Борба, 22. 05. 1992., стр. 14
14 PETAK, 22. МАЈ 1992. GODINE
РА LI SU KOLEKTIVNA PRESELJENJA NARODA U BOSNI 1 HERCEGOVINI VEĆ LEGALIZOVAN PROCES
Oglas za zamenu
о ~
тамсаја_
Pored „rata i mira“ koji ке, роčev od Dana šale (1. aprila), Bosni i Hercegovini namentuo kao krvava trilogija, poslednjih su dana bestseler štivo tamošnje zbilje „seobe“. Čak i pre nego što je, prekjuče, obelodanjen muslimansko—hrvatski razgovor (dogovor) o konfederaciji Hrvatske i BiH što tendenciju kolektivnih preseljenja delova BH—naroda može i dodatno ubrzati.
Samo u dan—dva. Bosansku Posavinu napustilo je više od 10 hiljada Srba. U kilometarskim kolonama od traktorskih prikolica, kamiona i putničkih automobila, čitava su se sela odselila na istok. Bez objašnjenja (mnogi su se sa smrću već bili pomirili, samo da ostanu na svojim ognjištima) i bez odgovora, ne računa li se u njega opora rečenica: „Tako nam je naređeno...” Da li je bivšu centralnu „diku“ bivše jugoslovenske federacije za-
Костајницо
7 / Tipwjeaop
ова
~
ec: Дубича!
• јБос- Градишка •
~ ДЕ (“рта + |Дервент ~ Прња
> #,2 Крупа == 5 7 a “6 и с ХСанкси Мост Бањо Лука; е Челиноцу-~__ Гл • Грочани(б с 5 ~ Ć ЈЕ Хе NJ
mo „u principu“. Kao: Bosanska krajina, istočna Hercegovina, Romanija, Birač, Semberija i Majevica jesu srpski, „ali“... zapadna Hercegovina, deo centralne Bosne i deo Posavine jesu hrvatski, „ali“... veći deo centralne Bosne, deo istočne Bosne i Cazinska (Bihaćka) krajina su muslimanski kanton, „ali“...
Zbog „ali“ (politički magovi su to trojstvo ili dvojstvo vlasti, žiVOta i sudbine definisali „spornim teritorijama“) je i započeo rat. Sa Bosanskim Brodom i referendumskim Sarajevom. Puklo je tačno na rubu i to onom najvidljivijem — u Brodu. Tamo gde je zamešeteljstvo geografije, etnografije, saobraćaja, politike i još koječega toliko da je njegovo kantonsko lociranje čist Sizifov posao. Na Savi, uz samu Hrvatsku, a ne puno daleko od jedine valjane suvozemne komunikacije Semberije (u zagradi: Srbije) sa Bosanskom, pa dalje.
Ново Гродишко e
Србом
_ MONI. ОИ ет Доњи (Петровац ~ i Котор Варо Теслић је Ба у PO ЛЕ Лавпам А мо Кључ УК Бо сена И Маглај пекао на * ~ С 1, Скендер у Пе оцу —> АС • |— 4 “Завидовићк Дрвор Мрконић Град \BakyQ \, дЖепчеј i o \e e | с роб до М Ба У Мали Грачац —~ / ee by е/л0о B- на _~ че RU ворн | • М 2 ; Џајце, | равних \ [5 У А Шерозили ге | ~ Шипово X «Зеница МЕ —— O BpoyAAJby5gs Бос Грахо : 50 доњи 2“ ve Какањ в == 7 Ае 1 Пе у вакуфу Ho OBN e 'Bapeuf/ |Onosor Власеницу ови • > Кини Х O) < — трави Jo NA ~ > Хан пије фи је • ~ Aa петој Noći cafe ~ AA | А Гут и оКерау хе краља те. ЕС МЕ (и Бајина Б — NI А МАФАСАРАЈЕВОЧАЈ 7 Ливно е . ут 86151 Њу 7 Пале “м 7 рогатица у Шибеник с Прозује > харићи— tes Сораје Ура егР ми е < ~ —~, S • =“ Дувно с ет“ — Ар Трново ~ „77 2 Рудо || абланица, ~) то e ајми 3 TP Пи = > —_— SAL, Koren ~ ~ / • —<—— E Vor о ушје • | Фоча == Омиш 79 Мт Капинрвам се А 2 +“ Манафска. Пра * 7 ~ ПН с = о < . aaa Zi евесињећ _ Гацко par O aa a NL E io = finoue о а стола 74 =. ~ Метковић. PGG = isp у Ур ~ Јо Х Никшић Ластово ' Ба 5~ Пре “ Дубровнни Котор
češćim smerovima etničkih preseljenja
desio usud srpskog naroda zapadne Slavonije, no u brojčano katas. trofalnijim razmerama? Ili postoji i racionalan i politetnografski logičan odgovor? а
Sizifov posao kantonizacije
Ma kako se (ako se definitivno ne raspadne) organizovala buduća polupriznata i nezavisna BiH neke etničke činjenice više nisu sporne. Da su neki delovi BiH nesporno srpski, muslimanski i hrvatski i da tu povratka na građansko tle, barem još zadugo, neće biti — potvrdila je i ogledna karta za kantonizaciju republike s kojom je, pred lidere tri nacionalne zajednice, još poodavno izašao i sam Kutiljero. Problem je, međutim, što su se sa kartografijom uvaženog Portugalca, sva trojica dojučerašnjih partnera složili sa-
Kninskom krajinom; sa oko 41 odsto hrvatskog, 34 odsto srpskog življa, te po desetak procenata Muslimana i Jugoslovena — Brod se nije dao mirom opredeliti.
Autobusi što sa Pala, jedine srpske transverzale u centru Bosne, desetine hiljada srpskih žena, dece i nemoćnih odvoze iz Sarajeva u pravcu Srbije i sigurnijih područja Srpske BiH drugi je veliki primer egzodusa srpskog naroda. Treći ili drugi ili prvi jesu sve one kolektivne i pojedinačne sudbe iz Kupresa, Livna, Mostara, Konjica, Travnika...
Seobe iscrtavaju karte
Za Muslimane iz istočne Bosne „spas“ je, za sad, u Tuzli, Kladnju, u Hrvatskoj... pa čak i u pograničnim opštinama Republike Srbije, a u Sloveniji su već spremni i izbeglički logori za njih.
Словонси“ Брод e
___DRUŠTVO
Hrvatska sreća u nesreći je da se najveći deo njihova etnička prostora naslanja na granicu matične države, te su maršrute njihovih izbeglica, uglavnom, upravljene prema Hrvatskoj, ili — u manjoj meri — prema „čistim“ zapadnohercegovačkim opštinama.
Najgore je, naravno, onima Što su ceo svoj život proveli „ni tamo ni ovamo“ i sad se moraju ravnati prema trenutnoj vojnoj premoći neke od zajednica. Nadu ne ulivaju ni takozvani mirovni multi — i unilateralni pregovori. Tek što je iz Graca poručeno kako su između Srba i Hrvata sporni samo Mostar i nešto Posavine, oglasio se drugi izvor koji Mostar (ceo) smatra sasvim svojim, ali „otvara“ nova pitanja — Stolac, Kupres, Konjic, Prozor...
U suštini, etničko zaokruživanje na područjima koja kontroliše neka od strana u sukobu (tu su kriteriji zadnjeg ili nekog ranijeg popisa stanovništva skoro nikakav
( • Coppa -
срцег- Нови
Џ РОТ I ZA NOVIM ZAVIČAJEM: karta Bosne i Hercegovine за ucrtanim ratnim žarištima i naj-
argument) — gotovo je legalizovan proces.
Nasilne, ali sve češće i spontane (zbog nekog „osećaja“ da će naići zlo) seobe, iscrtavaju nove etničke karte i nezavisno od političara. Da li je nečiju kuću, imanje, nečiji zavičaj, makar, moguće nadomestiti domom, imanjem i zavičajem nekog drugog koji je, u potrazi za svojom „srećom“, u prilici da se skrasi na prošlosti i uspomenama — nekog trećeg? Ako su masovne seobe naroda BiH već takva činjenica koju je teško zaustaviti, hoće li se naći neko da to i zvanično prizna i — raspiše kriterije za zamenu zavičaja? Da i ovakav, morbidan posao može da bude i sjajan biznis — shvataju lokalne radio—stanice, novine i agencije za Zamenu stanova. U samo jednom broju jednih opštinskih novina izbrojano je ravno 50 ponuda za trampu stanova, kuća i imanja... ·
Cvijetin MILIVOJEVIĆ
Podgorica. — U Starom Baru, u noći između 24..i 25. novembra 1944. godine, likvidira'no je, od strane partizana, 80 Grbljana, Mainjana i Budvana. Taj događaj, o kome se, inače, malo zna, bio je pokriven velom zaborava sve do prošle godine kada su, 26. oktobra, Dosmrtni ostaci ubijenih ekshumirani i preneseni u budvansku crkvu sv. Petke. U nedjelju, 24. maja kosti će biti prenesene i sahranjene u porti manastira Podlastva (Grbaljj. Prema obavještenju Odbora za sahranu, koje je objavljeno na cijeloj strani jučerašnje podgoričke „Pobjede“, na sahrani će besjediti njegova svetost patrijarh SPC, gospodin Pavle, mitropolit crnogorsko-primorski, gospodin Amfilohije Radović, te pjesnik i akademik Matija Bećković. Nezvanično saznajemo da će sahrani prisustvovati Veliki broj vladika.
Ovaj događaj je već izazvao sporenja na liniji ratnih i poratnih ideoloških sporenja, a to će se, vjerovatno, i nastaviti. Tako je ovih dana Republički odbor SUBNOR-a Crne. Gore izrazio protest zbog načina sahrane, ali ne i protiv čina sahrane. Borci skreću pažnju da je među ljudima čiji se posmrtni ostaci sada sahranjuju bilo i onih koji su počinili teške zločine. „Spomen obilježja narodnim neprijateljima ispred manastira Podlastva proizvod su revanšizma, kojim se obilježavaju mržnja i sukobi koji su nam u današnjim uslovima najmanje potrebni“, upozoravaju iz Predsjedništva boračke organizacije i žale što sva njihova blagovremena upozorenja organima vlasti i crkvenim velikodostojnicima nijesu dala rezultat, nego je čak samovolja pojedinaca
Predsjedništvu
(о ЈВЈЕРАВ ЈЕР ЛИТЕНА ИЛ ОЈЕНИМ ЈЕО ТК) | 2002 50 ОВМ МЕООТЕВА МА
'92 je počelo
МА
| BEOGRAD, Tel. 330-427, 340-536, 222-3890, Tel/Fax. 337-184
| Vaš siguran kurs agencija доку Фигг
U MANASTIRU PODLASTVA BIĆE PREKOSUTRA SAHRANJENI POSMRTNI OSTACI 80 GRVLJANA STRELJANIH 1944. OD PARTIZANA
Pomirenje ili novi sukob
SUBNOR Crne Gore: Spomen obilježje biće samo povod za revanšizam, mržnju i sukobe Đ Mitropolit Amfilohije Radović: Te su kosti okajale znane i neznane grehe, red je da nađu pokoj i pomilovanje
i grupa došla do punog izražaja. Mitropolit crnogorsko-primorski, gospodin Amfilohije ovim povodom uputio je pismo SUBNOR-a Crne Gore, u kome napominje da moraju i sami biti svjesni posljedica eventualne zabrane „okončanja jednog takvog moralnog i ljudskog čina“. „Ako je i po Božjoj i po ljudskoj pravdi — te kosti su okajale svoje znane i neznane grijehe, pa je ređ da nađu pokoja i mira i pomilovanja“, napisao je borcima mitropolit Amfilohije, uz napomenu da, ako ovi dani ne budu dani „bratskog pomirenja i cjelivanja zajedničkih rana, onda je Crna Gora crna dovijeka, bez lijeka“.
List Narodne stranke Crne Gore, „Narodno ogledalo“, najavljujući sahranu u manastiru Podlastva, u svom posljednjem broju piše, pored ostalog, da
„ostaci komunističke mafije, i.
danas, nakon brojnih prijetnji, zabrana i intriga, kivno gledaju na ovaj čin pijeteta, svjesni da nijesu mogli do kraja ubiti svoje žrtve i da im se zlo koje su činili vraća u vidu narodnog prezira i osude od svih čestitih ljudi“. Sahrana posmrtnih ostataka 80 Grbljana, Mainjana i Budvana, čija se likvidacija dovodi u vezu sa definitivnom odlukom crnogorskih četnika i njihovih simpatizera da masovno krenu u izbjeglištvo, više je od_običnog posthumnog obreda: Hoće li taj čin biti znak pomirenja i „cjelivanja zajedničkih rana“, kako ga poima mitropolit Amfilohije, ili će biti podstrek za nove smutnje? Vrijeme u kome
živimo, na žalost, sugeriše prije.
ovu drugu mogućnost. D. VUKOVIĆ
<
SSS
enerala Ždanova 28