Борба, 05. 03. 1990., стр. 7
}
izbori
SR HRVATSKA: VIŠESTRANAČKI IZBORI POČELI 24. FEBRUARA I TRAJU DO 11. MAJA
Po tačno utvrđenoj satnici teći će izbor kandidata, amandmanima 54 do 63 Ustava SRH) koji tako mogu ci 0. O novim pravnim institutima vodit će računa komisija za nadzor
Zagreb. — Nakon što je 24. februara počela teći „Satnica“ za nove izbore u SR Hrvatskoj cijela izborna aktivnost trebala bi biti gotova od 11. maja: ove godine: To je istaknuto i na jučerašnjoj konferenciji za novinare — što ga je sa članovima Republičke izborne komisije: njenim predsjednikom Milkom Gajskim, inače predsjednikom Vrhovnog suda Hrvatske, potpredsjednikom Zlatkom Crnićem, inače sudac Vrhovnog suda Hrvatske i tajnikom ove komisije Pavlom Čala — organizirao Republički komitet za informiranje. Po toj satnici dakle sa 24. februarom učesnidi u kandidacijskom postupku počeli su svoje predizborne aktivnosti objavljivanjem izbornih programa, isticanjem potencijalnih kandidata i njihovim predstavljanjem javnosti, te prikupljanjem potpisa za prijedlog kandidata u skladu sa odredbama novog zakona o izboru i opozivu odbornika i zastupnika.
Poslednji dan do kojeg političke i druge organizacije, pojedinci ili zborovi građana, odnosno radnika moraju izbornim komisijama u izbornim jedinicama za izbor zastupnika podnijeti prijedlog kandidata za odgovarajuće vijeće Sabora SRH je 2. april, do kada je rok za podnošenje prijedloga kandidata za skupštine općina i gradske zajednice općina. Ukoliko je za dan izbora određen isti datum kao i za izbor zastupnika u SABOR. 5. aprila dužne su sve izborne komisije sastaviti listu kandidata i nakon toga je na prikladan način objaviti, kako bi od ovog dana kandidati utvrđeni na listama mogli službeno ući u predizbornu kampanju i izlagati svoj program i program svoje političke ili druge organizacije. Nakon 48 sati od 5. aprila prolazi rok za prigovor i nadležne izborne komisije mogu, na osnovi objavljene liste kandidata početi sa štampanjem glasačkih listića.
Poslednji dan, pak, do kojeg Republička izborna komisija prima dokumentaciju o istaknutim kandidatima za zastupnike u Društveno-političko vijeće Sabora SRH od onih koji su sudjelovali u kandida-
Trg Republik
cionom postupku je 10. april kada se održava i sjednica ove izborne komisije kako bi se njen stalni sastav proširio ostalim članovima promjenjivim: po jednim članom i zamjenikom iz svake organizacije koja je istakla svoje kandidate u najmanje polovici izbornih jedinica za izbor zastupnika u DPV Sabora SRH. Nakon što do 18. aprila općinske izborne komisije odobre izborna mjesta i imenuju birački odbor, do 21. aprila u 8 sati moguća je još agitacija, jer nakon toga ona je zabranjena jer do 22. odnosno 23. aprila kada se održavaju i sami izbori — izborne komisije su dužne, odgovarajućim biračkim odborima predati sav izborni materijal. Dakle, 22. aprila glasaju odnosno izjašnjavaju se o predloženim kandidatima građani sa općim pravom glasa za izbor zastupnika u vijeća mjesnih zajednica odnosno vijeća općina i društveno-politička vijeća. Dok zaposleni za Vijeće udruženog rada će glasati narednog, 23. aprila, a najkasnije do 17 sati 24. aprila birački odbori dužni su dostaviti materijal o
MAKEDONSKA POLITIČKA SCENA NAKON OD-
LAGANJA IZBORA ·
Jednodomni
i dvodomni parlamenti
Promene, započete u Ustavu Makedonije, široko otvaraju vrata alternativi O Dosadašnji predlozi za promene zakona uglavnom u već poznatim okvirima demokratizacije u Jugoslaviji 0 I Makedonija se op-
redeljuje za promenu delegatsko sistem, a ima predloga da republi
u predstavnički i parlament bude
jednodomni, a savezni dvodomni
U Makedoniji su, nakon mnoBobrojnih rasprava i dilema, čak i najava da će već zakazani izbori možda biti bojkotovani, na sednici Sobranja Makedonije od 22. februara izbori su odloženi, a delegatima i funkcionerima u republičkoj skupštini, Sobranju grada Skoplja ! opštinskim skupštinama mandat Je produžen do organizovanja noVih izbora, a najduže za godinu dana. To znači da se odloženi izbori moraju održati najkasnije do 28. aprila iduće godine.
Inicijativu za odlaganje izbora pokrenulo je Predsedništvo CK
, a takav zahtev su imali i omladinsko rukovodstvo republie, kao i predstavnici političkih Stranaka koje su već formirane ili SU u osnivanju, koji su razgovoru ša predsednikom Sobranja dr Vulletom Starovom tražili odlaganje izbora i ravnopravne uslove u izOrnoj trci. Protiv odlaganja izboTa i prekida započetih predizbornih aktivnosti decidno su se izjasnili Predsedništvo Republičkog ve3 Saveza sindikata Makedonije i jredsedništvo boračke organizaci-
Komplikovana izborna pravila j
~ U Makedoniji već duže vreme Ga uverenje da su dosadašnja zborna pravila, prema kojima su
glavni nosioci izbornih aktivnosti bili SSRN i Sindikat, preuska da bi obuhvatila sadašnje procese demokratizacije i političkog pluralizma. Izborna pravila su, kako se sada ističe, omogućavala bezbrojne kadrovske manipulacije i komplikovanom procedurom onemopgućivale da se istinski oseti raspoloženje birača. Na prigovor da se izbori mogu odlagati jedino u vanrednim okonostima, koje, kako su tvrdili kritičari, može da proglasi jedino Predsedništvo SFR], Ustavna komisija Sobranja Makedonije odgovara da u republičkom Ustavu takvih ograničenja nema, da se kao stanje vanrednih okolnosti može smatrati i sadašnja politička i privredna situacija u Makedoniji i Jugoslaviji, ali i činjenica da su već predložene krupne ustavnc promene u saveznom i republičkom ustavu. Pritom se podseća da je mandat predstavnicima u republičkoj i opštinskim skupštinama produžen i 1963. i 1972. godine, te su i ovog puta izbori odloženi proglašenjem ustavnog zakona. Nova izborna pravila nisu utvrđena, na njima i novom izbornom zakonu će se raditi u narednim mesecima.
Prvi korak je, međutim, učinjen time što je započela procedura izmena u republičkom ustavu, kojima je, kako je rečeno u Republičkoj skupštini, osnovni cilj da proši-
slobodno politički udruženih u stranke (omogućeno
a
nd za prodaju stranačke
svom radu nadležnoj izbornoj komisiji. Time već narednog dana, 25. aprila ili 26. može se utvrditi rezultat izbora u prvom krugu objavljujući koji je kandidat izabran odnosno koji su dobili dovoljan broj glasova da bi bili stavljeni na listu kandidata za drugi izborni krug koji će se obaviti za 14 dana to jest 6. odnosno 7. maja.
Ujedno time nakon objave liste kandidata za drugi krug izbora svi utvrđeni kandidati imaju pravo nastavka predizborne kampanje.
Ta agitacija može trajati do 5. maja do 8 sati. Tko je prošao u drugom krugu glasanja znat će se: 9.maja kada nadležna izborna komisija objavljuje, ili, pak, daje na znanje da zbog izjednačenog broja kandidata u drugom krugu izbori se ponavljaju između onih koji su dobili jednaki broj glasova. Dakako za to se utvrđuje datum kada se ponovni izbori obavljaju.
Kada su svi podaci od izbornih komisija pristigli, objavljuje se popis svih zastupnika po vijećima izabranim u Sabor SRH i o tome
da uđu u sva tri vijeća svake skupštine DPZ u republi-
. pe. Snimio:
podnosi izvještaj također ovim vijećima u republičkoj skupštini.
Ustavnim promjenama (amandmanima 54 do 63 na Ustav SRH) usvojeni na sjednici sva tri vijeća Sabora SRH 14. februara ove godine, kojima se omogućuje slobodno političko udruživanje građana u ovoj republici, otvorena su vrata višestranačkim kandidatima da uđu u sva tri vijeća svake skupštine društveno-političke zajednice u SR Hrvatskoj. Ujedno time, podsjećamo, ukinut je u ovoj republici delegatski sistem izbora odbornika i zastupnika za sve skupštine
DPZ. Nema. dakle. više delegacija. za koje su glasali građani a čiji su članovi kasnije birali delegate odbornike i zastupnike u odgovarajuća vijeća skupština društveno-političkih zajednica. Novim izbornim zakonom po kojem treba teći spomenuta predizborna aktivnost unosi se niz novih pravnih instituta i pojmova o čemu će voditi računa i komisija za nadzor izbora, koju će imenovati na prvoj narednoj sjednici Sabor SRH. Gordana GOJAK
re ustavno pravnu Osnovu Za sadašnje procese privredne i političke reforme, kao i da legalizuju formiranje novih političkih stranaka, koje, prema sadašnjoj ustavnopravnoj situaciji, kao udruženja građana ne mogu da imaju političke ciljeve u svom delovanju. Predlaže se da se u Ustavu SRM briše odredba o vodećoj ulozi Saveza komunista, kao i odredbe koje se odnose na SSRN, a da se Sindikatu odredi posebna pozicija. Umesto ranije slobode organizovanja u društveno-političke organizacije, društvene organizacije i udruženja građana, sada se garantuje pravo na političko udruživanje u političke partije koje predstavljaju subjekt političkog procesa. Istovremeno, Republičko izvršno veće pripremalo je radnu verziju zakona o političkom organizovanju i udruživanju. Jednodnomni parlament umesto skupštine ·
U ovom zakonskom projektu predloženo je da političku organizaciju može da formira najmanje 20 punoletnih građana, koji žive na teritoriji SR Makedonije i koji potpišu tzv. pristupnu izjavu, a politička organizacija nakon upisivanja u registar postaje pravno lice, ima svoj program i statut. Političke partije mogu da osnuju organizacije u oblasti javnog informisanja, da izdaju štampu, da emituju radio i televizijski program i da štampaju i rasturaju drugi materijal za iznošenje i afirmisanje svojih programskih ciljeva.
Promenama u Ustavu i izbornom zakonu, čije je donošenje ta-
Slobodan Butir
kođe nagovešteno, biće neophodno da se izmeni i sadašnja struktura skupštine, a prema predlozima koje sada iznose novoformirane političke stranke (Liga za demokratiju, Socijaldemokratska stranka, Udruženje za svemakedonsku akciju (MAAK), pa i Savez komunista biće neophodno da se sadašnji delegatski sistem zameni predstavničkim sistemom, a skupština parlamentom. Ima i predloga da republički parlament bude jednodomni, a jugoslovenski dvodomni, što znači da su neophodne temeljne ustavne promene kojima bi se omogućila parlamentarna organizacija sa jasnom podelom na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. U skladu s tim bi trebao da bude i izbor na zakon, što znači da se ovim odlaganjem izbora, u Makedoniji smatra da će biti ostavljeno dovoljno vremena da se ovakva pravila izborne igre utanače, i, ako je to moguće, usaglase za ceo jugoslovenski prostor.
Istovremeno se produžavanjem mandata delegata i funkcionera, produžen je i mandat delegatima iz Makedonije u Skupštini SFRJ, tako da će sastav Skupštine SFRJ u narednom mandatu biti raznolik. Biće tu delegata iz Srbije i dve socijalističke autonomne pokranije koji su izabrani na prevremenim izborima u jesen 1989. godine, Hrvatske, Slovenije, BiH i Crne Gore, koji će biti izabrani ovog proleća, kao i poslanici iz Makedonije koji moraju da budu izabrani najkasnije do 28. aprila 1991. godine. Da li je sve to ustavom predviđeno i izvodljivo? U uzavreloj političkoj atmosferi, u kojoj niko više ni u šta nije siguran, teško je dobiti odgovor.
Nenad BATKOSKI
Demokratija na magarcu·
BORBA, ponedeljak 5. mart 1990.
Čim se kod nas krene sa razgovorom, odmah se gase lampe, što bi rekao Krleža, i nastavak sledi u mraku, jer kod nas nema demokratske tradicije. Ipak, kad je o Kosovu reč, sasvim je očito da tu neko sa nekim mora da razgovara — kaže. prof. dr Milenko Karan, psiholog, |
.. U našim balkanskim prostorima nema demokratske tradicije, mada smo imali puno demokratskih partija, a u tom prostoru, čim
se krene sa razgovorom, odmah se
gase lampe, što bi rekao Krleža, i nastavak sledi u mraku. Najčešće, sa čakijama i po bubrezima... Međutim, događanja u zadnjih nekoliko meseci porekla su moja naivna razmišljanja da se na ovom prostoru može otvoriti nekakva mogućnost za razgovor. Razgovora još nema. Reč je o dva bloka, dva zida, dva kamena, a sa kamenjem nema razgovora i s njima se možete samo tući.
0 Koji su to blokovi koje pominjete? — Sasvim poznate stvari. Na jednoj strani albanski, a na drugoj srpsko-crnogorski, odnosno slavenski blok. Nije u pitanju to što su to blokovi, već što se malo njih nađe razumnih da ponude razgovor. Svedoci smo da su prilike na Kosovu teške, a za mene kao psihologa — i ružne, nepristojne i necivilizacijske. No, to sve skupa.ne znači da ne treba naći prostora za razgovor.
0 Pored pomenuta dva bloka, čini se, postoji i treći?
— Treći je ono što bih ja nazvao birokratskim, a to je onaj politi-
— krše zakon
Put do pravne države moguć je samo u uslovima poštovanja ustavnosti i zakonitosti na svim nivoima i u svim djelovima zemlje, poručuje savezna vlada, poslije smjenjivanja glavnog „saveznog tržišnog inspektora. Istovremeno, smjenom je priprijećeno i rukovodiocima SDK Jugoslavije, ukoliko se iz Slovenije ne naplati suma potrebna Fondu za nerazvijene,
Čvrst stav savezne vlade, da se već jednom prestane sa suludim sukobima od kojih čitava zemlja trpi ogromne štete, svakako treba pozdraviti. To važi i za smjenjivanje glavnog tržišnog inspektora, iako je SIV to mogao (i najavljivao) učiniti i znatno ranije. Drmanje stolice generalnog dirketora SDK Jugoslavije — potez je koji, takođe, zaslužuje podršku. Jer, i pored izgovora da Savezna tržišna inspekcija (ili sada SDKJ) nemaju potrebnih ovlašćenja da zaustave dalje slovenačko-srpske svađe, činjenica je da ovi organi nijesu u konkretnom slučaju posegli ni za onim instrumentima koji im stoje na raspolaganju.
Šta, međutim, dalje?
Savezna vlada nema takvih ovlašćenja da se direktno uključi i spriječi sukobljavanje dviju republika, te flagrantno kršenje Ustava i saveznih zakona. Prilikom dono-
STRRADIJA 90 Čudo
Dok smo mi spavali, dogodilo se ono Što nismo mogli ni sanjati! („Beograd 202“)
Uporni Vrteška rukovodilaca je zaustavljena. Sad je problem što niko neće da — siđe! („Politika Ekspres“) • • “ „Godine konja
U Kini je nastupila „godina konja“. Kod nas nikako da prođu „godine magaraca“”! („Dnevnik“)
Ugledanje
Kopije nisu krive. Original je prvi počeo. („Vjesnik“). J
Magacin oružja
Na Kosovu u legalnom vlasništvu ima oko 65.000 cevi lakog oružja. Tačan broj ilegalnih vlasnika se ne zna, ali se pretpostavlja da i ovde važi jugoslovenski „faktor pet” i da građani imaju još 300.000 „pucaljki“. Kako nam je rečeno u RSUP-u Srbije, od 1981. do početka 1988. godine, na Kosovu je oduzeto od građana 5000 raznih pištolja, 427 vojničkih i 74 automatske puške, sedam puškomitraljeza, 117 ručnih bombi, 1446 lovačkih pušaka, 17.500 metaka, više od 8000 kilograma eksploziva i 146 eksplozivnih upaljača.
Dobar deo ovog arsenala bio je u funkciji albanskog separatizma i terorizma, jer je u istom periodu na Kosovu izvedeno čak sedamnaest diverzija. A od separatističkih grupa oduzeto je 143 pištolja, 67 vojničkih karabina, pet automata, 27 ručnih bombi, oko 100.000 metaka, dosta eksploziva i upaljača.
(C„I0bObEIbi:
kantski, za koji bih rekao da pokazuje jednu nezrelu i psihološki narcisioidnu osobinu da se sebi sam udvara. Upoznavao sam zato političare da ponekad saslušaju psihologiju, a ne bi im kruna s glave pala ako bi je i koji put i poslušali. Ako meni neko kaže unapred da neće sa mnom da razgovara, onda ja nemam šta s njim da pričam.
0 Kakvo onda rješenje vidite na Kosovu?
— Pre svega, mene zanima čovek, jer su se nama ta kolektivna krda popela na glavu. Od 1917. imali smo onu legendarnu Staljinovu definiciju da je u marksizmu najvažnija masa, ne ličnost. Meni je sad baš stoga drago što socijalizam upravo propada na pitanju čoveka, odnosno pojedinca. Jer, nas su decenijama trpali u radne narode i subjektivne snage, zurovske magline, široke narodne mase i ne znam sve gde. A što je bilo najgore u svemu tome, najviše su bili poniženi oni najpametniji, ili poštena inteligencija, kako se to nazivalo. Ona je morala stalno da se dokazuje i stalno je bila sumnjivo lice. a
Od kraja tanjega
Republike neće, poput SIV-a, cijeniti svoje tržištne inspektore i rukovodioce SDK, jer oni sprovode zaključke svojih rukovodstava i
IIOBSJEJIZA
šenja ustavnih amandmana, kako sada stvari stoje, upravo ove dvije republike najavljuju da se neće složiti sa takvom „snagom“ SIV-a. Otklanjanje spora „političkim putem“, odnosno razgovorom dviju republičkih vlada, nije urodilo plodom...
Posljedice višemjesečnog sukoba zadesile su glavnog tržišnog inspektora, vjerovatno će i direktora SDKJ, a prema sadašnjim ovlašćenjima savezna vlada bi ovakve poteze mogla da ponavlja u nedogled, s tim što bi eventualno, zaljuljala i poneku stolicu u svom kabinetu — resor trgovine, recimo. Uz upozorenje o tome kojim se putem ide u pravnu državu, SIV je očigledno, imao na umu da javnosti pokaže kako se „na svim nivoima i u svim dijelovima zemlje“ mogu potražiti rješenja. Bez obzira što je ovaj prvi potez povučen na saveznom nivou, ipak je to „tanji kraj“ u čitavom sporu. Kavgu su zametnula republička rukovodstva, partijska i državna, u konkretnom slučaju, dakle, vrlo precizni su i nivoi i dijelovi zemlje. Teško je, upravo zato, očekivati da će primjer Mar-
e Kakav bi onda izlaz na Kosovu bio najprimjereniji normalnom, običnom čoveku?
— Rekao sam to, izjavio i ostajem pri tome, čak po cenu da čovek svoju kožu stavi i na šiljak. Pitali su me ljudi: da li se plašiš zbog toga što si kazao ovo ili ono? Odgovorio sam da se čovek u ovim mojim godinama može plašiti samo tuđe krivice i vlastite žene. Ne plašim se, zapravo, ničega, ali strepim od nerazuma. I zbog toga sam za ono što je jedino primereno civilizaciskom evropskom ponašnju. Jer, ako ovo cenimo ovako, ne samo na Kosovu, mi više idemo u Aziju, a nama je upravo ona i došla glave. Jer, boljševizam nije do-
šao od Klare Cetkin ili Karla Mar-'
ksa, nego iz azijskih prostora. Dakle, ne plašim se ničega, ali strepim da se neće ispuniti ono moje očekivanje, ili će se pak ispuniti, ali sa ogromnim žrtvama: da će se ipak morati sesti i porazgovarati. Jer, ako poziv kosovske alternative može izvesti na ulicu 40 hiljada ljudi, a drugi poziv sutradan reći im da ostanu kod kuće, onda je to ipak, nekakva snaga... Nisam političar, ja razmišljam kao psiholog, ali je sasvim očito da tu neko sa nekim mora da razgovara. M. BOJANIĆ
N. NOVAKOVIĆ
kovićevog kabineta slijediti i drugi. Jer (ostavimo li trenutak nadmetanja o uzrocima i posljedicama), sasvim je očigledno da svoj dio posla nijesu radile Tržišne inspekcije Srbije i opštinski tržišni inspektori povodom privredne blokade Slovenije, kao što to nije činila ni SDK Srbije, ne uvažavajući zakonski red isplata. Očigledno je, takođe, da SDK Slovenije. krši, savezne zakone neizvršavanjem naplata obaveza prema Fondu za nerazvijene. Rukovodioci svih službi, međutim, neće zbog toga biti smenjivani.
Oni su kršili i krše zakone po nalogu svojih rukovodstava.
Potez SIV-a, zato, svakako znači zaoštravanje odgovornosti, ali je nedovoljan da bi se već jednom prekinuo slovenačko-srpski spor, odnosno makar poštovali savezni propisi. Treba, međutim, sačekati poteze budućeg tržišnog inspektora i (potencijalnog bivšeg) direktora SDKJ.
Možda će i oni, poput premijera, pribjeći takozvanom kreativnom tumačenju Ustava i zakona, te pronaći načina da disciplinuju svoje kolege u republikama.
Slavoljub ŠĆEKIĆ |
ZO: NOO UJAJ NIH
(CGI O, S \ >
strana
~ i \
Vještački odnos
..U uslovima monopolističkog položaja Saveza komunista kao političke organizacije, mislim da se odnos Partije i države postavljao na
vještački način, e
bar kad je u pitanju zahtjev za odvajanje države od Partije. U uslovima političkog pluralizma i višestranačkog sistema, ona politička stranka koja bude dobila povjerenje najvećeg broja građana, presudno će uticati na konstituisanje i svih državnih organa (skupština, vlada pa i Predsjedništva).
To što je Ljubiša Stanković istupio iz Saveza komunista, a ostao član državnog Predsjedništva, samo nas približava trenutku kada ćemo u državnom Predsjedništvu imati ne smao članove Saveza komunista, već i drugih političkih partija, pa moguće i predsjednika Predsjedništva. (Dr. Branko Kos-
tić, predsjednik Predsjedništva SR
Crne Gore u „Pobjedi“) Politički antitoksini
.„„Spornost Općeg sabora HDZ-a nije u tobože pojedinačnim stavovima i
„ispadima“.
FZ
Sadržajno i scenski on je u cjelini iskazao · vrlo jasne i us- „ SN klađene ekstremno nacionalističke poruke. Te su poruke prema sadašnjim evropskim mjerilima ne samo konzervativne nego i izrazito primitivne po svojoj intelektualnoj i moralnoj sirovosti i patetičnoj agresivnosti, a istovremeno ne smije se prikrivati činjenica da one nose, s obzirom na našu povijesnu pozadinu, i neka programska i organizacijska obilježja neoustaštva.
Sve to, dakako, ne može pridonijeti kulturi i demokratizaciji hrvatske i jugoslovenske političke scene. Naprotiv, pojavljujući se kao kontrapunkt krajnjem srpskom nacionalizmu i kao strategija korištenja današnjih frustracija naroda, HDZ truje strahom i balkanskom bojovnošću naše međunacionalne odnose, obnavlja obrasce totalitarnog mišljenja i ponašanja, pa tako neizbježno stvara prilike za nove autoritarne ishode desnog ili tzv. lijevog predznaka.
Takvo političko djelovanje moglo bi danas biti legalno i legitimno zabranjeno. No, moglo bi se također dozvoliti da se ono do kraja iskaže i da tako izazove političke antitoksine, koji su potrebni za demokratsku otpornost naroda. Oba su rješenja, međutim, rizična, jer je teško procijeniti da li su već zakasnjela i koje bi od njih izazvalo teže sukobe i negativne političke učinke. (Dr Nikola Visković, profesor Pravnog fakulteta u Splitu — „Večernji list“)
(Ico Voljevica, „Večernji list“)
Brak iz interesa |
Mere SIV-a i odluka Narodne banke Jugoslavije dovele su banke u bezizlazan
položaj: ili će naplatiti svoja potraživa ili će otići u stečaj pa je, samim tim,
privrede ·
Tek kada su između 10. i 20. februara jugoslovenske banke ostale gotovo bez para, jer su umesto neophodne 4 milijarde na računima imale tek oko milijardu dinara, gotovo ultimativno su od svojih dužnika zatražile hitnu naplatu prispelih potraživanja.
Pokazalo se da je napokon pukao brak iz interesa i da nije mali broj pre “uzeća koja bi zbog besparice ubrzo mogla potonuti u buri tržišne ekonomije. Odluka „Beobanke” da po skraćenom postupku naplati prispela potraživanja uzdrmala je i takve kolektive kao što su „Prva iskra“, „Rekord“, „Ikarus“, „21. maj“, „Minel“, „IMR“ i „Ivo Lola Ribar“. Hitan i gotovo u tajnosti sazvan sastanak bankara i predstavnika ovih kolektiva, naravno, bez prisustva novinara, po-
TV BEOGRAD:
kazao je da „Beobanka“ ne odustaje od naplate po cenu velikih lomova, pa i nestajanja nekih od ovih kolektiva.
Šta se dogodilo u bankama? Mere SIV-a i odluka Narodne banke Jugoslavije da ni po koju cenu nema štampanja novca kojim bi se pokrivala neposlovnost i kupovao lažni socijalni mir, dovela je banke u bezizlazan položaj: ili će naplatiti potraživanja i prestati da budu socijalne ustanove, ili će otići u stečaj. Samim tim pukla je i lažna solidarnost između privrede i banaka, nasleđena iz dogovorne ekonomije. nja i prestati da budu socijalne ustanove, pukla i lažna solidarnost između banaka i
Banke su pokušale da izvedu i poslednji trik koji samo dokazuje do koje mere ide ta naša dovitljivost da. o državi razmišljamo kao o partneru koji nije greh prevariti.
Na osnovu dokaza o uspešnom poslovanju i likvidnosti, 68 banaka u celoj zemlji dobilo je od Narodne banke Jugoslavije da se, registruju i rade kao samostalne finansijske institucije. Međutim, kada je saopšteno da će SIV za sanaciju banaka, prvenstvenim otpisom sumnjivih i spornih potraživanja, utrošiti oko 2,5 milijarde dolara, gotovo sve ove banke prijavile su velike dubioze sa kojima, da su ih iskazale ranije, ne bi imale nikakve šanse da dobiju dozvolu za rad.
Milorad PETROVIĆ
— is -_ – – PJ --– –—· __---- —c_— iKKI–IJA___________ __ ______ ___