Борба, 09. 11. 1991., стр. 4

DR PETAR ŠKUNDRIĆ

Bahata

Ekonomske sankcije iz Rima, po mom dubokom uverenju, govore ili o nemoći Evropske dvanaestorice da se na pravi način uhvate ukoštac sa suštinom krize jugoslovenske države ili još više obelodanjuju namere i interese kojima i nije cilj pravedno i demokratsko razrešenje ove krize.

~

Kada oikaže diplomatija, zasnovana na poštovanju međunarodnog prava i uvažavanja demokratske procedure — onda se pribegava sili, pritiscima i ucenama. Ekonomske san-

kcije nisu ništa drugo nego bahata-

ucena bogatih i moćnih koji hoće na takav način da skinu sa dnevnog re- да „jugoslovensku nevolju“.

Dobrom delu Jugoslavije, a naročito Srbiji i Crnoj Gori, dobro je poтпага politika ucene, jednostranih akata, kršenja pravnih normi, političkih sporazuma i svršenog čina koju već godinama sprovode pojedine republike. Istim metodom sada se poslužila i Evropska zajednica.

Umesto da je i na Jugoslaviju primenila iste principe, koje tako odlučno brani za svoje zemlje članice, ona se odlučila za kaznu „neposlušnima“ koji ne prihvataju ultimatum kao način pregovora. Sada su na Jugoslaviju

primenjene sankcije samo zato što

oni Koji i dalje hoće Jugoslaviju, svoju državu u kojoj žive punih 70 godina, s punim pravom traže da se u razrešenju jugoslovenske krize poštuje ni manje ni više od onoga na čemu počiva EZ — Helsinški dokument , Pariska deklaracija, načela međunarodnog prava, Povelja UN.

Prividna pravda — važenje sankcija na sve u Jugoslaviji — zapravo je velika nepravda prema više od polovine Jugoslovena koji su, ni krivi ni dužni, uvučeni u prljavi rat izazvan nezajažljivim apetitima secesionističkog Jednoumnog režima u Sloveniji i neofašističkog režima u Hrvatskoj i svih onih evropskih moćnika koji ih u tome podržavaju. Danas je ohola zapadna Evropa sprovela u delo svoju pretnju siromaštvom, bedom i glađu onima u Jugoslaviji kojima je nametnut odbrambeni rat za politički, ekonomski, kulturni, državni, pa i sam biološki opstanak. Srbija i srpski narod, kao i svi jugoslovenski patrio fi — poučeni istorijskim iskustvom, na ovom balkanskom raskršću naći će dostojanstven odgovor na najnoviji ultimatum predstavnika civilizovane Evrope

4, SUBOTA — NEDELJA 9—10. NOVEMBAR 1991. GODINE

DOGAĐA? BRNA

REBGOVANIJA U ZEMLJI NR ODLUKU MINISTARA EZ

DR OSKAR KOVAČ

SIV na potezu

Dr Oskar Kovač, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, naglašava da ukoliko se traži nastavak Procesa u Hagu, nema smisla da ove mere stupe na snagu, jednostavno zato što nije normalno očekivati, u međunarodnim odnosima, da će neko pregovarati pod pritiskom. Po njegovom tumačenju, pravno nije moguće da ovakve mcre već sutra stupe na snagu. Sporazum o trgovinskoj saradnji između Jugoslavije i Evropske zajednice ne može jednostavno da se suspenduje, već bi se morao poštovati otkazni rok od šest meseci. U tom slučaju strana koja se žali, bolje rečeno Evropska zajednica, trebalo bi da sazove Savet za saradnju, da bi se pokušalo naći rešenje za eventualni spor. Ukoliko se to ne bi poštovalo, SIV bi morao da se pozove na članove ovog akta, u kojima je precizirano kako se rešavaju sporovi i da pokrene odgovarajuće mehanizme. Profesor Kovač smatra da je savezna vlada dužna da i na druge načine štiti interese zemlje, u smislu pokretanja postupka pred GATT-om, koji nije politička organizacija. Za sa-

da, doduše, nije precizirano šta znači.

najava o „uvođenju limita na tekstilne kvote“, ali zavisno od njihovog karaktera, mora se reagovati ako je reč o Куапшапушт restrikcijama koje nemaju podlogu u pravilima ove međunarodne organizacije. Evropska zajednica može da prekrši sporazume koje ima sa Jugoslavijom i pravila GATT-a, ali to je onda narušavanje međunarodnih pravila

222

=

te je SIV čak dužan, u takvom slučaju, da traži i nadoknadu štete za zemlju i njene privredne subjekte zbog ovakvih neligitimnih odluka.

Uostalom, jugoslovenska preduzeća imaju ugovore po kojima posluju sa partnerima iz Zajednice. Povodom odluke o isključivanju iz sistema opšte liste preferencijala, dr Kovač podseća da je Jugoslavija bila njen korisnik od 1971. godine. No, sporazum o trgovinskoj saradnji Jugoslavije sa Zajednicom, važeći od 1980. godine, nudio nam jc znatno povoljniji tretman od pomenute šeme. A upravo se preti njegovom nelegalnom suspenzijom, kaže dr Kovač.

B. JAGER

DR LJUBOMIR MADŽAR

Efekti neće biti veliki

Dr Liubomir Madžar, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, ističe da svetska iskustva pokazuju da takvi bojkoti nisu toliko uspešni, koliko planiraju oni koji ih uvode. Efekti neće biti tako veliki, kako to na prvi pogled izgleda, mada je jasno da će se to negativno odraziti na naše spolinotrgovinske tokove. Blokada će sigurno pogoršati leše učinke, koji su već proistekli iz jugoslovenske ne baš uspešne spoljnoekonomske politike, u kojoj se već godinu i po dana drži na snazi precenjeni devizni kurs. Na žalost, najviše će biti pogođeni oni privredni sektori, koji su u većoj meri okrenuti izvozu, i koji su po pravilu i najvitalniji delovi privrede. Ovo ipak znači da su i najsposobniji da prime i amortizuju ovaj udar. Pošto je jugoslovenska privreda visoko uvozno zavisna blokada će izazvati nove teškoće u deviznoj likvidnosti, ali prvenstveno na nivou republika, koje su od ranije uveliko prestale da ostvareni devizni priliv doznačavaju na federalni nivo. U tom pogledu će regionalni efekat blokade si-

gurno biti peravnomeran.

B. JAGER

DR KONSTANTIN OBRADOVIĆ Nije kazna, nego mera

— Nije reč o sankcijama koje preduzima Evropska zajednicaa. Radi se o merama koje obavezuju samo članice Zajednice. Kakvi će biti rezultati u privrednom smislu najbolje je upitati ekonomiste. Što se tiče zahteva Savetu bezbednosti za uvođenje naftnog embarga, osnova ima u Rezoluciji 713. ovog: međunarodnog tela gde je već procenjeno da jugoslovenska situacija predstavlja pretnju miru. To bi znači, takođe, mogla biti mera za otklanjanje takve situacije lje UN. Za nastale okolnosti pomenuti član predviđa i prekid svih drugih veza, recimo, saobraćajnih pa i diplomatskih.

Ako Savet bezbednosti usvoji zahtev EZ prvi korak može biti upravo embarpo na uvoz nafte. Odluka u okviru Saveta podrazumeva poivrdne glasove svih stalnih članica kao i većinu ostalih. Praksa je pokazala da uzdržavanje bilo koje od pet najvećih sila, ne znači veto na kona-

„ can ishod:glasanja:!

B:0.

BESIM ČULAKOVIĆ Bicemo uništeni

„Uvođenje limita na izvoz tekstila (kvote) znači da će najveća jugoslovenska izvozna grana pretrpeti u narednom periodu dramatične udare. Tekstilci bi, naime, za narednih šest meseci od mera EZ mogli pretrpeti direktnu štetu od 250 miliona dolara, dok se indirektna, zasad, ne može ni pretpostaviti“. Ovo je za „Borbu“ juče izjavio Besim Čulaković, sekre-

tar Udruženja tekstila, kože i obuće .

PKJ, dodavši da će najviše biti pogođena slovenačka tekstilna industrija, jer je ona najveći izvoznik ove robc na zapadnoevropskom tržištu, a zatim firme iz Srbije, Hrvatske i ostali. Jugoslavija, inače, godišnje izvozi tekstila u vrednosti od oko 2,3 milijarde dolara, a najviše u Nemačku, gde odlazi 44 odsto svih domaćih

proizvoda ove i kožarske grane. Isključivanje jugoslovenskih preduzeća iz opšte liste prcferencijala znači da bi roba domaćih proizvođača u izvozu, odnosno na tržištima 12 zemalja EZ, bila skuplja za deo carina, koje iznose 15 do 20 odsto, pa bi morala za toliko da snize svoje cenc kako bi bili konkurentni. 5 МАО

EVBOPSKE PRETNJE

Što je od svega najlošije, ekonomske sankcije će rat zahuktavati, umesto gasiti, čineći život koji je već ispod granice podnošljivog — još nepodnošljivijim

piše: Mirko Đekić

R alo Je ko do nedavno mogao očekivati da „e u međuna; | rodnim ekonomskim odnosima, i to u Evropi, biti povu8 У „čen potez kolektivne pretnje prema jednoj zemlji! Ekonomske blokade, bojkoti, restrikcije kao deo političkih pritisaka su iz arsenala prošlosti i čini se da su neprimerene bar drugoj polovini ovog veka. No, to se dogodilo — Evropska zajednica je odlučila da primeni metod privrednog izolovanja Jugoslavije, kao zemlje, uz priličan selektivni pristup prema njenim delovima. Praktično govoreći, majviše će se odnositi na područje Srbije.

rve informacije sa sastarika ministara EZ juče u Rimu, koje je na konferenciji za štampu saopštio Van der Bruk, za manje upućene u splet međunarodnih ekonomskih odnosa tu kojem je i Jugoslavija ne zvtiče tragično, iako je preteći ton vidljiv. Bilo je zemalja, poput Južnoafričke unije, recimo, koje sti pod blokadom decenijama normalno poslovale i čak uvozile oružje. Al, kada se danas dogodi da najveći deo najrazvijenijeg sveta suspenduje sporazumi sa zemljom koja je trgovinski veoma zavisna od tog područja, posledice mogu biti zaista drastične. Jugoslovenska pri-

vreda bez evropske ne može, obrnuto je, naravno, sasvim mogućno. Naša.

zemlja nema ni jednog pravog aduta za kontraudarac, ni jednu jedinu robu od čijih isporuka bilo ko na ovom kontinentu zavisi.

Kao povlačenje konca pri paranju džempera slede druge najavljene mere: iskliučivanje iz opšte liste preferencijala i posebnih ugovora (poput onog o tekstilu), potom kaznene mere u monetarnoj oblasti (blokiranje deviznih rezervi i ukidanje finansijske podrške za privredne programe) do isključivanja iz najznačajnijih međunarodnih institucija na evropskom tlu, računajući i institucije Ujedinjenih nacija koje su, iako pod pretežnim američkim uticajem, svakako naklonjenije evropskom demokratskom svetu nego balkanskom ratničkom. Uostalom, sam je Van der Bruk najavio u ponedekak uveče u Briselu, da izolacija ne može ostati samo na čistom ekonomskom terenu. Jugoslaviji neće biti upućen poziv ni na naredni sastanak 24 evropske zemlje iz prostog razloga što nema kome da se preda poziv.

| ajprirodnije pitanje koje se odmah nameće jeste: koja će od naših republika proći najgore. Ako se pored pregovaračke nedelotvor-- |B nosti uzme u obzir regionalna ekonomska usmerenost i geografski položaj, najveće posledice snosiće svakako Srbija.

'Uuslovno rečeno u najpovoljnijem je položaju Slovenija. Hrvatska čak i da bude izuzeta iz najtežih restrikcija, ne može se ničemu dobrom nadati. Jugoslovenski privredni prostor je do te mere isprepletan da se ne mogu postavljati uspešni ekonomski berlinski zidovi između pojedinih područja. Bosna i Hercegovina će i sada ostati u sendviču, plaćajući koliko istočne, toliko i zapadne grehe. Makedonija ima ispod sebe nenaklonjenu Grčku, severnije Srbiju u sopstvenim nevoljama. A ekološka republika Crna Gora tražiće nadu za povoliniji opstanak gledajući uzalud preko mora.

Ekonomska blokada je oduvek bila privredni galimatijas otvoren za mešetarenja, svakojaka snalaženja. Nemoguće je prognozirati šta se sve može dogoditi. Švercerski kanali biće otvoreni na svim nivoima društvene hijerarbije — od pojedinaca do države. Ali se u praksi, bar u ovom veku, blokada u savremenim uslovima, ni u jednoj prilici nije pokazala kao delotvorno sredstvo političke prinude. Čak bi se moglo reći da je među evropskim pregovaračima s Beogradom i Zagrebom bilo koliko nepoznavanja načina vođenja politike na Balkanu, toliko i nervoze. Pritiskom na Miloševića i Srbiju, Miloševićevi stavovi teško đa će biti izmenjeni. A ni njihovi diplomatski analitičari nisu primetili sve zaokrete u politici koju je vodio u najnovije vreme, i koji se nisu morali neminovno razumevati kao prevara, ili, u boem slučaju, kao taktika. -

što je od svega najlošije u ovoj evropskoj polit-ekonomskoj računi-

ci, ekonomske sankcije će rat zahuktavati, umesto gasiti, čineći ži-

vot u ovim krajevima koji je već sada za mnoge ispod granice pod-

nošljivog — još nepodnošljivijim. Politički gubitnici na ovom tlu pre će biti

oni ljudi demokratske orijentacije, na koje Evropa računa i koje računaju

na Evropu, nego krajnja levica i ekstremna desnica. Jugoslovenska demek-

ratska javnost, bar ova u istočnoj polovini zemlje u rasulu, Evropskoj za-

jednici neće uputiti eseje hvale, niti će do Haga od bilo koga stići bilo kakav aplauz iz Beograda.

MUHAMED ČENGIĆ

„Zna se ko je za mir“

Sarajevo. — Iznenadila me odluka Evropske zajednice jer smatram da dosadašnje ponašanje svih šest republika jugoslovenske zajednice je moglo da pokaže kako će se i ubuduće one ponašati. Dosadašnje sjednice u Hagu pokazale su kojim je republikama stalo do mira, a koje žele po.svaku cijenu da izazovu prađanski rat u Jugeslaviil.

lako je ta odluka donesena, republike koje se izjašnjavaju za mir trebalo bi odmah da budu deblokirane. Što se tiče Bosne i Hercegovine njen stav je jasan, iznio ga je. predsjednik Alija Izetbegović — rekao je za „Borbu“ Muhamed Čengić, potpredsjednik vlade BiH za privredu.

а оМмАВ.