaviće se posljednjih dana pastie služba Božja ovim redom: U srijedtt i u četvrtak u 10 sati prije podne i poslije podne u 6 i pol sati, u četvrtak prije podne niemačka proipovijed f „maskir" (zadušnice). Treča predstava ,,Koštane“. Sutra se po treći put u dvoranl kaslne prikazuje nspjela Stankovićeva ,,K o Š t a n a" sa poznatom razdtobom uloga. Koštanu i ovaj puta igra gdja. S p a s i ć. I Haznice, u koliko ih još ima, prodavaju se u knjižarnicama S. B. Cvijanović 1 ,,Jugo-Istok“. Početak je t a č n o ti 8 sati uveče.

ovo Božja kola? — Ne! To su kola svili «el*«skih naaeljonika rekviarana od mog gosjKMt«u. — Sta i ovdo ima rekvizieijaV A kakva je siia tvoj gospoflar? Je li on Sv. Ilija? — Nel Moj se gosporlar zove — H. — ,,Sia?l“ f'retrimli ja i jcaa ino prodjo svog. Zar i ovd« ima rat? A skim vi ratujete? — Ni a kirnl Moj gospođar zapovHia orlozgo vama. Ibino su nam ruk© frosla, jer ato vi poslušui, Hiijado, svakoga daua tvojib drugova prevlaiimo ovamol ltanjene i liolesno, izinrznulo i podavijene, mrtve, izguiulo i zatrpauo. Gospotlu i s<* jake, oficire i vojuike. Slobodno kao i robove. Ljude kao i žonc, decu veliku i tnalu. Sve je to u služla nvog gospodara. Svc mu to pomaže, slenje pcid njegovim tereiom, ali niko natacdnutt šaraar njegov ne cbacuje. U razgovoro sa uoojim poznanikom i ne prinretih kad sligoh kod prvih palata. Vidch đivnu panoramu. Tlgromne vefečanstvene zgrade, sa različitim ukrasirna, drž&hu se goido bacajući senke koje flu se ukrštale i pravtie lepo slike. Preetravili so o*i tolikog bogatstva i upifah: Ovo su Rožijc Bogomohe. fo li? — Ne te i(u zgraile mog gospoTlara i njegovih »inistara!“ — A koji su to? Da nisu Sv. Sv. Gjorgje, Sv. Nžkoia? —• „Nel Ovaj dvorac iakićen sktom, to je dvorac Rata“. Baš kada amo protazili pored »jega, ftula se sveka, vika, pesma i muBtka, na prozonma su a» ocrtavale senke, padaie na somiju i hrzo se tnenjaie. To b saln»ka četvrtog ratnog Uskrsa! iOvaj dvor i skićen bribjantima ko jt •tr* presednika „NesrećeK ©vaj

mermorni, njegovog doglavnika „Gbvdi 1“ Njiir trojica sačiajnvaju ivobcfeki Trijumvirat. Oni gu s© opkladiii: Da će za 7 godina raia preseli.i pola zein jinog st '.novništva ovamo, a "karia đodje Mir, da viada, on neće moći zeruiju da pozna. Ljudi će biti daleko jcdan od đjugog Ikao u početku postanka svetal Pa ouda: Ovo je dvor Suza, đvor Dvotičnoga, Laži, Dostavijača, Lukavstva i Prcpređenosti. Ima ili mnogo, mnogo, vemih pomagača moga gospodara. E rooj brajkoi Ovđe su nekađ sfanovali svo prvi i vidjeni gospodari. A sada? Pa gđe su ond? Intemirao ih je Rati Njihovi dvori porašeni su. Ti ćeš sigumo tražiti dvorac ,,Mirat“ Ali ćeš ga teško naći, jer se njegovi temelji ttk poetarljaju. Dosacla je bio Mir medju prvim interniran, a s njime i Zactovoljsivo, Sreća, Sitost, dskreuost,' prijateljstvo, Plomenitost. Mir je najviše patio i podneo, mnogo jo ganjan, Uenundran sa sviju sfrana. Dizaue su opluibe, da je u drušivu sa Pravdom hteo da zGvi Prat sa v’ u'e. Itat irot se osvelio 1 „o strašno da se »ve cto pre kratko r:eu» nije mogau ni priđići. Dodj ■ vi tnl x;radu Božjul Niram je lagledr o dntugo, jer sam se bdo dosta razov c-.\. Stađioh u poskdnju crajm i ubrzo b joix priveden „prijavrom ..'ncinom ođeleuju 23.-XIL-1917. gođine“. .Ođakle id«š? Kazah mnl Postavi mi pitanjo, feo sarn, ita s&m, koliko gođžna j mam, je mn fe ten)en? Imam h dec* i fcoMk' itd. Zatine (afl tnof prttattlj odvede tr je-

dan prekrasan vrt i ostavi me tu da. sačekam, dok me ppijavt Bogu. Pogružen spusLih se na klnpu. Piidje im jedan poznanik. Pa to je 2oržl Zajedno sino ralovali 1 — E 2orže od kud ti ovde? Zar nisi ti sa Francuzima? Nebo jo svačdje riije samo srpško ili francusko, ovđe nema ražlike ni za kogi Ja sam ovde od onda kad predjou gianicu svroje otadžbinc. — Glel emo » Jovanče Bugarina, bre bratko, moj prijatelju sa Jeclrenal od kad sl ti ovde? — Još od Zaječara 1915. godinel — Ej baš mi je žaol Cuđo čovek izmcni svoje miš j njei — Dragomire braLe r ti ovde? Ja, brate, kakx> vidišt Tvoj sin Randjel ovde je od 4.-XI-1916. godino sa Bitolja. Milan naš najmlađji brat sa ruskog fronta. Drugi tvoj sin regrut Mlađja iz Albanijc. Milunika ti je ovde sa odojčetom. Dcšla iz tuge za tobom. Još su ti troje osi&li na ■ zembi. Jeđan sin u rovu, dragi od 6. gođina u aziln, a ćerka od 10 godina u seIu kod familije. Pred Ovitna osctik poće da mi igra, i primetih suze. Mahnuh rukom i okretoh se od njih. Najzađ udjoh feod Đoga. Sed starac od nekoHkt* bi’jada godina zavflfjen n ffetelju posmatraše me ispitzvačkir, pogfeđom. Odakie ideš? — Iz mvezničko vojsko! — Cije? Ciji ai vojinik? — |Zar pie po odehr Goepodc ne poznajci? Ko je najbediuji na senraljskoj feori? Ko je nainrooaašniji? Ko najoeerećniji ? Ko je naj dfe fltradao | pstio? Ko je mjriše dao,

a najgoro dobio? Ko je izguiiio sve što je imao? Ko šest gođina ratuje, l to uvek za dragoga, — saino ne za sebe? Nnši sino\i rašt ka: i su ce irn svetom, naša se deca potucaju od ncmila do ncdraga. Dok mi ginemo nemilice pi svim froniovima, naše porođice venu i umira iz želje da nas vude. Prazma ognj'šta čekaju nas. Rasturcno gnezdo, čcka orla polomlj'jniii krila. Naš. fcosii rasejane bu svuda. Albanski t crnogorski krševi znaju jezovito pričeonašim sinovima, o našem podmlatku. Prosto bilo sve to, žrtve svuda treba da bi se nešto dnmlo. Ab ono su ovđe preziene, one su sičušne jer su od šake jada moga n&rođa. On je dao sve što jo imao. On je sail banbrot, njegove su zastoge male. Daj nam mira, mtra Bože daj! Ja želim đa sačuvam još ono malo krvi naše, vrati nam ostatak naroda mog. Mi smo že’jni svojih domova, svojo deoe, Bvojih Žena. 'Mi smo dosta tipeli, pafilr i podnosili? — A ko si ti? — Ja sara jzgnani sin s\cjo oiadžbine, ja sam napušteno defe s\roje majke, ja sam izgubljena ovca iz raštrkanog sfada, vojnik boji je najriše ralovao, koji »e uadno pobedi, « koga je poraz uhto! Mir treba mom napaćenom iraroda, odmora treba roojoj vojsca! Krševi moji zovu sokole svoje, polja n&ša plaču za sinovima svojim. Mi smo željni svoje gore, knćc, brda. Vrati nas tarno, gđe emo •e rodrh, odraslt, gde sruo sance uglodflh, gde amo naučili da mislimo i da govorimo. Gde amo saznaK bo ano 1 ita ■mo. Tamo su snroćići naai, uzdanioe na**. ** pradedersk* groblja nata.

Poziv studentima. Pozivaju se siromašnl studentl unlverziteta, koji su se prijavili za pom»»ć središnjem cdboru, da dodja u kancelariju odbora, u Knez Mihajiovoi ullci broj 23, gdje će im se izdati dodijeljena im liovčana pomoć. Da se Javl sudskom opštinskom odjelenja. Miienija A. Radovića, udova. potrebno je, da sc javi sudskom odjele nju opštine grada Beograda radi izvjesnog hitnog i važnog saopštenja. Koucertno vcće. Za koncermo veče, koje će bitl 21. apiila i za koje će prodaja ulaznica otpočeti već ovih dana, postoji opŠte interesovanje. Tom prilikom će c. i k. uperska pjevačica gdja Berta Kiurina-Leuer pjevati Antona Wildgansa pjesrnu ,,Du bist .der Qarten“, koju je koinponovao ol'icijal Oskar Rubriti u s. Veselo veće. Dobrotvorna prikazivanja stožernog cdsjeka c . t k. vojne glavne gubernije u Srbijl bila su do sad zbog svoga odabranog programa uvijek odlično posiječena, te se može nadati, da „vesclo veče“, koje se priredjuje ir subotu 6. apriia u pozorišnoj dvorani ovdašuje mjesne etapne menaže ne će ni u čem izoslati iza prošlih prikazlvnnj-. već s roga, što mu je progranf slijedeći: J. Marš baruna Rhemena od kapelnika Josipa Piroa; 2. Uvertira u operetu „Model od Suppea; 3. „Pjesine na daskama“, prikazuje fidtnard Nordegg; 4. Pjesme i igrri u duetu; insccnirane od Else L. Batizfalvy i Eiemrea pi. Qyongy6ssyja: a) dvije pjesme, b) „Ana Qavotte“ od pukovnijskog tambura Antona Mesznera; 5. Nove magih ske vještine od Ludwiga Hoffa; 6. „Beogradski tipovi“ (humoristični tekst od B. Zelinke), prikazuje Ernst Pollak; 7. „II. magjarska rapsodija" od Liszta; 8. ,,U zimskom vrtu‘\ pjesme, pjeva Rudolf pl. Ujvary: a) ciganske pjesme, b) pjesme od domobranskog nadoficijaia Franje T o 1 m ana; 9. Martin Schenk; 19,' Schlossbergerove muzikalne' klovnske produkcije. — Još samo malen broj uiaznica za to veče stoji na. laspotoženju i može se dobiti u knji< žari ,,Jugo-Istok“ ili telefonskim zahtjevom preko broja 217. Prodaja masti za mjesec mart. Svi oni, koji nisu do sada uzeit mast za mjese<- mart mogu istu naj-, dalje uzeti do 5. ovog mjeseca do 4 sata poslije podne u opštinskim prodavnicama, odredjenim za prođajti masti. O ovome se izvještava građjanstvo radi znanja, jer poslije odredjenog roka niko ne rrtože dobiti za isti mjesec više masti. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izlo* žiće se javnoj prodaji zaostavština poč, Marije (Ljubice) Živanović, na dan 2J. apriia ove god. u stanu u‘ ulici Dečanskoj broj 12. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju. Upotrcba drveta od loze. U najkraće vrijeme počeće rezanje loze u vinogradima, te su zato^ već sada potrebni koracl za dobijanje što veće koiičlne ovog materijala, podesnog za ishranu. Vojne vlasti plaćaće za Iozu u snopovima po K 8.— na 100 kg. Gradjansko stanovništvo spe-, cijalno vlasnici vinograda, pozivaju se ovim i upozoravaju, da otpatke, pri rezanju loze najbrižljivije saberu i predadu vojnim vlastima uz navedenu cij'enu. Ovoj naređbi treba da pokloni

Uskršnji dar biće nam, ,,Mir“. 0 ime mog nastradalog naroda, u ime naše uzaludne proiivcne krvi, u imo naših ra> skućenih domovai Daj nam Bože iriira! Mi rio tražimo mnogo, sramo mir! mir! — Sad se sećam ko si li mesrećni' moj sdne! T* si Srbinl Dosta si paio, ali 1 do sada nisam čuo roptauje tvoje. l’onos je t voj slomljen, ti posle 6 godina teškoća seć.aš se da motiš meue. Ali li i zaiud. Nisi ti pr\i koji Lražiš to od nione. Ceo svct žeii ga. Citave depntacije sa\ slušavam svakoga dana. Propali Rusi vapili s\i za njim i primili ga kao najlepši đar neba, pobedonosni Nemči žude' za njim, pa t narod nra se francuski nada. Tvrdoglavi F.nglez: još ne pristaju na njega, premcla ga u potaji i oni žele. 0čekuju ga Auslrijanci i Magjari, Turci i Bugari, napušteni Bcigijanci i narod talijanski, zaiim oni koji za pravo nl ne znaju zašto ratuju: Američani, Grti, Por-; tugalci, Jiineza i Japanci, svi sine moj, bvi pa i vi bedni. I ja bih vam ga rado dao, kao što sam ga već dao 'Ru.>ma 'J flumunima, ah to nije samo u mojoj tnoći. Znaš li, sine onu: Pomogni sebi sam, pa će ti i Bog pomoći? Kako ću ja vama da dadem mir, dok vi sami i delom •vojim no dokažete, da ga uIstiTiti žeh* to. Moiitve, auze i vapaji nisu doslafm.-: To »u biseri d uše pojoilinaca. Za ccli narod treba nečeg jačeg, stvamijeg— Raz-i nusli o tome sine moj, a io'de primi jedim d ar što ti ga pnvreromo mogu *kti — etrpljeoje.. štrpljenjo * tehi 'i celomi ■vetnl » ‘ t