Београдске новине

Broj 17«.

đEOORADŠKE fQ[)VlNjK

4. jula 1918.

SfraBa 3.

OsiMe VIII. rotnim zajmom

kod austrljskog vojnog fonda za udovlce I siročad, kao.l oslguranje ugarsklm ratnlm zajmom kod Magyar Orszagos Biz sito Intezet R.-T. pod nadzorom kr. ugarske ratne rkrbi honve skog minlstarstva, ima najprednosnlje uslove I najjevtlnlje pr

( kr. vojnl fond za udovlč&' tfsterr. MlliUir-Witwerf-

1203

.1

minlsfar spoljnih poslova. Od njegovih jđjela pominjemo: ,,A t a 1 a‘‘, ,,R e n ć“, ,,Legćnie ducliristianisme“, t,L e congres d e Veronc" itd. fLačno sto godina poslije proglasa amerjčhe nezavisnosti — 4. julaj 1876. goiline po rfovdm, otpočeo je rat izmedju S r b i j e i T u r s k'e, koji je za razliku ]od rata 1877./78. godine, do kojeg ie došio nepogfedno za njime, u Srbiji nazvan „prvim turskim ratom“, ma dia je početak XIX. stoljeća ispunjen rato.vanjem izmedju Srbijc i Turske. 3. jula 1876. godine u 11 sati prije podne pročitano je vojsci proklamiacija lcneza, docnijeg kralja M i 1 a n a, koiim obraz. laže, šta je pobudilo Srbiju i Crnu Goru, 'da objave Turskoj rat. U toj se proklajnaciji veli, da će se poređ Srba rame 'uz rame boriti ijelinski narod. Do toga medjutim nije došlo: Grčka je do duše imala potpisanu vojnu konvenciju sa Srbijom za slučaj rata sa Turskom, ali pošto jc ta konvencija zaključena još poiđ knjazom M i li a j 1 o m, to je GrČka, koju su dogadjaiji bili izatekli vojnički nespremnom, izjavila, da je ta konvencija za nju bila obavezna samo za života knjaza Miliajla. Sa međjunarodno-pravnog gledišta može se mnogo što šta zamjeriti ovakvom shvatanju grčke vlade. Tek Srbija i Crna Gora stupile su na tad način same u rat sa broino kud i kiamo nadmoćnijim I materijalno spremnijim protivniikom. U ,toj neravnoj borbi pritekao je srpskoj vojsci u pomoć vrlo veliki broj dobrovoljaca gotovo svih evropskih država. Na dcmašnji dan u zoru počela su sama neprijatcljstva. Prvi je top pukao kod scla Š u p o v c a nedaleko od Aleksinca, a istoga su dana neki dobrovoljački hataljoni izvršili prelaz preko Drine. O pojeđinim važnijim momentima toga rata još ćemo govcriti na ovom mjestu o pojedinim godišnjicama.

Dnevne vifesti Zr^čna pošta izmediu Beča

i

pošta izmedju Budimpešte. Iz Budimpešte se javija: Posljeđnjih mjeseci brzojavni je saobraćaj tako ponarastao, da je ministar trgovime nedavno morao izdati naredbn, kojom se odredjuje, da se u Budiinpešti privatni brzojavi privrememo nc siniju priniati. U interesu brzojav-

nog saobraćaja btpočeo je minrstar trgovine sada dogovore, dia se izmedju Beča i Budimpiešte uredi zračna p o š l a. Ministar rata rado je na to pristao. Rasprave o tom već su dovršene. Prva zračna pošta poćl će !već skorih dana. — Izmedju Budimpešte, Arada i Kološvara uvest će se takodje ovak'ova pošta. . .■ ' Privređne bilješke. Osnutak novog austrijskog parobrodarskog drnštva. Bečke novine javljaju, da ja mlnistarstvo nutanijili poslova dalo dozvolu jcdnoin konzorciju poduzetnilca, kojemu spada i filijala kraditnog zavoda u Trstu, za osnutak dioničkog društva pod naslovom „Farobrodarsko plovidbcmo dioničko dmštvo Liburnia“, prije „Eredi Matteo Premuda i Co“, sa sjedištem u M a 1 o m L' oš t n j u, te ođobrilo društvena pravila, Ss -T Žetva u Bugarskoj. b; Po jednoj vijesti, što dolazi iz Sofije, počela je već u Bugarskoj uz žetvu ječma, koja povaljno napreduje, i žetva pšenice, pa obećaje povoljaji rezultat. Doskora će se otvoriti tržišta svilemih čahura. Poznavaoci prilika račumaju na vrlo veliki pazar, ali opet na v isok e cijene. A. Grin: DAN ODMAZDE (Nastavak). „Šta se to opet đesilo, ako Boga znaš?“ zapita ga ona, obazrivo sapčući, da ili u susjednoj sobi liiko nebi čuo. „Ta mislila sam, da će te hiapšenje onog nevaljalca osloboditi svega daljeg straliovanja". ,,Mary!“ uzviknu starac molećivim tonom, kao da od njc očekuje spas oidi neke opasnosti, koia mu prijetj, ,,da li treha da stavim svoj život na kocku radi čovjeka, koji nezna na milost? Znam, da pukovnik Deering nije svojom rukom ubio Sainuela \Vhitea. Da li sada da iizjavim to, pa makar njegovo puštanje značilo moiu srnrt?" Mary se bolno trže. .,0 Bože, oče, zašto mi ipostavljaš to pitanje?" uzviknu ona. ,,Ta ja sam ti rodjena kči, krv tvoje krvi — kako

ja mogla osuditt na smrt.., . ako je taj čovjek zbilja ne‘ đodade Mary poslije kratke I ^

bih te nego., viu...‘ pauze. ,,Je li bf me pak' volila, ako bih žutao?" ,,0če, istina više vrijedi nego 11 sam život,“ odgovori Mary uzbudtjenim glasoin. ,,Ti hikad viša ne bi bio sretan u životu, ako bi dopustio. da ti neprijate'lj izgubi glavu na * pravdi Boga.“ ,,Je li zbilja talco misliš? Zar me još toliko cijeniš, da smatraš. da bih ja bio u stamju da se kajem, da u meni još ima smisla za dobre i plemenite osjećajt ?“ I „0, tata, nemoj tako govoriti! Ta od prvog moga đjetinjstva sve si me upućivao putem Vrline i poštcpja, pa kako bi ti sad sam radio protivno ouoni, što si mene učio? Ta zar bih' te ja mogla toliko voliti koliko te volim, da ti nisi oliče/na dobrota?" „0, dijete moje, ti ni pojma neniaš, kakve je •ružnie misila u rpeni probudio strah prcđ onim čovjek'om. Još i sada, pošto sam ti priznao da on nije izvršio djelo, koje mu pripisuju, nikako ne mogu )da se riješim, da svijetu objavim taj fakt.“ ,,A ti baš sigurno znaš, da Deering nije prouzrokavao sinrt Samuela Whitea?“ „Mogu ti 'toliko reći, da Samticl White nijo poginuo o d r u k e pukovnika D-eerimga.“ „Ali bn je bio ovdje u kući.“ „Ali tek on nije ispaiio revolver na njega.“. „Dakle, oče, ti to pouzdamo znaš i u stanju si, da i drugc uvjcriš u tačnost toga fakta?" ,,U stanju sam.“ „Omda ti ne ostaje ništa đirugo, nego.. ,,Je li ti to veliš, angjele moj?“ „Taita, je li ne bi mogao Stanliope da ti olakša tn tešku dužnost? Moćeš li, da ga zoveim, da ti se on nadje?" „Nikalco. On ue smije ni pojma imati, da sam ti ja otac, jesi li oula! Ja sam za svijet telmii&.r Stefan Huse. Čim bi ma koji saznao, da sam ja Thomas Daiton, meni više lie bi bilo spasa." (Nastaviće se.)

Poslietfnje brzoioune vllesti. Intervencija španjolskog kralja za mir? (NaroCltt brzoiav »Beoeradsklh Novlna") f v Berlin, 3. jula- Bavećlse pltanjem mira b l I j e ž i o v d a š n i i 1 i s t ,,B e r 1 iner Tagebiatt" po 'svoi prlllci p r ema „Basler National" z e 11 u n g u“ v 1 j e s t. d a s e š p anjoiski kralj Alfonzo XIII. nalaziuParisu u svrhu dogovora o uslovlma za mir. Stoga đa su Nijcmci obustavili i bombardovanje Parlsa iz svojlh dalekosežnih topova. Prema ranijim vijestima stupile su u Švaicarskoj u svrhu dogovora u vezu i neke visoke engleske I njemačke Ilčn o s t i. ENGLESKI PORAZ NA RATNOJ “ KONFERENCiJl U BOMBAYU. I-ssrc Oiti brzojav „Bcu.araii'iCi o’.a") Bern, 3. jula. Piejna jecbioj vijesti, ispaia je ratn a konferencija u Bombajru, koja je imala biti velika m'anifestacija indijske lojalnc. sti, sasvim drugačije. Indijski s'u ]iome» rulci uz piosvjed ostavili ratnu konfer. n. ciju, pošbo nisu sporazumni sa vorlje. njein poslova lo :d a B i 11 i n g t o n a. I sto su tako indijski homenilci lx>jkctovali rat« ni zajam i rekrutaciju, pa su om imabu smatrati nenspjelima. KRITIČNI DANI U ENGLESKOJ. Beirlin, 3. jula. „B e r l i n e n T a g e b 1 a 11“ i ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ donose iz Haaga, odnosno iz Rotterdama vijest, da je po iscrpnom izvještaju engleskog donj.cig doma nastala u Engleskoj osjetna oskudica u vojniciina. Na suprot žestokim pitanjima i napadima izjavio je ministar poljoprivrede, P r o t h e r o, da će sad morati i poljoprivredmi radnici da se pozovu u voj-

skii, pošto potreba u ljudstvu !za vojj sku baca u zasjenak svaku drugu po-j trebu. Medju šeljacima je nastala zbo toga velika uzbudijenost 1 su izjavili, da će moratl da tstjelraj marvu na nepožnjevene njive. vo pozvani obve>znici imali bi već polovini septembra da biuhi u borbenojj illiniji, jetr se tada očekuje najkritičnijb dmgadga'j. ■ • • SUDBINA RUSKE CARSKE „ ' ! PORODICE. \ 1 (NaročlU brzojav »Beoprađsklh Novtna“.) ' '* "" ' Berlin, 3. jula.t^ Prema jednoj vijesti „Lokaian-I z e i g e r a“ iz Haaga, nalazi ise obitelfe Romanova u Kupelniku (provincijaj Wjatka). Da se ovdje nalazi i bivšj cut, 'o tom se nc javlja ništa. ^ .» NOVA POTAPLJANJA. '* ■ Kl>. Bcrlin, 3. jula. Wo 1 ffoV 'urcid javlja: Naše stz poclmomico poaovo potopile 4 pama bro. da sa ukupr.o 15.000 hruto rcgiatroVanjH* tona. 1 DEMISIJA HOLANDSKE VLADE. P Kb. Ilaag, 3. jula. Ministarstvo je odlučilo, đa kraijicif prođa ostavku cijele vlade. (Pnnia đr. 1 ljoj brzojav’ci, ova so vijest potvrdjuje.^l GREGORIJANSKJ KALENDAR U i MOLDAVSKOJ. v Kb. Bokurešf, 3. jula. j* Od 14. jula uvađja se za Moldavsktf gi'egorijanski kalcndar. 1 "» EHSPOZITURA PESTStiSKE-UGSRŠKE 4 KBMERCULNE BANKE u Bsogrnda — Knez Mihalloua br. 50 .' Specljalno edjeleftja ‘ za šžSjai?že novaca

ratrcšm zgrob§žer a lc»rrea i i^SernirapJma.

Osnovna glavnica i pričuvg 232,000.000 kruna. .-»v

124 0 I

IMeprti upaijaži

po komadu Kruna 2 20 - 2-80 11- 1512- 28 —•22 -28

Šrapneiski i pljosnali modcl sa kotačičcm Upaiiači kresenjem i na ocskok .... Zidr.i ucaijači i upaljači za na stol • • • Kremeni u svim veličinama Acetiienske svlječe najbolja i najjevtinija rasvjeta 14' 1S - Acetitenske stoine iampe i lampe visjellce 48- 78 Acetiienske ručne iampe 27- 37 Električrce džepne lampe Kompietne sa baterijama lO 12‘Posve fina izradba kompletno .... 18’ 24'8-satne balcrije uz jamsivo 3 - 4Drijači aparat a la Gilette sa G noževa u etul-u 14‘ 18 sasviin fina izradba 24‘ 30’„ . „ sa niklenoin posudicom za sapun, četkicom, zrcalom, finiin etuiom i 12 noževa 45 - 55'—

S-c Solingen nožev! Originnlni „Orendi" i ,Ro!l-fix‘ aparat za nalezanje brijačice Orlslneina „Soilnser” brijačlca l-a • • • • sa koštaniin drškoin i žiijebom • • • Strojevl za rezanje kosafr sa vsnjskim i nutarnjim federom I-a • Džepni noževi, makaze, sprave za manikiranje, makaze za striženjc konja i ostalo u veiikom izboru. Thermos-boce od ’b litre Kompasl ČeSijovi I l-a četke za kosa „Artac" karbonski papir najbolji za svaku pisaću mašinu, po kutiji (= 100 araka) • Gumijski specljalitetl Ribib mlehuri ^ Stampillje iz gumije, kovine, mesinga, pečati, emailske pločc izradjujti odmah i vrlo jeftino. Naočari, cvikeri, lorgnoni i mjerila u veiikom izboru.

Trgovct i prepsodavct dobivaiu kod većih narudžbi Visok! rabat.

1- 1-50 32- 4212- 1622- 30 24- 34--

24- 344- 8‘12‘ 18 36'— 8T— Kod naruđžbe nmoljavam za priposlanje iznosa unaprijed ili bar Vđ iznosa a conto. Svl su oferti ncobvezatni.

ini ifite Wilhelma Bardš Budapest, VII. Rdkoczi ulica 12. Telefon - Interurban 104—88. 1200

pozsv UPiS AKCIJA.

Potpisani osnivači riješili su 2. juna 1918. da osnuju jedno akcionarsko društvo pod firmom „Sabaikš SCreeiitnS 2avocž“, sa akcionarskini kapitalom od K 250.000 sastojećl se iz 2.500 komada akcija po 10C K. Ovo osnivanje odobreno je od V.G.G.]S. odj. 8]a br. 38351918. godine. Javni upis akcija počinje 1. jula 1918. i traje do zaključno 15, jula 1918. 6 sati poslije podne u kancelariji predsjednika opštine šabačke. Svi se oni, koji su voljni da akcije upišu, pozlvaju, da u tu svrliu dođju na odredjeno nijeslo. Prilikom upisa akcija imn svaki akcionar polpuno uplatiti vrijednost akcije, a osim toga još po 2 K od svakc akcije. Bztted iz ^ravila zcvoda ltoja su potvrdjcna od strane V.G.G,|S. odj. 8]a br. 3835| 1918. godine. Cl. 2. Ime je đruštva srpski: „Šnbački Kreditni Zavod“; njemački: „SabacerKreditanstalt“. C!. 4. Firrnu potpisuju punovažno dva člana upravnog odbora ispod štambiljem utisnutog imena društvenog. Cl. 6. Trajanje društva odredjeno je na 25 godina. Cl. 7. Osnovni kapital „Šabačkog Kreditnog Zavoda" iznosi 250.000 K, podeljenih u 2.500 akcija po 100 K. ,C!. 29. Upravni odbor sastoji se iz 7 članova, koje bira skupština iz redova akcionara na 2 godine. Cl. 38. Nadzorni odbor sastoji se iz 5 članova, koje bira skupština iz redova akcionara na 2 godine. Cl. 49. Redovna skupština akcionara ima se držati u toku prva tri mjeseca u godini. Pravila se stavljaju svakome na uvid u kancelariji predsjednika opštine šabačke. Šabac, 26. juna 1918. O S N 1 V A ĆI: 37935 Or. Miiaa Oan. Oreij, ađv. Rafael Papo. trg. Joca Tufsgdžič, trg. izv. Rista A. Ojordieuič, trg. Andrija Sirouica, ekon.

I

Gjura Papov, predsjcd. opšt. 9oža S. iuanouič, trg. Klkala MiSrouič, trg. Dušan J. Sokič, trg. izv.

Nikcia Vučkouič, trg. Ljubomir Maksić, gost. Žiuojin Janjič, gost. Jakov Vukosauljeuič, (rg.

Protiv provala jc jedina sigurna

potpuna zaštita 1174

1,00 KASPOI C. i kr. vojnl klno od 3. đo 5. Jul* 1818.

— .. ■ ——..a liiD za: C. I Rr. gratUnnskl hiDO ođ 3. do 6. jula 1918.

21 živor lim 10LJIIE. 10RA U 6 ONOVA. Po romuiu Ai«kšar,dr» Dmkuuo. Ulaznlce važe kao pro

Ratni IzvIeSfaJf. Nežakinjn sa sela. Hsmar KoU ručka. Bodet msnice (Passierscheln).

n VIKTORIA“KLJiic / / Svjetskl patent Svatko ga rao)!e upotrcbltl ođmah I lagano za svaku bravu vratliu. Možc se dobltl u svskoI boljoj trgovlul žcljesom. Jedlno prolzvodl : „Vlktoria“, fabrlka sigurnosnih brava 1 bravarske robe SINGER & ZOLLMANN, Uudnpest. Kfiris utca 2ti. - Oiavno zastupslvo ra Hrvatsku, Slavonlju, Bosnu, Hercegovlnu, Srblju I Bugarsku: Adolf Rem, Zagreb, Trenkova allca 1Z

DBDcoaoDDDBiiaDaoBBDDODDDaaaBaaDaDiiPiiĐa š a. Obufe 1107 1 s ^4 Sigikt g c muike I S Sandala. aaioči. Blo- g u Veja, sjura I kreniaflKfflNKpr o a ehiitu. ■ prodr.Je na tuce I na par o ebučarska radnja HlfiOSa SavIĆB, **}$$&*' o cBDunDODDQUQDCBDODDBDnnoDDODtipoĆDnnann

Novo oivoreno lcupatiio | za kupanje i sunžanje na Dunavu — M. Miloševića snabdjeveno je sa veći.n brojem kabina, zasebnih I za grupe. Karte mjesečne i dnevne inogu se dobiti na kasf preko cijelog dana. Svaki posjetilac ima po- s nijeti rubljc. Kupatilo je otvoreno od 8 6 sati u jutro do 9 sati u veče. K

! Vanredno lijcoo Ike ! i mladcnački svjcži teint dobivaju žene i djevojčice sve do u kasnu starost, samo ako se drže moga tisućputa prokušanoga recepta. Svc nečistoče lica, kao sunčanlce, smedje pjege, mlteseri iščeravaju. Svakome šaljem uz priposlanje pdstarinc za odgovor prijcpis ovoga recepta potpuno ba■- dava! — Fišite odmah na adresu: : L. Decker, Wien 56, Fach 19. Abt. 106. i 1172 .

UETNJE POZORiSTE (HOTEL „TAKOVO") TERAZIJE

Sfaini julsKi :: pro$ram od 1.-15. jula

••

Predsfava počinu u veče u pola 9 sati.

KeKeaaBEBgeaHSStHBHifiaHuait ^^HIMBBNIAI

■3*eflfefitata»HBi

Ogiašujfe u Beograd. Novinama! R&iBH5snBEiaaaHHnBWRaaaaR9HBBnaiMBfaaHHH BB9aBr:8!iss;s.BB(iiiaai«iHaBBEa2iBaBBBi^uaaaauaB

Graajanski sud c, i kr. okrtfž. zapovjedništva u Valjsvu-

Br. 1171|5|1917.

Oblava.

Gradjanski sud c. i kr. okružnog zapovjednišlva u Valjevu poziva sve onc osobe, kojc imadu bilo kakva potraži-' vanja na zaostavštinu pokojnoga Adama S mlćs, iz Valjeva, koji je umro 12. januara 1916, da ta svoja potraživanja i na njih sc odnoseča dokazala najkasnije do 20. deccmbra 1918.' ovomc sudu prijave odn. predadu, jer ćc se inače iza istei(j» ovoga roka, a pošto budu podmireni poznati vjerovnici, biti ostavština predana pravno pozvaniin nasljednicima, a time mogu oni vjerovnici, koji ne prijave svoja potraživanja, lakp' izgubiti podlogu svoga podmirenja. Upozorava se, da je po-’ kojni član tvrtke .Siinić i Tešič* bio u Valjevu, i da jc čitavo j stovarište robe, pošto je bilo podvrženo kvarežu, prodanoi putem javne dražbc. Stoja Tešič je otsutan u ratu, te je za! njegovoga kuratora iinenovan Petar Maršalek iz Valjeva. Valjcvo, 21. juna 1918.

Oradjanski sud c. i kr. okružnog za 927 b Valjevu.