Борба, 09. 01. 1991., стр. 7
BORBA
SREDA, 9. JANUAR 7
TREĆI ZAJAM ZA PUTEVE JOŠ NIJE STIGAO — A KAD' ĆE?
Kredit asvaltira „Bratstvo-jedinstvo“
() trećem kreditu EEZ za
preduzetništvo
DOK TEKSTILNA INDUSTRIJA POSLUJE NA IVI
|ĐUKIĆ“ NE USPEVA DA ODGOVORI SVE. VEĆOJ
građenje puteva pregovara se već oko godinu dana, ali
820 miliona dolara (za puteve i železnicu) Jugoslavija neće dobiti ako ne ostane
iedinstvena
Ponovo smanj
neophodna za pokriće kredita
Izgradnja puteva u Jugoslaviji postaje sve aktuelnija. Nije to, barem ne za sada, nikakav „nju dil“, već jednostavno, zainteresovanost Evropske ekonomske zajednice za što brži prolaz kroz našu zemlju. Jer, geo-strateški položaj Jugoslavije i te kako uslovljava i protok roba i svega ostalog na pravcu Za-. padna Evropa — Bliski Istok. I zato je Evropa spremna da odreši
njaci izračunali da jedan kilometar puta koji treba da se izgradi treba u proseku da košta oko pet miliona dolara!
Šta je preostalo da se izgradi? Deo od tunela kroz Karavanke (koji treba da bude završen tokom ove godine) do ljubljane, pa deo kroz Sloveniju do Zagreba, zatim zaobilaznice oko Slavonskog Bro-
Do Subotice za 18 meseci
— Pravac Beograd — Subotica je nešto drugo. Do sada su, kao što se zna, izgrađene tri trake do Feketića. Tokom marta ili aprila nastaviće se gradnja do Subotice. I, kako je precizirano, radovi treba da budu završeni za 18 meseci — kaže Kaplarević. — Uostalom, to je rok koji mora da se, prema ugovoru, ispoštuje. Kredit od 25 miliona dolara od Svetske banke iz Vašingtona to garantuje i obavezuje. ·
Putarina za pokriće
Naplata putarine svakako je jedan od najrentabilnijih načina obezbeđenja sredstava za pokriće kredita za gradnju puteva.
— Plan za 1990. godinu je da od putarine ostvarimo prihod od oko 200 miliona dolara, od čega samo u Srbiji oko 80 miliona. Ova druga cifra je već realizovana, a verujemo da će i ostatak (od 120 miliona dolara) takođe ući u naše odnosno bankarske kase — rekao nam je Vićentije Kaplarević. — Od te sume oko 30 odsto se koristi za održavanje puteva, dok 70 procenata odlazi u banke, odnosno za vraćanje kredita.
(Ne)sigurna privatna investicija
Gradnja svakog puta ima svoju cenu. I naš auto-put „Bratstvo-jedinstvo“, koju je Evropa spremna da plati. Međutim, zainteresovani su i neki koncesionari. Ali za sada će se teško uklopiti u sve kalkulacije. Najčešće oni nemaju tolika sredstva kojima bi mogli da uđu u posao, već ih takođe uzimaju od banaka. Da bi ih investirali u naše puteve (znači politički trenutno nesiguran teren), jasno, žele da naplate i svoj rizik. A to, opet, za nas znači skuplji put. Očito je da se, barem za sada, našim putarma više isplati kredit od Međunarodne banke na 10 godina, odnosno Evropske investicione banke od 15 godina.
— Mi očekujemo da će se saobraćaj na našim putevima pojačati kaže Kaplarević. — Pa zato i nije loše ulagati u naše puteve. Ali...
ПРЕНЕТЕ РАНИ ИС ЕН ВН Cr a 94 УУ ВВ ИДИ МЕША
kesu i finansira izgradnju puteva kroz našu zemlju. Transjugoslovenski magistralni. auto-put „Bratstvo-jedinstvo“ koji se proteže od Karavanki do Đev-
đelije, od ukupne dužine,„.1.200.kix..
lometara, do sada je „renoviran“ u dužini od oko 520 kilometara, 170 km je napadnuto (u izgradnji ili su obezbeđena sredstva), dok za oko 350 km sredstava još uvek nema. Da bi se ovaj deo auto-puta završio, prema proračunima, ncop-
hodno je obezbediti oko 800 milio-
na dolara međunarodnog kredita i isto toliko naših para jer su struč-
da i Beograda, deo kroz slavonske šume i deiovi od Niša do Leskovca, odnosno Makedonije i nešto, kroz ovu Republiku. Dakle, ukupno nešto više od 450 kilometara.
— Gotovo čitavu deceniju o putevima, magistralnim pre svega, u, Jugoslaviji se nije vodilo računa. Prisetimo se: 1970. godine iz benzina se za održavanje i izgradnju puteva izdvajalo čak 31 odsto, da bi taj procenat 1988. dostigao tek 6,7 procenata. Na taj način obezbeđenim sredstvima nisu ni udarne rupe na našim putevima mogle da se zakrpe. Ali, 30. juna 1989.
~
ena izdvajanja iz benzina za puteve, sredstva tako
potpisan je društveni dogovor kojim je predviđeno da se zahvatanje iz tečnih goriva povećava kvartalno sve do kraja jula prošle godine. I to je, koliko-toliko funkcionisalo. Procenat je lane dostigao 34 odsto. Ali, na žalost, ponovo je počeo da pada. Krajem 1990. zavisno od republike do republike, iznosio je između 23 i 34 odsto. Sada je, u proseku, zahvaljujući poslednjoj odluci SIV-a (od 26. decembra 1990.), dosegao 19,56 procenata — objašnjava Vićentije Kaplarević, sekre- | tar Saveza organizacija za puteve. Na primer, u Sloveniji se od super-benzina za puteve izdvaja 29,3, a od dizel-goriva (D2) čak 35,8 odsto. Dakle, u proseku 34 procenta. Jednostavno, slovenački putari su ubedili svoju vladu da, ako se ne izdvaja toliko sredstava, u pitanje će biti doveden i završetak izgradnje tunela kroz Karavanke i svih ostalih putnih pravaca za koje se Jugoslavija obavezala da će ih, na osnovu međudržavnih ugo-
vora, završiti u određeno vreme. |K
Taj procenat u Srbiji već je smanjen na 25,58 (za super), odnosno oko 27 odsto (za dizel).
— Evropska ekonomska zajednica isključivo želi da sarađuje sa (jedinstvenom) Jugoslavijom, a nikako parcijalno. Pregovori su u to-
· ku, i o novom zajmu tek treba da
se postigne dogovor. Ali sve to zajedno ide teško, jer naša unutar-
-politička situacija sve to uspora- ||
va. Mi smo tražili po jednu milijardu dolara za puteve i isto toliko za železnice. Međutim, sada se stalo kod cifre od 820 miliona dolara (to je tzv. Treći protokol o saradnji sa EEZ) i to i za puteve i za železnicu. Dakle, razgovori su još uvek preliminarni — kaže Vićentije Kaplarević. — Očekujemo da bi trebalo da se potpišu polovinom ove godine. Inače, prethodnim ргогокојот доб И зто 550 miliona ekija od čega je za puteve otišlo 390, za železnicu 110 a za stimulisanje izvoza oko 50 miliona ove evropske obračunske jedinice. Od cifre za puteve gotovo četvrtina će
·biti iskorišćena za izgradnju zaobi-
laznice oko Beograda koja treba da počne da se gradi tokom marta a trebalo bi da se završi za četiri-pet godina. Ali, Evropa očekuje. da će kompletan put biti završen krajem 1995. godine. I moći će, kažu stručnjaci, ali — ako se obezbe-
| Predstavnici korporacije Ajziniberg, koja raspolaže robnim kuća|ma širom Amerike i u nekim zem'ljama zapadne Evrope i poseduje \40 fabrika prediva u Kini, ponudili |su proteklih dana partnerstvo ju|goslovenskom privatnom predu|zeću „Trikotaži Đukić“. | I da nije ovog najsvežijeg рг!znanja uspeha, bilo bi dovoljno razloga za razgovor sa Radojem Đukićem, protekle godine, kako je to već zabilježeno, najvećim „privatnim sponzorom TV-programa“. Dok tekstilna industrija balansira na ivici stečaja, a polovina preduzeća već je jednom nogom u stečaju, tražnja za odjećom ovog preduzeća, kako njegov vlasnik kaže „hiljadu puta je veća od mogućnosti |njegovih pogona“. U Sremskoj ulici u Beogradu, gde se nalazi jedan od njegovih butika i po hiljadu ljudi je bilo na spiskovima za čekanje. Na kraju, mišljenje ovog eksponenta i promotera preduzetništva, sa uvažavanjem je primano i u vladinim krugovima.
Čovek bi, prirodno, odmah pomislio da je reč o nekom ko je angažovao tim modnih kreatora,
|VISOKE PLA' |gonu „Trikotaže Đukić“
stručnjaka za marketing i tržište. _ — Ceo rukovodni tim čine moja supruga, ja i moja kćerka — jedini modni kreator u preduzeću. Svaku njenu zamisao uspjevamo realizovati zahvaljujući tome što imamo najmlađu generaciju mašina i izvanrednog konstruktora modela. Čitav program temelji se na 30 modela široke upotrebe i svi se izrađuju samo u dva broja, od najkvalitetnijih vlakana iz uvoza. Tehnologija koja omogućava obezmašćivanje vlakana i preciznu izradu, garant su kvaliteta. Uz sve to uspjeli smo da izgradimo OSOben stil ne kopirajući ni istok ni Zapad — kaže Radoje Đukić.
Posle petnaest godina rada napustio je beogradsku firmu „Partizanka“, revoltiran, jer ništa od njegovih zamisli nije prihvaćeno. Bila je to i stvar ličnih i poslovnih ambicija i uvjerenja da će uspeti. Ali u tim prvim godinama bilo je prilično gorčine.
— Radiš dvadeset sati dnevno i moraš da se osećaš krivim zbog toga, kao da radiš nešto nepošteno, nezakonito. Proklamovan je rad, ali na tvom radu se nije mogao
ZA OZBILJNOST U RADU: Radoje Đukić u po-
Politika mi nije pravila posao
Na protekcionističke mere Srbije, Hrvatska odgovara zatvaranjem
CI STEČAJA TRAŽNJI.
Odmetnik iz Partizanke
'Umesto proširenjem pogona „Trikotaža Đukić“ vanjem kapaciteta društvenog sektora 0 Na pomolt veliki posao sa američkom korporacijom Ajzinberg & Đukićevi radnici zarađuju preko 10 hiljada
Beograd. — Poskupela je nafta,
proizvodnju povećava upošlja-|više u Americi (staje 27,65 dolara
za barel), nego u Evropi (barel košta 25,90). Gotovo meseč dana trgovci su na slobodnim tržištima va, „Udarnika”. Van pameti je, veli|jove strateške sirovine, u uslovima Đukić, praviti nove fabrike kadajdobre ponude, zatvarali oči i uši naša tekstilna industrija raspolaže||za ratne pretnje u Zalivu. Odbrojamodernom tehnologijom i kvalifi-|vanje poslednjih sedam dana pred kovanim radništvom i sve to stoji||15. januar je počelo i na tržištima neuposleno. zlata, svoju političku „senzibil— Mi smo u toj zajedničkoj||nost“ ovaj metal ponovo potvrđuje proizvodnji njima obezbedili viso-|poskupljenjem — fina unca staje ku akumulaciju, ali uz bezuslovno||preko 391 dolar. и poštovanje naših parametara teh-| _U očekivanju 15. januara, koji је nološkog reda. Oni su prihodovalij Savet bezbednosti UN odredio u kritičnim momentima nelikvid-|kao rok da Irak ode iz Kuvajta, nosti, obezbeđivali smo im avanse;|američki analitičari nerado daju od kupaca i pomagali da plate ca- bilo kakve prognoze u pogledu rinu. I ne bi bilo logično da ne po- kretanja cena nafte tokom ove goštuju dobar posao kad već nemaju |dine. nikakvog. Mada su cene nafte na svetO razlozima zbog čega to druš- skom tržištu prvih dana januara tveni sektor ne može da pravi do- |bile u padu, pre svega zahvaljujući bar posao uprkos kvalifikovanom |visokoj dnevnoj proizvodnji u or-
ликотаг | Ма а skuplja zbog ratne pretnje
ganizaciji izvoznica nafte (OPEK), stručnjaci predviđaju prilično neujednačeno kretanje cena sa približavanjem datog roka (15. januara), u sledeći utorak.
Prema oceni stručnjaka pri Univerzitetu u Hjustonu, nervoza oko mogućeg oružanog sukoba mogla bi, i pored dobre snabdevenosti tržišta, da poveća cene na oko 30 dolara za barel, a u slučaju rata cene bi svakako premašile 40 dolara za barel.
Pored zalivske krize, prema ocenama stručnjaka, na cene nafte 1991. uticaće i proizvodnja u Sovjetskom Savezu. U poslednjem kvartalu prošle godine sovjetska proizvodnja nafte kretala se oko 11,5 miliona barela na dan. Eventualan pad sovjetske proizvodnje, smanjio bi snabdevenost svetskog tržišta, a pre svega istočnoevropskih zemalja, što bi moglo da održi naftu na nešto višoj ceni.
kadru i savremenoj tehnologiji Đukić će reći da je problem u samoj društvenoj svojini koja teško može biti ekonomski efikasna. „Taj ambijent i sistem u kojem je ona osnova pedeset godina je razarao poslovni i ljudski moral i odgovornost. Suprotno od onog što je proklamovano, društvena svojina nije stvorila svest o pripadnosti preduzeću“.
— Svaki moj radnik ima egzistencijalnu i ljudsku sigurnost. Smatram svojom moralnom obavezom, da svakom od 37 radnika obezbedim visok životni standard, a to znači dvostruko veće plate od
. prosečnih u ovoj grani. Njihova
primanja'su preko 10 hiljada dinara i niko od njih neće duže od 5 godina čekati na stan. Potrebno je i da postoje normalni ljudski odnosi u kojima nam jedini šef postaje rad. I zato mi živimo, živimo jer radimo, jer nemamo dotacija, štimovanja završnih računa, političke zaleđine, jer nas tera taj pozitivan strah od lošeg. Mi ne radimo intenzivnije i više, već samo odgovornije. Svaki odevni predmet mora da bude urađen kao da
POSLOVNI TELEKS „Nafta-gas“ povećava proizvodnju
Novi Sad. — Novosadski „Nafta-gas“ planira ove godine proizvodnju od 1,34 milijardu tona sirove nafte, što je za jedan odsto više nego \1990. Planirana proizvodnja bila bi veća za svega 15.900 tona. Međutim, kako ističu u ovom kolektivu, značaj njene realizacije je u tome, išto je proizvodnja u poslednjih nekoliko godina bila u padu.
Ostvarenju plana treba da doprinese proizvodnja nafte u inostranstvu, odnosno Angoli. „Nafta-gas“ planira da u ovoj zemlji proizvede 276.700 tona nafte, ili za šest odsto više nego protekle godine.
U planove je ugrađeno i povećanje domaće proizvodnje, zahvaljujući puštanju u rad novih bušotina i maksimalnoj eksploataciji postojećih.
Kako se ističe, posebna pažnja biće posvećena boljem korišćenju opreme i većoj zaposlenosti radne snage.
KURS DINARA U SVETU
Oznaka
BANKE KUPOVNI PRODAJNI
svog tržišta. Ja time, kaže Đukić, nisam ekonomski već ljudski ugrožen. Jer, ni srpska ni hrvatska politika nisu meni pravili posao ni prodor na tržište, da bi sad imali pravo da mi to ukidaju, da bilo kome
ukidaju prostor za rad odlukama državnih organa.
• . Šta je bolje Siguran sam da bi 100 hiljada ljudi odmah dobilo posao da stopa doprinosa bude 50 odsto. Znam slučaj da su u jednom gradu priwatnici morali da otptuste 2.000
de sredstva. A ona će se dobiti —, ||radnika jer je stopa doprinosa poako ostanemo Jugoslavija. većana na 186 odsto. I to je razlog Pavle МЕРАКОУ što ovakav rast privatnih jedinica
SSSR-u kredit od milijardu dolara za žito
Svetska trgovina pšenicom, koja je prošle godine izuzetno dobro rodila (procenjuje se da je u svetu ima oko 560 miliona tona), će i u narednom periodu kroz dobijanje izvoznih kredita ostati najvažnije obeležje svetske trgovine. To je procena Međunarodnog saveta za pšenicu. Tako su SAD najavile odobravanje kredita za kupovinu poljoprivrednih proizvoda SSSR-u u iznosu od milijardu dolara.
Treba da se zna da su Sovjeti najveći svetski kupci pšenice i da su je prethodnih godina kupovali gotovinskim sredstvima, dok sad kupovinu odlažu očekujući i najpovoljnije kreditne ponude. Inače, od početka žetvene sezone prošle godine (1. jula), oni su na svetskoj pijaci kupili samo sedam miliona tona pšenice.
Poznavaoci prilika tržišta pšenice znaju da joj je sad cena najni-
ža od 1972, godine. Privatni izvoznici recimo kreditiraju kupce kako bi prodali bogati rod. Procena stručnjaka je da će se zalihe pšenice u svetu sporo smanjivati, što znači i dalji pad cena (sad je tona pšenice na svetskoj pijaci 60 do 90 dolara). Očekuje se da će uoči sa-, me žetve u ovoj godini u svetu na, zalihama biti oko 130 miliona tona pšenice.
B. GULAN
ne prati i odgovarajuća zaposlenost. Na osnovicu ličnih primanja mojih radnika koja je vrlo visoka, zakonom obavezujuća stopa doprinosa je 86 odsto. Tako svaki moj radnik košta 2.500 DEM. Ja to mogu izdržati ali razumijem one koji ne mogu. Ne treba opterećivati troškove poslovanje dok se ne „dođe do dobiti a naš fiskalni sis|tem upravo to radi. Time bi ljudi slobodnije išli u proizvodnju i veće zapošljavanje. Drugo, država bi time višestruko dobila jer je bolje imati 50 odsto doprinosa na mililon radnika, nego 200 odsto na 100 hiljada radnika.
graditi socijalizam. Taj nipodoštavajući odnos društva nije se iskazivao samo kroz visoke stope poreza i doprinosa ili kroz nemogućnost da zaposlite veći broj radnika, već i kroz lični odnos prema meni kao privatniku.
Uspon preduzeća počinje tek pre dve godine, kada je u obliku avansa za ugovorenu robu Đukić dobio novac za nabavku mašina od ljubljanskog „Volna“ i beogradskog „Ateksa“, uspeo konstituisati ozbiljnu proizvodnju i u protekloj godini biti bez konkurencije.
— Zahvaljujući tome mogao sam da biram solventne partnere jer se znalo da tražnji nije mogla da udovolji nijedna alternativna roba niti surogati. Istovremeno sam razvijao vlastitu prodajnu mrežu. Time se morate obezbjediti od opasnosti potpune blokade platnog prometa.
Umesto „proširenja pogona, „Trikotaža Đukić“ proizvodnju povećava upošljavanjem kapaciteta „Partizanke“, „Posavine“ iz Đako-
je jedan jedini. 3 valute Za narednu godinu „Trikotaža Đukić“ namerava proizvesti 100 4.01. 4.01. hiljada odjevnih predmeta i samo| 1 DJE ERSTE-FIRST AUSTRIAN od izvoza zaraditi dva miliona | BANK VIENNA DEM == 10,64 maraka. To je, kaže Đukić, mjerilo| 2. RAIFFEISEN ZENTRALBANK vrednosti firme, pogotovu ako su | AUSTRIA VIENNA DEM 10,00 11,11 vam i kod kuće i vani cene iste, što| 3.7" 7" CHF — a je van svih naših klišea. I sama či- a COO SUISSE ZURICH све ње gaa njenica da se radi za izvoz mobili-|' , , še radnika jer je stalno pod tenzi- VA ONI BANK OF SWITZER- CHE ТЕ 7 jom odgovornosti, a to je i stvar podsvesti koja kaže: „za izvoz tre- Ми & CO GBP 32,00 37,00 baš raditi ozbiljno“. I zato imamo|, 7. THOMAS COOK LONDON GBP 2475 ra tražnju iz celog svijeta, iz svih ze-|| g. DEUTSCHE VERKERS KREDIT . malja Zapadne Evrope. |BANK FRANKFURT DEM 8,70 10,53 Unatoč tome banke još uvijek|| 9. BANCO DI CREDITO DI TRI- IL 1,19 1,43 sve to posmatraju sa strane i „Tri-||ESTE kotaža Đukić“ financira proizvod-||10. REPUBLIK NATIONAL BANK nju zajedno sa svojim partnerima.||OF — Naše banke su političke, a ne|| NEW YORK, LONDON GBP 30,00 35,00
financijske institucije. Nijedna od njih nema proceduru zbog brzog odobravanja novca. Kada sam pre nekoliko godina tražio da mi odobre deo novca za kupovinu stana tražili su mi 6-7 žiranata iz društvenog sektora, dakle onih koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Đukić nije tražio ni sredstva za-|.
jma, jer nije želio da pristane da
bilo koji institut radi analizu pro-|-
fitabilnosti njegove proizvodnje.
„To je već učinilo tržište i dovoljno|'
je bilo da su mi tražili poresku prijavu i hipoteku na imovinu“. Milan ŠUTALO
Preduzetnici! · Vaše poslovne vesti „Borba“ će objaviti bez ikakvih uslova.
EVROPA DEVEDESETIH
ZAJEDNICA NA ENERGETSKOJ RASKRSNICI
Realnost optimizma, ili pesimizam realnosti
Privredni rast Ujedinjene Evrope zavisiće pre svega od uspešnosti vođenja energetske politike & Prve skice te politike polaze od kriterijuma bezbednosti, isplativosti zdravijih energetskih izvora i kombinacijama rešenja koja će donositi — siguran profit
Evropa, kojoj tako zdušno hrlimo, poodavno se priprema za budućnost „koja je već počela“. Faktika granica procesa integrisanja i delovanja Ujedinjene Evrope —v koja podrazumeva skladnu proizVodnju, promet, transport, potrošnju, ali i istraživanje i razvoj lociTana je za sledeću godinu. Međutim, startu Ujedinjene Evrope prethodile su, na osnovu dugogodišjea iskustva, brojne analize u različiim oblastima. Završen je ili priveden kraju, rad na ogromnoj 7pradi regulative bez čega bi ideja 9 Ujedinjenoj Evropi bila galaktički udaljena od stvarnosti. Kako je nedavno rekao Đani De Mikelis iako je mnogo toga jasno, ipak, se tek sada naziru obrisi mnogih noV\ui zadataka koji stoje pred svakom sadašnjom i budućom članitom Zajednice, na čemu će raditi mnoge nove i stare nadnacionalne Institucije,
Razlike kao prednost
. Ključni problemi koji se postavlaju pred novu transformisanu čkonomsku zajednicu, koja je iz i.e razloga nazvana „evrop“m odgovorom“ na ekspanziolističku razvojnu i investicionu Politiku Japana i SAD, sadržani su' U procesima prestrukturiranja u VOR domenima nacionalnih pricda svake od članica. Stručnjaci, Međutim, ističu da zgrada budu28 evropskog zdanja, ipak, počie Bajpre, na zajedničkoj energetOj politici,
Energetika će biti izazov na koji će se, po mnogim ekspertima, mukotrpno i sporo nalaziti zadovoljavajući odgovor. Pre svega, jer se radi o vrlo različitim energetskim sistemima i politikama, različitim opcijama nacionalnog razvoja, koje je teško uskladiti u kratkom vremenu. Na stranu to što su potrebne ogromne investicije, istraživanja, nove tehnologije, tehnička rešenja, uz sve izraženija pitanja zaštite životne sredine, koja kao Damoklov mač stoje nad svakim budućim razvojem. Ekologija postaje limitirajući faktor u mnogim domenima kao što to postaju i novi odnosi sa Istočnom Evropom sa kojom Zajednica, inače, ima vrlo žive energetske veze, počev od uvoza prirodnog gasa, struje, izvoza energetske opreme.
Prema materijalima. Evropske Komisije, pre svega, „Energy in Europe“, dokumentu „The Internal Energy Market“, već izvesno vreme na području Zajednice pada proizvodnja energije, zbog manje produkcije u sektorima nafte i hidroenergije. Ovaj deficit se nad-. oknađuje većom proizvodnjom prirodnog gasa i nuklearne energije. I pored uočljivog rasta energetske efikasnosti, karakteristične za poslednje dve decenije od velike energetske krize iz sedamdesetih godina, potrošnja energije u Zajednici raste, čime se povećava i nje-
| na energetska zavisnost.
Razlike među članicama Zajednice su u ovom pogledu veće nego u bilo kom drugom sektoru. Dok
su Francuska i Belgija razvijale nuklearnu energiju, Nemačka i: Španija i Britanija su se, na primer, oslanjale na ugalj. Posebna je priča Italija, koja se sve više orijentiše na gasne elektrane. Razlike su velike i kad je u pitanju uvozna zavisnost pojedinih privreda. Kako ističe dr Mirjana Jeftić, u svom razmatranju „Jedinstvene energetske politike Zajednice“ Grčka i Portugalija su primeri izuzetnog uvoza energije, dok su Velika Britanija i Holandija ostvarile' visok stepen samodovoljnosti.
Neke zemlje kao, na primer, Francuska i Belgija izvoze ејекtričnu struju, pre svega, iz svojih nuklearnih elektrana, dok Holandija izvozi prirodni gas, a Velika Britanija naftu iz Severnog mora. Druge su zemlje veliki uvoznici ovih energenata. I cene energije su različite od zemlje do zemlje, pa će veliki problem biti i formiranje jedinstvenog energetskog tržišta koje podrazumeva i skladnu politiku cena u ovoj oblasti.
Ako je suditi po elementima, „Smernica jedinstvenog energetskog tržišta“ iz 1988. godine prioritet u energetici je dat uspostavljanju jedinstvenog tržišta, najpre, u oblasti električne energije i gasa. Tu je predviđena izuzetno stroga kontrola cena. Međutim, pored fer-ponašanja, ipak, je pretpostavljena i otvorena konkurencija и ovoj oblasti, a značajna pažnja se posvećuje pitanju informisanosti potrošača. Drugi značajan korak je liberalizacija prenosa i razmene
gasa i struje među članicama, čime se uklanjajuj moguće barijere. Veća konkurencija i korišćenje prednosti svake nacionalne pri-' vrede, vodilo bi, smatraju stručnjaci, padu cene energije. Ukoliko bi se sve odvijalo po predviđenom scenariju dobit evropske Ekonomske zajednice iznosila bi oko 30 milijardi ekija godišnje.
Obnovtjivi izvori...
Jedinstveno energetsko tržište,
kao osnova energetske politike Zajednice, uvažava nekoliko važnih elemenata. Prvo, sigurnost ponude (povećanje margine energetske bezbednosti), zaštitu životne sredine i socijalnu i ekonomsku koheziju. Vrlo je značajno napomenuti da ovo podrazumeva i stalno povećanje energetske samostalnosti. Zaštita životne sredine već dve godine se'realizuje kroz niz projekata, a ozbiljno se radi na novim tehnologijama, te novoj opremi i sve većem okretanju ka obnovljivim izvorima energije. Petogodišnji projekat THERMIE pokriva oblast energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i hidroenergetskog razvoja, kao i upotrebe čistih ulja. Daleko se odmaklo,i na izgradnji infrastrukture: dalekovoda, gasovoda i naftovoda, zatim na saradnji i vezama sa zemljama iz druge grupacije, pre svega EFTE. Predviđeni nivo investicije u energetiku do 1993. godine iznosio bi 52 milijarde ekija.
U promišljanju mogućih energetskih perspektiva Zajednice napravljena su tri mini scenarija. Prvi se može označiti kao scenario „redovnih poslova“ gde se poseban naglasak daje energetskoj bezbednosti. Emisije štetnih gasova i kiselih kiša, zahvaljujući zakonskoj regulativi, trebali bi da značajno padnu posle 2000. godine. Dok će se brže rešavati problemi
sa sumpordioksidom bez pravog
odgovora i dalje ostaje pitanje vezano za nitrookside. Ipak, emisija ugljen-dioksida će se sa sadašnjih
2.700 miliona tona negde 2010. godine povećati na 3.400 miliona tona. To znači da se neće realizovati Sporazum iz Toronta kojim se, inače, predviđa smanjenje emisija
ugljen—dioksida od 20 odsto do
2005. godine. Scenario broj dva računa, me-
'đutim, na „nepovoljnija kretanja“
odnosa na tržištu, na viši privredni rast i manju mogućnost kontro-
·le. Stoga se, pod lupu stavlja pita-
nje planiranog privrednog rasta. Scenario tri je praktično kompromis između ova dva napred nave-
dena scenarija koji bi trebalo da obezbedi visok privredni rast, prihvatljiv nivo cena i zaštitu životne sredine. Ovde se mnogo pažnje polaže na podizanje energetske efikasnosti i na nove tehnologije.
Međutim, manjkavost ovog scenarija je što računa na brzi rast ponude nuklearne energije sa 180 miliona tona ekvivalenta nafte u 1995, na 340 miliona tona ekvivalenta nafte do 2010. godine. To bi
· izazvalo dramatične promene ta-
mo gde je ugalj osnovni energent. Upravo zvog toga značajna pažnja se posvećuje preorijentaciji sa drumskog na železnički saobraćaj, wmodifikaciji privrednog, rasta, novoj poreskoj politici. Mehanizmi, koji koriste signale tržišta, značajno bi mogli da dopune propise, morme i pomognu tehnološkim promenama, i da utiču na energetske tokove. j Sva tri scenarija, kažu stručnja'ci, računaju na mirna rešenja. Međutim, mogući su i neočekivani šokovi, događaji, kao na primer nuklearni moratorijum, šok zbog cene 'nafte, zbivanja u Istočnoj Evropi, pa se zato posebna pažnja posvećuje i određenim energentima pri čemu je orijentacija na smanjenje zavisnosti od uvoza nafte, protežiranju uglja, ali pre svega gasa. Ozbiljno se razmišlja o centralama sa kombinovanim ciklusom proizvodnje i novim tehnologijama, te izgradnji relativno manjih proiz vodnih jedinica. Mada je odnos prema nuklearnoj energiji relativ„no optimističan, ipak, se naglaša-
va da je izgradnja novih nuklearnih kapaciteta pod znakom pitanja; ne samo zbog zaštite čovekove okoline, koliko zbog ukupnih ulaganja u razvoj novih nuklearnih tehnologija. Sigurno je da će, kao limitirajući faktor, na razvoj nuklearne energetike uticati i otpad, koji već sada izaziva veliku zabrinutost.
Ono što je posebno značajno je veće okretanje obnovljivim izvorima energije. Danas se u zemljama Zajednice 12 odsto ukupne električne struje dobija iz hidroelektrana. U mnogim slučajevima ekonomičnost tehnologija vezanih za obnovljive izvore veća je od onih vezanih za fosilna goriva. Gledano na duži rok ovi izvori dobijaju sve više na privlačnosti. Ali, i ovde su potrebna značajna ulaganja u istraživanja. Cene će, i dalje, bitno opredeljivati mogući nivo proizvodnje električne struje, orijentaciju na određene izvore i tehnologiju. Tako se planira rast proizvodnje iu okviru Zajednice i smanjenje potrošnje, ipak ova grupacija računa na značajan uvoz energije. Izlaz se itraži u kombinovanim rešenjima lkoja će morati, kako naglašavaju istručnjaci, da uvažavaju pitanje zaštite životne sredine, koje postaje pitanje sa najvišim prioritetom, 'jer, čemu visok privredni rast, čeKI visoki ekonomski i socijalni ci\ljevi ako se dovodi u pitanje opstanak, kažu stručnjaci, iznoseći argumente kojima o, e javnost. | CEROVIĆ