Борба, 17. 03. 1992., стр. 13

РА ИЦ UTORAK 17. MART 1992. GODINE 13

POSTOJE LI U ISLAMSKOJ VJERSKOJ ZAJEDNICI U BIH RAZMIMOILAŽENJA

Politika po mjeri vjere

U Zajednici, u ovom trenutku, postoji samo jedna jaka struja i to ona koja je orijentisana ka izvornosti i tradici-

jama islama. Postoje i suprotni stavovi unutar

laković predsjednik Mešihata IVZ u BiH

U Islamskoj vjerskoj zajednici BiH već odavno postoje razilaženja. Nekoliko događaja zbunilo je kako vjernike, tako i građane uopšte; od smjenjivanja bivšeg uredništva islamskih novina „Preporod“ pa čak do fizičkih razračunavanja — kako u jednom od brojeva tvrdi „Muslimanski glas”. Po mnogim ocjenama, takođe u ovoj vjerskoj zaJednici postoji nekoliko struja.

Jedno od pitanja o kome se vrlo često govori jeste odnos IVZ BiH i Stranke demokratske akcije. Da između njih postoji jaka veza nije nikakva tajna. Koliko je to dobro, a koliko loše za jedne i druge upitali smo predsjednika Mešihata (starješinstva) Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, mr Saliha Čolakovića. Šta bi bilo licemjerno

— Mislim da su vjerske zajednice kod nas, uključujući naravno i Islamsku zajednicu, veoma bitni faktori cjelokupnih ne samo vjerskih nego i kulturnih, ekonomskih, pa ako hoćete, i političkih kretanja i procesa. Bilo bi vrlo neobjektivno i licemjerno negirati ovu činjenicu. Ako vjerske zajednice u ovim svojim aktivnim uključivanjima u problematiku života ostanu dosljedni svojim vjerskim načelima, onda to može biti od koristi. Islamska zajednica u muslimanskom narodu, u odnosu na stranku SDA, djeluje sa tih pozicija. Ona je u svom radu

Кита

GLEDIŠTA: ZAŠTO NE TREBA D

potpuno slobodna i tu nema ničega lošeg, niti za Islamsku zajednicu, niti za političku stranku, niti, pak, za naše susjede i prijatelje.

e U Islamskoj zajednici, na čijem ste čelu, ima nekoliko vrlo oštro podijeljenih struja. To već ima veoma negativne posljedice? — Mislim da u IVZ, u ovom trenutku, postoji samo jedna jaka struja. To je ona koja je oriJentisana ka izvornostima i tradicijama islama. Naravno, kao što kažete, postoje unutar zajednice i suprotni stavovi, ali ne bih rekao da oni predstavljaju neku ozbiljnu snagu. Uvjeren sam da će mnogi od njih i sami prihvatiti trend i kurs za koji se opredijelila Islamska zajednica u ovom vremenu.

6 Jedan od Vaših poznatijih službenika čak je i fizički napadnut, zadobio je teže ozljede. Vi ste, koliko znam, posumnjali da je to djelo nekih ljudi iz IVZ?

— Moram vam reći da se moJom izjavom, u vezi sa slučajem profesora Adnana Silajdžića, i manipulisalo. Ja sam poentu stavio na istragu i istražne organe, ali nisam isključio mogućnost da napadači budu iz IZ, odnosno da budu u vezi sa ljudima iz te zajednice.

Narod — garant finansijske moći

Kada istražni organi rasvijetle ovaj slučaj, nadamo se da će to

IJELITI BIH

POTPUNO SLOBODNI: Mr Salih Čolaković

jednoga dana ipak učiniti, vidjet će se koliko sam bio u pravu. e Sudeći po izvještaju sa jedne sjednice Mešihata, polako prevazilazite tradicionalne oblike finansiranja, mislim na priloge i članarinu vjernika. Govorite i o osnivanju preduzeća IVZ? — Vidite, komunistički sistem je mislio da će oduzimanjem i pljačkom imovine Islamske zajednice istu uništiti, ali vjernički muslimanski narod nije dozvolio da se to dogodi. Zahvaljujući toj svijesti, Islamska zajednica, i u fazama ekonomskih kriza, nije financijski loše stajala. Taj narod, kada je i bio u finansijskoj krizi, nije dozvolio da i zajednica bude u nekoj opasnoj krizi i svoje djelovanje

nje, ali ne predstavljaju neku ozbiljniju snagu — kaže mr Salih

dovede u pitanje. Taj narod i u budućnosti ostaje osnovni garant financijske moći Islamske zajednice. Međutim, mi ćemo kao zajednica, iskoristiti sve mogućnosti društvenih promjena u cilju svoje materijalne sigurnosti i stabilizacije. Mi smo Jako zainteresovani i angažova-– ni po pitanju vraćanja ranije oduzete imovine. Stupanjem na snagu Zakona o denacionalizaciji, Islamska zajednica će materijalno ojačati, ali mi se ne možemo samo time zadovoljiti. Mi ćemo koristiti sve zakonske mogućnosti da popravimo svoj materijalni položaj. Jedna od tih mogućnosti je i osnivanje preduzeća: No, želio bih istaći da osnivanjem tih preduzeća ne želimo postići neku materijalnu korist, nego našim vjernicima obezbjediti ishranu ı odjeću koja je u duhu islamskih propisa.

06 Rodom ste iz Hercegovine, gdje sada, kako se to kaže, ključa. Da li ima šansi za mirno rješenje krize u BiH?

— U Hercegovini je bio mir sve dok određene snage bez ikakve potrebe nisu ušle u nju. Kada se one povuku, Hercegovina će opet biti ono što je bila i ranije. Inače, u vezi sa sadašnjim stanjem u BiH, mislim da je teško biti optimista, a još teže pesimista. Nastojim biti u atmosferi naše realnosti. Realno bi bilo da se, nakon svega što smo doživjeli, vratimo svojoj vjeri, svojoj svijesti, svojim kućama, svojim poslovima i porodi-

cama. Ejub ŠTTTKOVAC

larovi kantonizacije

Izvan formiranih srpskih autonomnih oblasti u BiH živi približno 50 odsto građana srpske nacionalnosti, a izvan formiranih hr atskih autonomija više od 60 odsto bosansko — hercegovačkih Hrvata 0 Kantonizacijom BiH u poziciji beznadežne manjine bi se našlo 1,8 miliona (40 odsto) stanovnika ove republike.

Piše: Krstan Malešević

Mada BiH (još) nije zahvatio · rat, ona je napadnuta sa svih strana — izvana i iznutra. Ono što je već razorilo Drugu Jugoslaviju, sada se svom silinom ustremilo na Bosnu i Hercegovinu. Riječ je, dakako, o povampirenom (tro)nacionalizmu, a danas naročito izraženom u marionetskom ponašanju dviju od tri vladajuće nacionalne stranke.

Svi bi htjeli što više duša i što veći teritorij prigrabiti za sebe, odnosno svoje vanbosanske gospodare. Da li će žrtva naći načina i smoći snage da spasi sebe, a time i mnoge druge oko sebe, pa i svoje napadače od samoubilačke nakane? Ostaje nam, samo da se tome nadamo, uz predočavanje činjenica o kojima bi i napadači morali voditi računa.

Najnovija ideja o tzv. kantonizaciji BiH predstavlja logičnu posljedicu glorifikacije nacionalnog do apsoluta. Njeni autori su vođstva nacionalnih „marionetskih partija, koje su po ko zna koji put pokazala da ne drže ni do minimuma dostojanstva „svoje“ Republike. To što za oblik faktičke podjele BiH koriste švajcarski naziv ni malo ne smanjuje sasvim realne izglede da njegov društveni (i materijalni i duhovni) sadržaj bude mnogo bliži južnoafričkom bantustanu. Naciokrate i marionete to mnogo ne brine, iako time čak idu i protiv interesa velikog dijela pripadnika vlastitih nacija. Razlog to-

me je jednostavan. Borba za osvajanje, učvršćivanje i eventualno proširivanje vlasti je ispred i iznad svega, pa ! tzv. nacionalnog interesa. Podjela BiH za njih nije zato nikakva žrtva, već šta više unosan posao.

Tjeranje u etnička geta

Čini se, međutim, da su ovi kartografi ipak zaboravili neke notorne činjenice. Elementarna je ona da podijeljena BiH ne može koristiti ni očuvanju mira na širim prostorima, ni afirmaciji nacionalnih interesa najvećih etničkih zajednica ovdje, niti eventualnoj obnovi jugoslovenskog (južnoslovenskog) saveza država. Naprotiv! I ova opcija, dakle, negira vjekovima dokazivanu i dokazanu mogućnost zajedničkog života različitih nacija, religija i kultura. Ono što sve više postaje u svjetskim razmjerama međucivilizacijska susretanja i prožimanja — ne prihvata se ovdje, gdje je istorijski tako duboko ukorjenjeno. Narodi se tjeraju u etnička Beta, u neviđenu izolaciju, na tako malom prostoru.

Moglo bi se, dakle, reći da „kantonizacija“ BiH, prema zamisli naciokrata, uz sve ostale slabe strane, neminovno vodi drastičnom pogoršavanju pozicije dobrog dijela pripadnika naroda u čije ime se ona zagovara. U prilog tome govore i slijedeći podaci. I pored toliko formiranih srpskih autonomnih oblasti (SAO), izvan njih u BiH ostaje ok 50% građana srpske nacio-

nalnosti. A izvan formiranih hrvatskih autonomnih oblasti (HAO) ostaje više od 60% bosansko — hercegpovačkih Hrvata. Već do sada izvršenom „saoizacijom“ i „haoizacijom“ devet opština se našlo pod jurisdikcijoom obe ove samozvane državne tvorevine. I što je najgore, cijeni se da bi „kantonizacijom“ bilo pogođeno oko 1,8 miliona ili oko 40% stanovnika BiH. Oni bi po logici nacionalista bili u poziciji beznadežne manjine (čak i tamo gde pripadnici jednog naroda čine 49% stanovnika) ili bi bili upućeni na iseljavanje. Naravno, da je i jedno i drugo neviđen apsurd, kao što je to i ova politika u svojoj cjelini.

Vlastodirršci izvan BiH

Nema dvojbe da bi ovako zamišljena „kantonizacija“ bila krvav dar vastoljubivih naciokrata svojim narodima. Treba li jači dokaz da je tzv. nacionalni interes u ovom slučaju samo zgodno instrumentalizovan u funkciji vlasti. Treba li u ovom kontekstu uopšte podsjećati da su i Srbi i Hrvati (uz Muslimane) državotvorni narodi na cijeloj teritoriji BiH, bez obzira na njihovu brojnost i teritorijalnu raspoređenost. A način na koji se o njima „brinu“ vlastodršci izvan BiH i njihove filijale u BiH vodi ih, zasigurno, gubitku tog statusa (bez obzira na eventualne formalno pravne garancije) i pogoršavanju njihovog položaja i kao građana i kao pripadnika nacionalnih kolektiviteta. Iskustva demokratskih društava nedvojbeno potvrđuju da je obrnut put mnogo veća garancija jačanja nacionalnih prava. Naime, širenje građanskih prava ne slabi etnički identitet, ali zato apsolutizacija etničkog principa uništava ili barem bitno slabi građanska prava, pa time vodi i slabljenju nacionalnih prava, dakle, pretvara se u svoju suprotnost. Samo uz puna građanska prava nacionalna prava ne zavise od brojnosti pripadnika jedne nacije, niti njene teritorijalne homogenosti. A svijet odavno priznaje takve institucije demokratije u okviru kojih se ta prava mogu maksimalno garantovati. U suprotnom nema uslova ne samo 7а 05tvarivanje punih etničkih prava za sve pripadnike jedne nacije, već ni za obezbeđenje elementarnih prava čovjeka i građanina. A baš su se tim putem zaputili monstruozni kartografi u BiH ovih dana. Time oni nepovratno ugrožavaju mir i budućnost svojih naroda. Podjelu Bosne zato treba svakako spriječiti. Njeno očuvanje je poslednja šansa za mir i to ne samo u BiH. 1 još nešto. Ako uopšte bilo ko može pretendovati na obnovu saveza južnoslavenskih država, onda to, prije svih, svojim geografskim, etničkim, religijskim, geostrateškim i drugim osobenostima može biti Bosna i Hercegovina. Očuvajmo zato našu Bosnu! Koliko za njeno dobro, toliko i za dobro svih dru» gih oko nje!

(Autor je profoser Ekonomskog fakulteta u Banja Luci)

ANTIRATNA ·· А

АЛ Masa i

ojedinac

Kada je razočaran u građanske institucije svoga vremena Gistav L Bon napisao svoju „Psihologiju gomila“, sigurno nije mogao da sluti da će njegova analiza da označi jedno od najkrupnijih političkih pitanja čitavog dvadesetog veka: odnos mase i pojedinca. Podsetimo se; za njega je „psihološka gomila“ impulzivna, pokretna ! razdražljiva, ona je sugestibilna i lakoverna, sklona autoritarnim i manipulativnim vođama. Njene emocije su preterane i jednostrane. Najzad, ona je netolerantna i konzervativna. Ovo je napisano 1895 godine, ali kao da verno odslikava naše vreme i našu situaciju. Termini su naravno drugačiji — ne govorimo o gomili već o „događanju naroda“, ne radi se o konzervativnim, već o „nacionalnim“ ciljevima i nisu u pitanju preterane, jednostrane i destruktivne emocije, već „dostojanstvo naroda“. Ali sve nekako zvuči poznato. Pa i stara dilema, kakav odgovor na ovo naći?

Jedan, L Bonovski se kod nas polako oblikuje. Obnova monarhije i elitizma, „posvećene skupine“ koja treba da povede narod. Drugi, teži ali civilizacijski mnogo primereniji, tek se naslućuje. Njega danas predstavljaju antiratne i mirotvorne skupine, male političke i staleške organizacije (nezavisni sindikati) i najzad, što je najvažnije, osvešćeni pojedinci. Svi oni kreću dugim i neizvesnim putem izgradnje demokratskih institucija koje počivaju ne na ideji kolektiviteta, već mnogo više na pravu pojedinca. Pravu na pojedinačnu' sreću koja ne može biti unapred određeno zaglušujućom propagandom nacionalnih tribuna. I pobeda stvarne demokratije zbiće se kada pobede ideje ovih dana uglavnom marginalnih grupa, kada vrednosti jednog, makar i najprosečnijeg života, budu mnogo više značile od bilo kod višeg cilja.

с Žarko KORAĆ

SAOPĆENJE MINISTARSTVA OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Demobilizirana petina sastava

Zagreb. — Ministarstvo obrane Republike Hrvatske saopćilo je u subotu da je u skladu s naredbom Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Hrvatske vojske u jedinicama HV otpočeo proces demobilizacije. Demobilizirana je već petina sastava, a proces će se nastaviti sukladno dolasku mirovnih snaga UN na privremeno okupirana područja.

Brzina dolaska mirovnih snaga UN, uspostavljanje mira i sigurnosti na privremeno okupiranim područjima, bit će glavni čimbenici od kojih će ovisiti daljnji proces demobilizacije, kaže se na kraju saopćenja.

У РО Р.